Ko ha Tōʻonga ʻe Lava Ke Ne Fakakonahi Hotau ʻAtamaí Meheká
Naʻe maʻu ia ʻe Napoleone Ponapate. Naʻe maʻu ia ʻe Suliasi Sisa. Naʻe maʻu ia ʻe ʻAlekisānita ko e Lahi. Neongo ʻa e kotoa honau mālohí mo e lāngilangí, ko e kau tangatá ni naʻa nau tauhi ʻi honau lotó ha tōʻonga ʻa ia ʻe lava ke ne fakakonahi ʻa e ʻatamai ʻo ha taha. Ko e toko tolú kotoa naʻa nau meheka ki he tokotaha kehe.
“Naʻe meheka ʻa Napoleone kia Sisa, naʻe meheka ʻa Sisa kia ʻAlekisānita [ko e Lahi], pea ko ʻAlekisānitá, ko ʻeku tuí, naʻá ne meheka kia Heakule, ʻa ia naʻe ʻikai ʻaupito ko ha tokotaha moʻoni,” ko e tohi ia ʻa e filōsefa Pilitānia ko Bertrand Russell. Ko e meheká ʻoku lava ke ne fakahohaʻasi ha faʻahinga tokotaha pē, tatau ai pē pe ko e hā e lahi ʻo e koloa ʻokú ne maʻú, ko e hā e ngaahi ʻulungaanga lelei ʻokú ne maʻú, mo e lavameʻa ʻokú ne ʻi ai ʻi he moʻuí.
Ko e meheká ko ha ongoʻi ʻita ia ki he niʻihi kehé koeʻuhi ko ʻenau koloá, tuʻumālié, ngaahi tuʻunga lelei angé, mo e alā meʻa peheé. ʻI hono fakafaikehekeheʻi ʻa e meheká mei he fuaʻá, ʻoku pehē ʻe ha tohi maʻuʻanga fakamatala Fakatohitapu: “‘Ko e fuaʻá’ . . . ʻoku ʻuhinga iá ki he holi ke koloaʻia tatau mo e tokotaha ʻe tahá, pea ko e foʻi lea ‘meheká’ ʻoku ʻuhinga iá ki he holi ke faʻao mei he toko tahá ʻa e meʻa ʻokú ne maʻú.” ʻIkai ngata pē ʻi he ʻikai leleiʻia ʻa e tangata meheká ʻi he meʻa ʻoku maʻu ʻe he niʻihi kehé ka ʻokú ne loto ke toʻo ia meiate kinautolu.
ʻOku fakapotopoto ke tau sivisiviʻi ʻa e founga ʻe lava ke tupu ai ʻia kitautolu ʻa e meheká mo hono ngaahi nunuʻá. ʻOku mātuʻaki fiemaʻu ke tau ʻiloʻi ʻa e ngaahi founga ʻe lava ke tau fai ke taʻofiʻaki ʻa e meheká mei heʻene puleʻi ʻetau moʻuí.
KO HA LAUMĀLIE ʻOKU LAVA KE NE TAFUNAKI ʻA E TUʻUNGA ʻO E MEHEKÁ
Lolotonga ko e faʻahinga taʻehaohaoa ʻo e tangatá ʻoku nau maʻu ha “holi ai pē ʻi he meheka,” ʻoku lava ke poupouʻi mo ʻai ke mālohi ʻe he ngaahi meʻa tefito kehekehe ʻa e holi ko ení. (Sēm. 4:5) ʻI hono ʻiloʻi ha taha aí, naʻe tohi ʻe he ʻapositolo ko Paulá: “ʻAi ke ʻoua te tau hoko ʻo hīkisia, ʻo fakalanga ha feʻauʻauhi, mo e femehekaʻaki.” (Kal. 5:26) Ko e laumālie ʻo e feʻauʻauhí ʻe lava ke ne ʻai ʻetau ngaahi hehema taʻehaohaoa ki he meheká ke toe kovi ange. Ko ha ongo Kalisitiane ko Kilisitina mo Hōseaa naʻá na ʻiloʻi ʻoku moʻoni ʻa e meʻá ni.
