Sik Bilong Bagarapim Man
LONG 1959, lain helt long Yunaitet Stets i tok, liklik taim na sik TB bai pinis olgeta. Na tru tumas, bihain long dispela taim, namba bilong ol manmeri i kisim sik TB i go daun hariap tru, olsem na planti man i ting ol man i daunim pinis dispela sik. Tasol sik TB i kamap gen, na em i poroman wantaim narapela sik i save bagarapim man—em binatang jem HIV, em dispela jem i save daunim strong bilong skin long sakim ol sik na i save kamapim sik AIDS.
Maski 2 bilion manmeri i gat jem bilong sik TB, taim jem i kamap nupela long skin bilong ol, sampela tasol (10 pesen) i save kisim sik TB. Tasol ol manmeri i gat binatang jem HIV inap 8 pesen bilong ol bai kisim sik TB long olgeta yia. Planti manmeri moa i wok long kisim binatang jem HIV, olsem na planti manmeri moa inap kisim sik TB.
Dokta Richard J. O’Brien bilong Wol Helt Oganaisesen i tok, nau long dispela taim long Yunaitet Stets, namba bilong ol man i kisim sik TB i go antap olsem 15 pesen. Em i tok, dispela “i kamap, long wanem, binatang jem HIV na sik TB i poroman wantaim.” Tasol ol kantri i stap rabis inap kisim bikpela bagarap tru long dispela. Long olgeta yia, inap 8 milion manmeri moa bai kisim sik TB, na planti bilong ol (90 pesen) i stap long ol kantri i stap rabis, na inap 3 milion bilong ol dispela sikman i save dai.
Long olgeta hap bilong graun, inap 4.4 milion manmeri i karim hevi bilong dispela tupela sik wantaim, em 2-pela sik i save bagarapim ol man. Wol Helt Oganaisesen i tok, klostu nau, inap wan milion manmeri i gat binatang jem HIV bai dai long sik TB long olgeta yia. Dairekta bilong wanpela lain (Joint United Nations Programme on HIV/AIDS), em Peter Piot, em i tok: “Dispela tupela bikpela sik i poroman wantaim, ol i olsem nambawan bikpela samting i save bagarapim ol man long taim bilong yumi.”
[Piksa Kredit Lain long pes 17]
New Jersey Medical School—National Tuberculosis Center