LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • wp16 Fika 4 p. 10-11
  • ʻE Malava ke ʻi Ai ha Māmani ʻOku ʻIkai Fakamālohi?

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • ʻE Malava ke ʻi Ai ha Māmani ʻOku ʻIkai Fakamālohi?
  • Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Maʻá e Kakai)—2016
  • Kaveinga Tokoni
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • ʻE LAVA ʻO TAʻOFI ʻA E FAKAMĀLOHÍ?
  • ʻOKU OFI HA MĀMANI ʻOKU ʻIKAI FAKAMĀLOHI!
  • ʻOku Anga-Fēfē ʻa e Ongoʻi ʻa e ʻOtuá Fekauʻaki mo e Fakamālohí?
    ʻĀ Hake!—2003
  • ʻUhinga ʻOku Nau Hanga Ai ki he Fakamālohí
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—1998
  • Ngaahi Fehuʻi mei he Kau Lautohí
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2005
  • Founga ke Fakaleleiʻi Ai ʻa e Ngaahi Palopalemá ʻi he Melino
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—1998
Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Maʻá e Kakai)—2016
wp16 Fika 4 p. 10-11
A man raises his fist to hit a woman

ʻE Malava ke ʻi Ai ha Māmani ʻOku ʻIkai Fakamālohi?

Kuo hoko kiate koe ha fakamālohi pe ko ha taha ʻi ho fāmilí? ʻOku ʻi ai ha ʻuhinga te ke manavahē ai naʻa hoko mai kia koe? Ko e fakamālohí kuo ui ia ko e “palopalema ʻoku fakautuutu ʻi he moʻuí ʻi māmani.” Fakakaukau ki ha fakatātā ʻe niʻihi.

FAKAMAMAHI ʻI ʻAPÍ MO E FAKAMĀLOHI FAKAFEHOKOTAKI FAKASINÓ: “Ko e tokotaha ʻi he kakai fefine ʻe toko tolu kuo maʻukovia kinautolu ʻe he fakamālohi fakafehokotaki fakasino ʻe hano hoa,” ko e līpooti ia ʻa e Ngaahi Puleʻanga Fakatahatahá. Ko e meʻa fakamamahí, “ʻoku fakafuofua ʻi māmani lahi, ko e tokotaha ʻi he kakai fefine ʻe toko nima ʻe maʻukovia ia ʻi hano tohotohoʻi pe feinga ke tohotohoʻi.”

FAIHIA ʻI HE HALÁ: Kuo līpooti, ko e ngaahi kengi fakamamahi ʻe 30,000 tupu ʻoku nau maumau lao ʻi ʻAmelika. ʻI ʻAmelika Latina, ko e meimei ko e toko 1 ʻi he toko 3 kotoa pē kuo līpooti kuo maʻukovia ʻe he faihia fakamālohí.

TĀMATE: ʻOku fakafuofua ko e meimei vaeua miliona ʻo e kakai naʻe tāmateʻi lolotonga ʻi ha taʻu ʻe taha ʻo laka hake ia ʻi he faʻahinga naʻe mate ʻi ha tau. Ko ʻAfilika Tonga mo ʻAmelika Lotoloto ko e lahi taha ia ʻo e ʻavalisi tāmaté ʻo laka hake ʻi he liunga fā ʻo e ʻavalisi ʻi he māmaní. Laka hake ʻi he kakai ʻe toko 100,000 naʻe fakapoongi ʻi ʻAmelika Latina ʻi ha taʻu ʻe taha pea ko e toko 50,000 nai ʻi Pelēsila pē. ʻOku ʻi ai nai ha fakaleleiʻanga tuʻuloa ki he fakamālohí?

ʻE LAVA ʻO TAʻOFI ʻA E FAKAMĀLOHÍ?

Ko e hā ʻoku mafolalahia ai ʻa e fakamālohí? Kuo ʻiloʻi ʻa e ngaahi meʻa kuo tupu mei aí, ʻo kau ai ʻa e meʻá ni: ko e fetōʻaki fakasōsiale mo fakaʻekonōmiká, ko e anga-maheni ʻo e taʻetokaʻi ʻa e niʻihi kehé, ngāuekoviʻaki ʻa e ʻolokaholó mo e faitoʻo kona tapú, sio tonu ʻa e fānaú ʻi he tōʻonga fakamālohi ʻa e kakai lalahí, mo e hā mahino hono ʻikai tauteaʻi ʻa e faʻahinga faihia fakamālohí.