Ko Kilisitiná, ko ha tāimuʻa tuʻumaʻu, ʻokú ne pehē: “ʻOku ou faʻa sio ʻo meheka ki he niʻihi kehé. ʻOku ou fakahoa ʻa e meʻa ʻoku nau maʻú ki he meʻa ʻoku ʻikai te u maʻú.” ʻI he taimi ʻe taha, naʻe kai ai ʻa Kilisitina mo ha ongo meʻa ʻokú na maʻu ʻa e monū ʻo e ngāue ʻi he ngāue fefonongaʻakí. ʻI he lāuʻilo ko ia mo hono husepānití, ʻa ʻĒliki, naʻá na meimei taʻu tatau mo e ʻovasia fefonongaʻakí mo hono malí pea naʻá na maʻu ha ngaahi vāhenga-ngāue meimei tatau ʻi he kuohilí, naʻe pehē ʻe Kilisitina: “Ko hoku husepānití ko ha mātuʻa foki mo ia! Ko ia ʻoku anga-fēfē hoʻomo ʻi he ngāue fefonongaʻakí ka ma halaʻatā kimauá?” Ko e tuʻunga ʻo e meheká, ʻi hono tafunaki ʻe ha laumālie feʻauʻauhí, naʻe fakakuihi ai meiate ia ʻa e ngāue lelei naʻá ne fai mo hono husepānití pea ʻai ai ia ke ne ongoʻi taʻefiemālie ʻi heʻena moʻuí.
Ko Hōseá naʻá ne holi ke ngāue ko ha sevāniti fakafaifekau ʻi he fakatahaʻangá. ʻI he ʻikai fakanofo ia kae fakanofo ʻa e niʻihi kehé, naʻá ne hoko ai ʻo meheka kia kinautolu pea tukulotoa ha loto-kovi ki he sea ʻo e kulupu ʻo e kau mātuʻá. “Ko e meheká naʻá ne fakatupunga au ke u tuku tauhi ha tāufehiʻa ki he tokoua ko ení pea ke fakaʻuhingahalaʻi ʻene ngaahi taumuʻá,” ko e fakahaaʻi moʻoni ia ʻe Hōseá. “ʻI hono puleʻi ʻe he meheká hoʻo moʻuí, ʻokú ke hoko ai ʻo siokita pea ʻikai lava ke fakakaukau lelei.”
NGAAHI FAKATĀTĀ FAKATOHITAPU ʻOKU NAU AKOʻI KITAUTOLU
ʻOku ʻi he Tohi Tapú ʻa e ngaahi fakatātā fakaefakatokanga lahi. (1 Kol. 10:11) Ko e niʻihi ʻo e ngaahi meʻá ni ʻoku fakahaaʻi ai ʻo ʻikai ngata pē ʻi he founga ʻoku tupu ai ʻa e meheká kae toe pehē foki ki he founga ʻo ʻene fakakonahi ʻa e faʻahinga ko ia ʻoku nau fakaʻatā ia ke ne puleʻi kinautolú.
Hangē ko ení, ko e ʻuluaki foha ʻo ʻĀtama mo ʻIví, ʻa Keini, naʻá ne ongoʻi ʻita ʻi he taimi naʻe tali ai ʻe Sihova ʻa e feilaulau ʻa ʻĒpelí kae ʻikai ko haʻaná. Naʻe mei lava ke fakaleleiʻi ʻe Keini ʻa e tuʻunga ko ení, ka naʻe hoko ʻo mātuʻaki fakakuihi ia ʻe he meheká ʻo ne tāmateʻi ai ʻa hono tehiná. (Sēn. 4:4-8) Tā neʻineʻi ke lau ʻa e Tohi Tapú kia Keini ko e toko taha “ʻa ia naʻe tupu mei he tokotaha fulikivanú,” ʻa Sētane!—1 Sione 3:12
Ko e fanga tokoua ʻe toko hongofulu ʻo Siosifá naʻa nau meheka ʻi he vahaʻangatae makehe naʻe maʻu ʻe Siosifa mo ʻenau tamaí. Ko ʻenau tāufehiʻa kia Siosifá naʻe tupulaki ʻi heʻene talanoa ange kia kinautolu fekauʻaki mo ʻene ngaahi misi fakaekikité. Naʻe aʻu ʻo nau loto ke tāmateʻi ia. Faifai atu pē, naʻa nau fakatau atu ia ko ha pōpula pea naʻa nau anga-kovi ʻo ʻai ʻenau tamaí ke ne tui ʻo pehē tokua ne mate ʻa Siosifa. (Sēn. 37:4-11, 23-28, 31-33) ʻI ha ngaahi taʻu ki mui ai, naʻa nau fakahaaʻi ʻenau angahalá, ʻo nau fepehēʻaki: “Kuo tau hia moʻoni ʻi hotau tehina, ʻi heʻetau sio ki he mamahi ʻo hono loto, ʻi heʻene kolenga kiate kitautolu kae ʻikai te tau tokanga.”—Sēn. 42:21; 50:15-19.
