ʻOku ʻIkai Hano Tatau ʻa e Ngaahi Meʻa Fakalaumālie ʻOku Tau Maʻú!
1 Ko e tokolahi taha ʻo e kakaí ʻoku nau fakaʻamu ki ha ʻaho ʻe lava ke nau pehē ai, “ʻOku ʻikai hano tatau ʻo ʻetau maʻu iá!” ʻI heʻenau fakakaukaú, ko e ʻaho ko ia ʻe hoko maí te nau maʻu ai ʻo hulu ʻa e ngaahi meʻa fakamatelié, ʻo fakaʻatā ai kinautolu ke ‘nau malōlōā, kai, inu, mo nekeneka.’ (Luke 12:19) ʻI hono faikehekehé, ʻi he taimí ni ʻoku lava ke tau pehē ʻi he tuʻunga fakalaumālié, ʻoku ʻikai te tau masiva ʻi ha faʻahinga meʻa pē ʻoku lelei. (Sāme 34:10) ʻOku malava fēfē ia?
2 ʻOku talamai ʻia Palōvepi 10:22 “ko e tapuaki ʻa Sihova, ko ia ia ʻoku fakakoloa.” Ko kitautolu ʻoku tau aʻusia ʻa e hōifua fakaʻotua peheé ʻoku lava moʻoni ke tau pehē ko e ʻOtuá “ʻoku ne ʻomi ʻa e meʻa kehekehe ʻo fuʻu lahi, maʻatau fiemalie pe.” (1 Tīm. 6:17) ʻOku ʻai ai heni kitautolu ko e kakai koloaʻia lahi taha ʻi he māmaní!
3 Ko Hono ʻIloʻi ʻa Hotau Ngaahi Tāpuakí: Ko e tokosiʻi pē ʻo kitautolu ʻoku tau maʻu ʻo hulu ʻa e ngaahi meʻa fakamatelié. Ka, ʻoku tāpuakiʻi kitautolú koeʻuhi he ʻoku ʻikai ke tōtuʻa ʻetau hohaʻa ʻo fekauʻaki mo ʻetau ngaahi fiemaʻu fakaʻahó. ʻOku ʻiloʻi ʻe Sihova ʻa e ngaahi meʻa ʻoku tau fiemaʻú, pea ʻokú ne talaʻofa te ne tokonaki mai kinautolu. (Mt. 6:31-33) Ko ʻene fakapapaú ʻoku ʻomai ai ʻa e nonga ki heʻetau fakakaukaú ʻa ia ʻoku mātuʻaki mahuʻinga moʻoni.
4 Kae kehe, ko hotau ngaahi tāpuaki fakalaumālié ʻoku toe lahi ange ia. ʻOku fakatuʻunga ʻa ʻetau moʻuí ʻi he meʻakai fakalaumālie meia Sihová. (Mt. 4:4) Ko kinautolu ʻoku nau fekumi ki he ngaahi matavai fakamāmaní ki he meʻakai fakalaumālié ʻoku nau fiekaia lolotonga iá ʻoku tau kai mo inu ki he fiemālie. (ʻAi. 65:13) ʻOku ʻomai ʻe he ‘tamaioeiki agatonú’ maʻatautolu ha hūʻanga ki ha tokonaki taʻefakangatangata ʻo e ʻilo ko ia ʻoku taki atu ki he moʻui taʻengatá.—Mt. 24:45, PM; Sione 17:3.
5 Ko ʻetau fetokouaʻaki mahuʻinga ʻi māmani lahí ʻokú ne ʻomai kiate kitautolu ʻa e kaungāongoʻi ʻi he feohi ʻa e ngaahi tokoua mo e ngaahi tuofāfine anga-ʻofa ʻoku nofo ʻi he feituʻu kotoa pē ʻo e māmaní. (Sione 13:35) Ko e fakatahaʻanga fakalotofonuá ko ha taulanga ū ia ʻo e melinó, ʻa ia ʻe lava ke tau maʻu ai ʻa e fakafiemālié mo e fakatupu ivi foʻou. Ko e kau mātuʻá ʻoku nau hanganaki leʻohi hotau ngaahi soulú, ʻo tokoniʻi kitautolu ke tau fekuki mo e ngaahi palopalema lahi kehekehe. (Hep. 13:17) Ko ʻetau ʻunu ke ofi ki hotau ngaahi tokouá ʻoku iku ai ki he fefaiʻaki ʻo e fefakalototoʻaʻakí, ʻo fakaivimālohiʻi ai kitautolu ke tau kītaki.—Loma 1:11, 12.
6 Naʻa mo ʻetau ngāué ko ha tāpuaki ia. Ko e ngaahi ngāue lahi ʻaupito ʻoku fakafiu pea ʻikai lavameʻa. Ko hono vahevahe atu ʻa e ongoongo leleí ʻokú ne ʻomai ai ʻa e loto-fiefia ki he niʻihi kehé mo e fiefia kiate kitautolu. (Ng. 20:35) ʻOku malava moʻoni ke tau vakai atu ki he lelei ʻo ʻetau ngāue mālohí hono kotoa.—Koh. 2:24.
7 Kae hiliō aí, ʻoku tau maʻu ha ʻamanaki fakaofo ki he kahaʻú. (Loma 12:12) ʻOku tau hanga atu ki ha maama foʻou haohaoa ʻo e māʻoniʻoni, ʻa ia te tau moʻui fakataha ai mo hotau ngaahi ʻofaʻangá ʻi he fiefia mo e melino ʻo taʻengata! Ko e ʻamanaki ko ʻení ko ha koloa ia ʻoku mahuʻinga ange ʻi ha meʻa pē ʻoku tuʻuaki mai ʻe he maama ko ʻení.—1 Tīm. 6:19.
8 ʻE Lava Fēfē ke Tau Fakahā ʻEtau Houngaʻiá? ʻE ʻikai lava ke tau totongi fakafoki kia Sihova ʻa e meʻa kuó ne fai maʻatautolú. ʻE lava pē ke tau fakahāhā ʻetau houngaʻiá ʻaki ʻa e (1) fakamālō kiate ia ʻi he ʻaho kotoa pē ki heʻene ʻofa maʻataʻataá (ʻEf. 5:20), (2) fakahāhaaʻi ʻetau ʻofá ʻaki ʻa e hoko ʻo talangofua (1 Sione 5:3), (3) fakatāpuhaaʻi hono huafá ʻaki hono malangaʻi ʻa e ongoongo leleí (Sāme 83:18), mo (4) poupouʻi ʻa e fakatahaʻanga Kalisitiané ʻaki ʻetau ngāue ʻaufuatō fakataha.—1 Tīm. 3:15.
9 ʻOku tau maʻu ʻa e ʻuhinga kakato ke hoko ko e kakai fiefia lahi taha ʻi he māmaní. (Sāme 144:15e) ʻOfa ke tapua mei heʻetau fakakaukaú, ʻulungaangá, mo e ngāué ʻa e fiefia ʻoku tau ongoʻi ʻi hotau palataisi fakalaumālié. ʻOku ʻikai hano tatau ʻo ʻetau maʻu iá!