Ko hono moʻoní, kuo ʻi ai ʻa e fakalakalaka ʻo hono taʻofi ʻo e fakamālohí ʻi he ngaahi feituʻu ʻe niʻihi ʻo e māmaní. Ko e kolo ʻoku feʻefiʻefihi ai ʻa e nofó ʻa São Paulo, ʻi Pelēsilá, naʻe līpooti ai ʻa e holo ʻo e fakamamahi ʻi ʻapí ʻaki ha pēseti nai ʻe 80 ʻi he taʻu ʻe hongofulu kuo maliu atú. Kae kehe, ko e faʻahinga kotoa ʻo e faihiá ʻoku tupu fakautuutu ia ʻi he koló ka ko e fakamamahi ʻi ʻapí ʻoku kei ʻi he pēseti ʻe 10 ʻi he toko 100,000 kotoa pē. Ko e hā leva e meʻa ʻe fai ke fakangata kotoa ai e fakamālohí?

Ko ha fakaleleiʻanga tuʻuloa ki he fakamālohí ʻoku kaunga tonu ki ai ʻa e kakaí​—ko ʻenau fakakaukaú mo e tōʻongá. Ko e kakai fakamālohí ʻoku fiemaʻu ke liliu ʻa e ngaahi tōʻonga hangē ko e pōlepolé, mānumanu mo e siokitá ʻoku fiemaʻu ke fetongiʻaki ia ʻa e ʻofá, fakaʻapaʻapá mo e tokanga ki he niʻihi kehé.

Ko e hā ʻoku lava ke ne ueʻi ha tokotaha ke fai ha ngaahi liliu lahi pehē? Fakakaukau ki he meʻa ʻoku akoʻi ʻe he Tohi Tapú:

  • “Ko e meʻa ʻeni ʻoku ʻuhinga ki ai ʻa e ʻofa ki he ʻOtuá, ko ʻetau tauhi ʻene ngaahi fekaú.”​—1 Sione 5:3.

  • “Ko e ʻapasia kia Sihova ko e fehiʻa ki he kovi.”a​—Palōveepi 8:13.

Ko e ʻofa ki he ʻOtuá mo manavahē ke taʻefakahōifuaʻi iá ko ha ongo mālohi ia ʻoku lava ke tokoni naʻa mo e kakai fakamālohí ke liliu ʻenau moʻuí​—ʻo ʻikai ko ha fakangalingali pē ka ko e liliu kakato hono angaʻitangatá. ʻOku hoko moʻoni eni?

Ko ʻĀleki,b naʻá ne nofo pilīsone ʻi he taʻu ʻe 19 ʻi Pelēsila koeʻuhi ko ʻene ngaahi hia taá. Naʻá ne hoko ko e taha ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻi he taʻu 2000, hili ʻene ako Tohi Tapu mo e Kau Fakamoʻoní. Kuo liliu moʻoni ʻene tōʻonga fakamālohí? ʻIo, naʻe fakatomala moʻoni ʻa ʻĀleki ʻi he ngaahi meʻa kotoa naʻá ne faí. ʻOkú ne pehē: “ʻOku ou ʻofa ʻi he ʻOtuá ʻi heʻene fakaʻatā au ke u ongoʻi kuo fakamolemoleʻi moʻoni au. Ko e houngaʻia mo ʻofa kia Sihová kuó ne tokoniʻi au ke liliu ʻeku ngaahi foungá.”

Ko César, mei Pelēsila mo ia, naʻe kau ʻi he kaihaʻá mo ngāue fakataha mo e kau kaihaʻa fakamālohí. Ko ʻene founga moʻuí eni ʻi ha taʻu ʻe 15 nai. Ko e hā naʻá ne ʻai ia ke liliú? ʻI heʻene kei ʻi he pilīsoné, naʻe fetuʻutaki kiate ia ha Fakamoʻoni ʻa Sihova pea naʻá ne ako Tohi Tapu. Naʻe fakamatala ʻa César: “ʻI he ʻuluaki taimí naʻá ku ʻilo ai ʻa e taumuʻa ʻo e moʻuí. Naʻá ku ako ke ʻofa ki he ʻOtuá. Naʻá ku toe ako ke manavahē kiate ia​—ko e manavahē totonu ʻi hano fai ha meʻa ʻoku kovi pea fakalotomamahiʻi ai ʻa Sihova. ʻOku ʻikai ke u loto ke u fakahaaʻi ha taʻehoungaʻia meiate au tonu ki heʻene anga-ʻofá. Ko e ʻofa mo e manavahē ko iá naʻá ne ueʻi au ke u liliu.”