ʻI he tuʻunga ʻo Kola, Tētani, mo ʻApilamí, naʻe tupu ʻa e meheká ʻi he taimi naʻa nau fakahoa ai honau ngaahi monuú ki he monū ko ia ʻo Mōsese mo ʻĒloné. Naʻa nau tukuakiʻi ʻa Mōsese ʻokú ne “fie pule” pea ʻokú ne hiki hake ia ke māʻolunga ʻi he niʻihi kehé. (Nōm. 16:13) Ko e tukuakiʻi ko ení naʻe loi. (Nōm. 11:14, 15) Ko Sihova tonu naʻá ne fakanofo ʻa Mōsesé. Ka ko e kau angatuʻu ia ko ení naʻa nau meheka kinautolu ʻi he tuʻunga ʻo Mōsesé. Faifai atu pē, naʻe ʻai ʻe he meheká ke fakaʻauha kinautolu ʻe Sihova.—Saame 106:16, 17.
Naʻe siotonu ʻa Tuʻi Solomone ʻi he lahi ʻa ia ʻe lava ke aʻu ki ai ʻa e meheká. Ko ha fefine ʻa ia naʻe mate ʻene pēpē ne toki fāʻeleʻí naʻá ne feinga ke kākaaʻi ʻa hono takangá ke fakakaukau ko ʻene pēpē ʻaʻaná ʻa ē kuo maté. Lolotonga ʻa e hopo naʻe hoko atu aí, naʻe aʻu ʻo loto-lelei ʻa e tokotaha loí ki he foʻi fakakaukau ko ia ke tāmateʻi ʻa e pēpē ne moʻuí. Kae kehe, naʻe ʻai ʻe Solomone ke ʻave ʻa e pēpeé ki he faʻē moʻoní.—1 Tuʻi 3:16-27.
Ko e meheká ʻoku lava ke ʻi ai hono ngaahi nunuʻa fakatupu ʻauha. Ko e ngaahi fakatātā Fakatohitapu ne lave ki ai ki muʻá ʻoku fakahaaʻi ai ʻe lava ke iku ia ki he tāufehiʻa, fakamaau taʻetotonu, mo e fakapō. ʻIkai ngata aí, ʻi he tuʻunga taki taha ko e tokotaha maʻukoviá naʻe ʻikai te ne fai ha meʻa ne tuha ai mo e meʻa naʻe fai kiate iá. ʻOku ʻi ai ha meʻa ʻe lava ke tau fai ke fakapapauʻi ʻoku ʻikai puleʻi ʻe he meheká ʻetau moʻuí? Ko e hā e ngaahi founga ʻe lava ke tau ngāueʻaki ko e faitoʻo ia ki he meheká?
NGAAHI FAITOʻO MĀLOHI!
Fakatupulekina ʻa e ʻofa mo e ʻofa fakatokoua. Naʻe enginaki ʻa e ʻapositolo ko Pitá ki he kau Kalisitiané: “Ko eni kuo fakamaʻa kimoutolu ʻe hoʻomou talangofua ki he moʻoní ʻo mou maʻu ai ʻa hono olá ʻa ia ko e ʻofa fakatokoua taʻemālualoí, mou maʻu ā ʻa e ʻofa lahi ki he tokotaha taki taha mei he lotó.” (1 Pita 1:22) Pea ko e hā ʻa e ʻofa? Naʻe tohi ʻe he ʻapositolo ko Paulá: “Ko e ʻofá ʻoku kātaki mo anga-lelei. Ko e ʻofá ʻoku ʻikai te ne meheka, ʻoku ʻikai te ne hīkisia, ʻoku ʻikai te ne fakafuofuolahi, ʻoku ʻikai te ne fai ha tōʻonga taʻefeʻunga, ʻoku ʻikai te ne kumi ki heʻene lelei pē ʻaʻana.” (1 Kol. 13:4, 5) ʻIkai ko hono fakatupulekina ʻi hotau lotó ha ʻofa pehē ki he niʻihi kehé ʻoku taʻotaʻofi ai ha hehema ʻikai lelei ki he meheká? (1 Pita 2:1) ʻI he ʻikai meheka kia Tēvitá, ko Sionatané naʻá ne ‘ʻofa kiate ia ʻo hange ko ʻene moʻui aʻaná.’—1 Sām. 18:1.
Feohi mo e kakai anga-fakaʻotuá. Ko e tokotaha-faʻu ʻo e Saame 73 naʻá ne ongoʻi meheka ʻi he kau fulikivanú ʻa ia naʻa nau maʻu ha moʻui tuʻumālie ʻoku ʻatā mei he palopalemá. Kae kehe, naʻá ne ikunaʻi ʻa e meheká ʻaki ʻene ʻalu ki he “ngaahi potu tapu ʻo Ela.” (Saame 73:3-5, 17) Ko e feohi mo e ngaahi kaungātuí naʻe tokoniʻi ai ʻa e tokotaha-tohi-Sāmé ke ne ʻiloʻi ʻa e ngaahi tāpuaki kuó ne maʻu mei he “fakaofiofi ki he ʻOtua.” (Saame 73:28) Ko e feohi maʻu pē mo e ngaahi kaungātuí ʻi he ngaahi fakataha faka-Kalisitiané ʻe lava ke ne fai ʻa e meʻa tatau kia kitautolu.
