Planti Man i Pret Long Wanem Samting?
“Maski yu no wanpela bilipman bilong lotu, yu inap bilip olsem wanpela bikpela bagarap bai painim yumi.” —Em tok bilong STEPHEN O’LEARY,PROFESA BILONG UNIVERSITY OF SOUTHERN CALIFORNIA.a
YU WANBEL long dispela tok? Ol stori i kamap long dispela nius bai toktok long sampela as na ol man i pret long ol samting bai kamap bihain. Na tu, ol bai soim yu long as na yu inap bilip tru olsem ol samting i gat laip long graun i no ken pinis. I gat as tru na yu ken bilip olsem, maski i gat ol hevi i wok long kamap olsem nau yumi bai ritim.
Ol i tingting yet olsem pait nuklia inap kamap. Long 2007, nius Bulletin of the Atomic Scientists i mekim tok lukaut olsem: “Bihain long taim ol i bin tromoi tupela bom atom long Hiroshima na Nagasaki, ol kantri i no gat bikpela pret long pait nuklia olsem nau ol i gat.” Bilong wanem ol i tingting planti long dispela? Nius Bulletin i tok, long yia 2007, i gat olsem 27,000 bom nuklia samting i stap yet, na 2,000 bilong ol i “redi long sut i go insait long sampela minit tasol.” Maski ol i sutim sampela tasol i go, ol inap kamapim bikpela bagarap tru!
Yu ting bihain long dispela taim ol man i no pret tumas long pait nuklia bai kamap? Faipela kantri i gat planti bom nuklia—em Amerika, Frans, Inglan, Rasia, na Saina—olgeta “i wok long redim ol bom nuklia bilong sutim i go o ol i toksave pinis long ol i laik mekim olsem.” Em tok bilong SIPRI Yearbook 2009.bc Tasol yiabuk i tok, i no ol dispela kantri tasol i gat ol bom nuklia samting. Ol saveman bilong dispela samting ol i tok India, Pakistan, na Israel, olgeta wan wan i gat olsem 60 i go inap 80 bom nuklia. Na ol i tok tu olsem long olgeta hap i gat 8,392 bom nuklia samting i stap na ol i redi long sutim i go!
Graun i wok long kamap hat moa, dispela inap kamapim bikpela bagarap. Nius Bulletin of the Atomic Scientists i tok: “Graun i wok long kamap hat moa, dispela inap kamapim bikpela bagarap wankain olsem bilong ol bom nuklia.” Ol saientis i gat nem, olsem Stephen Hawking, wanpela profesa bilong University of Cambridge husat i ritaia pinis, na Martin Rees, Bikman bilong Trinity College long University of Cambridge, ol tu i mekim wankain tok lukaut. Ol i ting, wok bilong ol man long mekim nabaut long ol nupela masin samting, na ol man i wok long bagarapim win na wara na pinisim bikbus samting, dispela inap senisim i stap bilong ol samting i gat laip long graun o pinisim olgeta manmeri bilong graun.
Tok bilong bagarap bai painim dispela graun i mekim na planti milion manmeri ol i tingting planti. Sapos yu raitim tok “pinis bilong graun” na yia “2012” long wanpela hap bilong Intenet em planti man i save mekim wok long en, bai yu lukim planti handet pes i gat tok em ol man i raitim long pinis bai kamap long dispela yia. Bilong wanem ol i ting olsem? Ol i tok, wanpela kalenda bilong lain Maya bilong bipo, “the Long Count,” bai pinis long yia 2012. Planti manmeri i pret na ting dispela i makim olsem i stap bilong ol manmeri long graun olsem yumi lukim long nau, em bai pinis.
Planti manmeri i gat lotu ol i bilip olsem Baibel i tok olsem dispela graun yet bai bagarap. Ol i ting God bai kisim ol gutpela bilipman i go long heven, na em bai lusim ol narapela manmeri i stap bilong kisim pen na hevi long graun i stap nogut tru o em bai tromoi ol i go long hel.
Tasol yu ting tru tru Baibel i tok olgeta samting long dispela graun bai i bagarap o pinis olgeta? Aposel Jon i tok lukaut olsem: “Yupela i no ken bilip long olgeta man i kam long yupela na i tok, ‘Spirit bilong God i givim tok long mi.’ Nogat. Yupela i mas traim olgeta spirit [“olgeta tok profet,” NW], bai yupela i ken save, ol i kam long God, o nogat.” (1 Jon 4:1) Nogut yu bilip nating long tok bilong ol man. I gutpela sapos yu yet i opim Baibel na lukim ol tok em i mekim long pinis bilong dispela graun. Ating bai yu kirap nogut long tok bilong en.
[Ol Futnot]
a Ol i kisim long wanpela stori, “Disasters Fuel Doomsday Predictions,” i kamap long MSNBC Web site, Oktoba 19, 2005.
b SIPRI em i sotpela nem bilong Stockholm International Peace Research Institute.
c Dispela ripot long SIPRI Yearbook 2009, em Shannon N. Kile i bin raitim, em man bilong bosim wok bilong ol bom nuklia samting bilong wanpela lain bilong SIPRI Arms Control and Non-proliferation Programme; Vitaly Fedchenko, em i save wok wantaim dispela lain bilong SIPRI Arms Control and Non-proliferation Programme; na Hans M. Kristensen, dairekta bilong wok bilong kisim save long ol samting bilong nuklia long Federation of American Scientists.
[Piksa long pes 4]
Mushroom cloud: U.S. National Archives photo; hurricane photos: WHO/League of Red Cross and U.S. National Archives photo