A couple and their son

Ako ki he founga ke moʻui ai ʻi ha māmani ʻoku ʻatā mei he fakamālohí

Ko e hā ʻoku fakahaaʻi mai ʻe he ngaahi hokosia ko ení? Kuo maʻu ʻe he Tohi Tapú ʻa e mālohi ʻi hono liliu fakaʻaufuli e moʻui ʻa e kakaí​—ʻi hono liliu ʻa e founga ʻenau fakakaukaú. (ʻEfesō 4:23) Ko ʻĀleki naʻe lave ki ai ki muʻá, ʻokú ne hoko atu: “Ko e meʻa naʻá ku ako mei he Tohi Tapú naʻe hangē ia ko ha vai maʻa kuo huhua ʻiate au, ʻo ne fakamaʻa māmālie ʻaki hono tafiʻi atu ʻeku ngaahi fakakaukau koví. Naʻe ʻikai ʻaupito pē haʻaku fakakaukau ʻe faifai ange peá u lava ʻo liʻaki e ngaahi meʻá ni.” Ko e moʻoni, ʻi he taimi ʻoku tau fakafonuʻaki ai hotau ʻatamaí ʻa e pōpoaki maʻa ʻa e Tohi Tapú ʻoku lava ke ne toʻo atu pe tafiʻi ʻa e koví. ʻOku maʻu ʻe he Folofola ʻa e ʻOtuá ʻa e mālohi ki hono fakamaʻa ʻa e koví. (ʻEfesō 5:26) Ko hono olá ko e kakai anga-fakamamahi mo siokitá ʻoku lava ke liliu ʻenau ngaahi foungá pea hoko ʻo anga-ʻofa mo fakamelino. (Loma 12:18) ʻOku nau maʻu ʻa e melino ʻi heʻenau moʻuí ʻi hono ngāueʻaki ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni Fakatohitapú.​—ʻAisea 48:18.

Laka hake ʻi he kakai ʻe toko valu miliona ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihova ʻi he fonua ʻe 240 kuo nau ʻiloʻi ʻa e kī ki hono toʻo ʻosi ʻa e fakamālohí. Ko e kakai mei he matakali tuʻunga fakasōsiale mo e puipuituʻa kehekehe kuo nau ako ke ʻofa mo manavahē ki he ʻOtuá pea feʻofaʻaki mo nofo melino ʻi he tuʻunga ko ha fāmili fakamāmani lahi. (1 Pita 4:8) ʻOku nau hoko ko e ngaahi fakamoʻoni ʻoku malava ke ʻi ai ha māmani ʻe ʻikai ke ʻi ai ha fakamālohi.

ʻOKU OFI HA MĀMANI ʻOKU ʻIKAI FAKAMĀLOHI!

ʻOku talaʻofa ʻa e Tohi Tapú ʻoku vavé ni ke fakamaʻa ʻe he ʻOtuá ʻa e māmaní mei he fakamālohí. Ko e māmani fakamālohi ʻo e ʻaho ní ʻoku fehangahangai ia mo e “ʻaho ʻo e fakamāú pea mo e ʻaho ʻo hono fakaʻauha ʻa e kakai anga-taʻefakaʻotuá” ʻe he ʻOtuá. (2 Pita 3:5-7) ʻE ʻikai ke toe ʻi ai ha kakai fakamālohi ke faingataʻaʻia ai ʻa e niʻihi kehé. ʻE lava fēfē ke tau fakapapauʻi ʻoku finangalo ʻa e ʻOtuá ke tuʻu-ʻi-vahaʻa mo toʻo ʻosi atu ʻa e fakamālohí?

“Ko e . . . ʻofa ki he fakamalohi, ʻoku fehiʻa ki ai” ʻa e ʻOtuá ko e lau ia ʻa e Tohi Tapú. (Saame 11:5) ʻOku ʻofa ʻa e Tokotaha-Fakatupú ki he melinó mo e fakamaau totonú. (Saame 33:5; 37:28) Ko e ʻuhinga ia heʻikai te ne kātakiʻi ʻa e kakai fakamālohí ʻo taʻengata.

Ko e moʻoni, ʻoku ofi mai ʻa e māmani foʻou ʻo e melinó. (Saame 37:11; 72:14) Ko e hā ʻoku ʻikai te ke ako lahi ange ai ke ke lava ʻo taau ke moʻui ʻi ha māmani ʻoku ʻikai fakamālohi?

a Ko Sihová ko e huafa ia ʻo e ʻOtuá ʻoku fakahaaʻi ʻi he Tohi Tapú.

b Kuo liliu ʻa e hingoá.

Mei he Pilīsoné ki he Lakalakaimonū

Naʻe lave ha tangata ki he hokosia naʻá ne maʻu ʻi ha kiʻi foʻi vitiō From Prison to Prosperity ʻi he www.jw.org. (Lomiʻi ʻa e Search, pea taipeʻi ʻa e kaveingá)

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share