Feinga ke failelei. Hili ʻene ʻilo kuo tupulekina ʻa e meheka mo e tāufehiʻa ʻia Keiní, naʻe folofola ange ʻa e ʻOtuá kiate ia: “Fai lelei.” (Sēn. 4:7, PM) Ko e hā ʻoku fakahuʻunga ʻi he “fai lelei” ki he kau Kalisitiané? Naʻe pehē ʻe Sīsū ‘kuo pau ke tau ʻofa kia Sihova ko hotau ʻOtuá ʻaki hotau lotó kotoa pea ʻaki ʻetau moʻuí kotoa pea ʻaki hotau ʻatamaí kotoa pea kuo pau ke tau ʻofa ki hotau kaungāʻapí ʻo hangē pē ko ʻetau ʻofa kiate kitautolú.’ (Māt. 22:37-39) Ko e fiemālie ʻoku tau maʻu ʻi hono fakatefito ʻetau moʻuí ʻi he tauhi kia Sihova mo hono tokoniʻi ʻa e niʻihi kehé ko ha faitoʻo mālohi ia ki he ngaahi ongoʻi meheká. Ko e kau mohu ʻuhinga ʻi he ngāue malangaʻi ʻo e Puleʻangá mo e ngaohi-ākongá ko ha founga lelei ia ke tauhi ai ki he ʻOtuá mo hotau kaungāʻapí pea ʻomai ai kia kitautolu ʻa e “tapuaki ʻa Sihova.”—Pal. 10:22.
“Fiefia mo e faʻahinga ko ia ʻoku fiefiá.” (Loma 12:15) Naʻe fiefia ʻa Sīsū ʻi he lavameʻa ʻa ʻene kau ʻapositoló, pea naʻá ne fakahaaʻi te nau lavaʻi ʻa e meʻa lahi ange ʻi he meʻa kuó ne lavaʻi ʻi he ngāue fakamalangá. (Luke 10:17, 21; Sione 14:12) ʻOku tau fāʻūtaha ʻi he tuʻunga ko e kau sevāniti ʻa Sihova; ko ia ai, ko e lavameʻa ʻa ha taha pē ʻo kitautolu ko ha tāpuaki ia ki he tokotaha kotoa. (1 Kol. 12:25, 26) ʻIkai ʻoku totonu leva ke tau fiefia kae ʻikai ongoʻi meheka ʻi he taimi ʻoku maʻu ai ʻe he niʻihi kehé ʻa e fatongia lahi angé?
ʻIKAI KO HA FAITAU FAINGOFUA!
Ko e faitau mo e meheká ʻe lava ke hoko ko ha faitau lōloa. ʻOku fakahaaʻi ʻe Kilisitina: “ʻOku ou kei maʻu pē ha hehema mālohi ki he meheká. Neongo ʻoku ou fehiʻa ai, ʻoku ʻi ai ʻa e ongoʻi ko iá, pea kuo pau ke u toutou taʻotaʻofi ia.” Kuo maʻu ʻe Hōsea ha faitau meimei tatau. “Kuo tokoniʻi au ʻe Sihova ke u houngaʻia ʻi he ngaahi ʻulungaanga lelei ʻo e sea ʻo e kulupu ʻo e kau mātuʻá,” ko ʻene laú ia. “Ko ha vahaʻangatae lelei mo e ʻOtuá kuo fakamoʻoniʻi ʻoku mahuʻinga taʻehanotatau.”
Ko e meheká ko e taha ia ʻo e “ngaahi ngāue ʻa e kakanó,” ʻa ia ʻoku totonu ke faitau ʻo fakafepakiʻi ʻe he Kalisitiane kotoa pē. (Kal. 5:19-21) ʻI he ʻikai fakaʻatā ʻa e meheká ke ne puleʻi kitautolú, ʻe lava ke tau ʻai ʻetau moʻuí ke fakafiefia ange pea ʻe lava ke tau fakafiefiaʻi ai ʻetau Tamai fakahēvaní, ʻa Sihova.
[Fakamatala ʻi lalo]
a Kuo liliu ʻa e ngaahi hingoá.
[Fakamatala ʻi he peesi 17]
“Fiefia mo e faʻahinga ko ia ʻoku fiefiá”