Yu Save Pret Long Ol Samting Bai Kamap Bihain?
OL MAN i save pret long kain kain samting. Sampela i pret long ol samting bilong graun bai bagarap. Nius Time bilong Epril 3, 2006, i tok: “Strongpela san i hat nogut tru, bikpela win ren, tait wara, paia i kukim ol bikbus, ol traipela maunten ais i tanim i kamap wara, i luk olsem ol samting long graun i wok long bagarap.”
Long Me 2002, wanpela lain (United Nations Environment Programme) i kamapim ripot i gat het tok olsem “Ol Samting Bilong Graun Bai i Stap Olsem Wanem Long Bihain-3.” Inap olsem 1,000 manmeri ol i wok wantaim bilong redim dispela ripot, na ripot i tok: “Ol samting ol man i pasim tok long mekim long nau em i bikpela samting bilong lukautim ol bikbus, solwara, ol wara, ol maunten, ol animal bilong bus, na ol narapela samting ol lain bilong nau na bilong bihain ol i mas i gat bilong i stap laip.”
Ol samting i wok long painim win, wara, na graun long nau em i wanpela as tasol na ol man i save pret. Long olgeta hap ol i save pret long ol lain teroris bai kamapim bikpela bagarap. Dairekta bilong wanpela lain long Kanada i save was gut long ol man i olsem teroris, em i tok: “Mipela i no save slip long nait, long wanem, mipela i tingting planti long ol samting nogut ol teroris bai mekim.” Na taim yumi lukim nius long televisen, yumi save pret na tingting planti!
Planti man na meri i pret, nogut wok mani bilong ol i pinis. Sampela kampani i mas pinisim sampela wokman, ol i pasim sampela faktori, ol wokman i save resis long kisim wok i gat namba, na ol bos i subim ol long wok strong moa, ol dispela samting i mekim na ol man i no stap isi long wok bilong ol. Ol yangpela i pret, nogut ol wanlain i no laik pren wantaim ol moa. Ol pikinini i pret, nogut papamama i no laikim ol tru. Tasol ol i ting olsem wanem long ol samting nogut i kamap long dispela graun? Wanpela mama i tingting planti, em i tok: “Ol pikinini i save pret long ol samting i save kamap long dispela graun.” Pasin pamuk na olkain pasin sem i wok long i go bikpela na planti papamama i tingting planti, dispela bai mekim wanem long ol pikinini na ol narapela long famili bilong ol?
Ol lapun i save pret, nogut ol i pundaun long ol step o ol raskol i paitim ol long rot. Tru tumas, ‘ol i pret long i stap long ol ples i antap, na ol i pret long wokabaut long rot.’ (Saveman 12:5) Ol man i save pret, nogut bikpela sik i painim ol. Yumi save harim tok bilong olkain sik i kamap, olsem strongpela kus i bagarapim ol man, sik kensa, ol sik nogut i save kalap long man, olsem na yumi pret, nogut wanpela nupela kain sik i bagarapim yumi na famili bilong yumi. Na taim yumi lukim ol manmeri i gat strongpela skin, tasol sik i painim ol na skin i no gat strong moa, yumi tingting planti, nogut dispela samting i painim yumi o famili bilong yumi. Na yumi save bel hevi stret taim yumi lukim ai bilong wanpela sikman na i olsem em i no gat wanpela gutpela samting bilong wetim i kamap bihain!
Ol dispela kain kain pret i save kamap long bel bilong yumi, olsem na yu ting i gat as na yumi ken wetim gutpela samting i kamap bihain? I gat wanpela samting inap helpim yumi long holim dispela gutpela tingting bilong bihain? Stori i kamap bihain long dispela bai bekim ol dispela askim.
[Piksa Kredit Lain long pes 3]
© Jeroen Oerlemans/Panos Pictures