Pasim Rot Bilong Kisim Bek Ol Pasin i No Gutpela
“MI WINIM PINIS! Mi no gat hatwok moa!”
DISPELA tok i kam long man i bin hatwok tru long lusim wanpela pasin i no gutpela tasol em i winim dispela samting, olsem na nau em i bel gut long em yet.
Tasol bai em i bel hevi tru sapos em i surik na kisim bek dispela pasin i no gutpela! Long wanem, laik bilong mekim wanpela pasin em i ting em i lusim olgeta pinis, i kamap strong gen!
Ating yu yet yu pilim dispela samting, taim yu kisim bek wanpela pasin i no gutpela tumas em yu bin wok strong tru long lusim. Na bai yu tingting planti—yu inap long lusim tru ol dispela pasin i no gutpela o nogat. Ating sampela pasin i no gutpela tasol yu laikim em olsem: kaikai planti, na kaikai planti ol kaikai i gat suga olsem kek o switbisket samting, na dring planti, na baim baim planti samting tumas, na kamap bihaintaim long wok samting, na pilai laki, na smok, na planti ol narapela pasin i no gutpela.
“Bilong Wanem Mi Surik Bek Taim Mi Daunim Pinis Ol Pasin i No Gutpela?”
Nogut yu ting klostu nau bai yu lusim olgeta dispela pasin i no gutpela, na bihain bai yu no hatwok moa. Tasol sampela ripot i soim olsem, planti taim dispela tingting em i no stret.
Long wanpela buk (Selfwatching bilong R. Hodgson na P. Miller), i tok: “Insait long 3-pela mun bihain long yu bin kisim marasin samting bilong helpim yu, yu mas was gut, nogut yu slek na yu no strong moa long sakim ol pasin i no gutpela. Wanpela ripot i soim olsem, inap 66 pesen bilong ol man i smok na dring na kisim ol drak samting, ol i kisim bek ol dispela pasin gen insait long 90 de samting bihain long ol i bin wok strong tru long lusim. Tasol sapos ol i bosim gut skin inap long 3 i go inap 6-pela mun samting, ating bai ol i no hatwok long bosim skin long bihain na ol i no ken kisim bek ol dispela pasin i no gutpela.”
Bilong wanem i hatwok tru long pasim ol pasin i no gutpela, winim sampela mun o yia samting? Wanpela as em olsem: Ating bipo yu bin i gat sampela hevi, na taim yu mekim sampela pasin i no gutpela, yu lusim tingting long ol hevi bilong yu. Olsem na maski yu ting yu pasim pinis rot bilong kisim bek ol pasin i no gutpela, tasol sapos kain hevi olsem long mani o long sik na ol narapela samting olsem i kamap—was gut, nogut yu surik bek! Na sapos yu skin dai na i stap nating o long taim yu stap wanpis, no ken kirap nogut sapos sampela pasin i no gutpela i kamap gen.
Sampela taim ol hevi long sindaun bilong yu, olsem yu kros long sampela man, o yu no wanbel wantaim ol, o yu gat tingting kranki, o sampela kain traim i painim yu, dispela inap mekim na yu kisim bek ol pasin i no gutpela.
Samting Bilong Helpim Yu
Inap sampela taim nau yu wok long daunim ol pasin i no gutpela, orait yu mas bihainim yet dispela rot i bin helpim yu long daunim dispela ol pasin. Na yu mas strong yet long mekim taim yu bel hevi o taim traim i laik painim yu, na dispela bai helpim yu.
I olsem: Taim yu laik lusim skin ating yu bin raitim hamas kilo samting yu lusim, na dispela i strongim yu long mekim gut dispela samting. Yu mas mekim olsem tasol long lusim wanpela pasin i no gutpela, maski yu pilim olsem yu daunim pinis.
Taim yu winim pinis wanpela pasin i no gutpela em yu laik lusim, yu inap praisim yu yet long wanpela gutpela samting yu save laikim. Olsem wanem? Taim yu bin laik long lusim dispela pasin, yu bin askim wanpela pren bilong helpim yu long mekim olsem? Orait larim em i helpim yu long sakim dispela pasin na bai yu no ken kisim bek.
Wanem ol narapela rot bilong helpim yu long sakim ol pasin i no gutpela long taim hevi i painim yu?
Mekim Ol Wok Samting
Dairekta bilong wanpela lain bilong helpim ol man long lusim skin (Weight Watchers) em Dokta R. Stuart, em i tok olsem: “Yu mas tingim sampela wok em inap long pulim tingting bilong yu. Olsem wokim bilum o narapela samting yu gat laik long wokim. I gutpela sapos pastaim yu redim ol samting bilong wok, na ples bai yu wok long en, olsem na taim yu laik kirap mekim wok, wantu tasol bai yu mekim. Tru tumas, taim yu mekim olsem em bai helpim yu long senisim dispela olpela pasin bilong yu.”
Ol dispela gutpela wok yu mekim i ken kamap olsem senis bilong olpela pasin bilong yu. Yu mas tingim, dispela pasin i bin helpim yu taim yu stap hevi, olsem na nau yu mas makim ol narapela kain wok bilong helpim yu, olsem kaunim ol buk, o mekim eksasais, o pilai gita samting, o penim haus, o go lukim ol pren samting. Yu ken wokim wanpela lista olsem bilong sampela ol narapela gutpela samting yu inap long mekim. Na yu mas wok strong long mekim ol dispela nupela wok, olsem pastaim yu bin wok strong long mekim ol pasin i no gutpela. Olsem na ol dispela nupela wok bai i kamap olsem pasin bilong yu—em ol gutpela pasin!
Bilong Wanem i Bikpela Samting Long Daunim Bel Hevi?
Taim ol hevi i kamap, dispela laik bilong kisim bek ol pasin i no gutpela i save strong tru, olsem na yu mas stretim sampela samting long sindaun bilong yu bambai i no hatwok tumas long yu. Sapos yu no inap long abrusim ol hevi, orait yu ken bosim gut bel bilong yu na bai yu no ken bel hevi tumas long ol samting.
Baibel i stori long pasin bilong bel hevi, olsem: “Sapos man i gat sik na tingting bilong en i stap strong, orait em inap winim dispela sik. Tasol sapos tingting bilong man i bagarap, olsem wanem bai em i kamap gutpela gen?” (Sindaun 18:14) Tru tumas! Planti taim i no ol hevi i save daunim yumi, tasol bel hevi bilong yumi i save daunim yumi.
Narapela tok bilong Baibel i tok olsem: “Sapos taim nogut i painim yu na bun bilong yu i slek, orait yu no gat strong.” (Sindaun 24:10) Tu, taim yu no bosim gut bel bilong yu, dispela bai mekim na yu slek. Kwiktaim bai yu surik na kisim bek ol pasin i no gutpela, long wanem yu ting dispela bai i helpim yu. Olsem na em i bikpela samting yu mas daunim bel hevi!
Olsem wanem sapos yu wok strong yet long pasim rot bilong kisim bek ol pasin i no gutpela, tasol yu pilim olsem yu laik surik?
Pasin Bilong Surik Bek Inap Liklik Taim—Na Pasin Bilong Surik i Go Bek Olgeta
Em i no hatwok long tok olsem: ‘Mi no winim, olsem na maski—mi no ken hatwok moa long lusim dispela pasin.’ Tasol yu mas daunim dispela kain tingting. Maski yu bin popaia wanpela o sampela taim pinis, tasol yu no ken larim dispela samting i daunim yu.
Skelim dispela samting: Sapos yu wokabaut i go antap long wanpela longpela leta na lek bilong yu i wel na yu pundaun i go daun liklik, bai yu tok olsem, ‘Orait bai mi mas go daunbilo tru na kirap gen long i kam antap?’ Ating nogat. Bai yu kirap tasol na wokabaut gen i go antap. Olsem na bilong wanem bai yu kisim dispela kain tingting kranki long daunim ol pasin i no gutpela? Em i no gutpela tingting.
Taim yumi popaia long sampela samting, planti taim bel bilong yumi i gat tok long dispela samting. Ating yu holim yet dispela samting long tingting i go inap sampela taim, na ating bihain bai yu ting olsem yu no gutpela man, na yu no gat strong, na i no stret long yu kisim ol gutpela samting. Tasol em i no gutpela long yu kisim ol kain tingting olsem na bagarapim skin bilong yu yet. Dispela tingting kranki bai daunim strong bilong yu na yu no strong moa long daunim dispela hevi. No ken lusim tingting: Krais Jisas i namba wan gutpela man em i bin stap long dispela graun, na em i kam bilong helpim ol sinman—i no bilong helpim ol man i gutpela olgeta. Nogat. Olsem na i no gat wanpela man em inap mekim olgeta samting i stret tasol nau long dispela taim.
Tu, taim yu holim yet kain tingting i no stret, em olsem yu opim rot bilong mekim gen ol pasin i no gutpela.
Ating yu bin popaia wanpela taim tasol, orait no ken tingim dispela samting olsem yu bin mekim inap planti taim pinis. Olsem na yu mas tingting strong olsem: Em i bikpela samting yu mas daunim ol pasin i no gutpela, maski yu bin surik liklik long sampela taim.
Olsem na bihainim savepasin na tingim wanem rot i gutpela bilong yu ken mekim wok long en sapos yu surik liklik na yu laik kirap gen long bihainim ol pasin bilong bipo i no gutpela. Dispela bai helpim yu long kirap kwik na daunim ol hevi.
Yu Inap Mekim—Na i Gutpela Yu Mekim!
Dispela pait bilong daunim ol pasin i no gutpela em i mas i go moa yet, em i no pinis long taim yu surik liklik; nogat. Na maski i gat sampela samting inap mekim yu i bel hevi, yu no ken les na kisim bek ol pasin i no gutpela bilong pastaim na pas long en.
Olsem wanem? Em i hatwok long daunim ol dispela pasin i no gutpela? Tru tumas em i hatwok, tasol yu inap long winim dispela samting. Samting i bin helpim yu long daunim dispela hevi long pastaim, em bai helpim yu long bihain tu sapos yu wok strong yet long pasim rot bilong kisim bek ol pasin i no gutpela. Na dispela i helpim yu olsem wanem? Olsem: Yu no daunim moa yu yet na ting yu nogut tasol, nogat. Na tu ating ol man i save gut long yu bai ol i litimapim nem bilong yu.
[Piksa long pes 13]
Sapos yu go antap long leta na yu pundaun i go daun liklik, i no olsem yu mas i go daunbilo tru na kirap gen long wokabaut i kam antap
[Piksa long pes 14]
Yu inap pasim rot bilong kisim bek ol pasin i no gutpela taim yu mekim sampela kain wok i save pulim tingting bilong yu