Wantu Narapela i Laikim Narapela—Inap Oltaim Oltaim!
WANPELA dokta meri, em Cecilia McCarton, em i tok: ‘Skelim ol pasin bilong nupela pikinini—ai bilong em i op na em i lukluk long ol samting i stap klostu long em. Em i amamas taim mama i stap wantaim em, na em i save harim tu ol pairap. Em i lukluk strong long pes bilong mama.’ I olsem mama i toktok wantaim em long ai. Taim narapela i lukluk long narapela, em nau, tupela i pas gut wantaim, na narapela i laikim narapela.
Dispela i kamap sapos mama i no kisim ol drak taim em i karim pikinini, na tingting bilong mama na pikinini i klia. Krai bilong pikinini i mekim na susu bilong mama i kamap planti. Kru bilong pikinini i wok na em inap pilim ol samting taim em i krai o taim em i susu, na em i mekim ol liklik pairap na lap na tromoi lek bilong grisim mama long holim em. Sapos nupela pikinini i pas wantaim mama na pilim sori bilong mama, bihain bai em i no hatwok long laikim ol narapela. Papa tu inap pas gut wantaim nupela pikinini. Tru, papa i no inap mekim wankain pasin olsem mama, tasol taim em i pilai wantaim pikinini, bai pikinini i lap na kalap kalap.
Dokta Richard Restak i tok, ‘taim ol i holim nupela pikinini na mekim gut long em, dispela i save strongim skin bilong em. Taim mama i holimpas pikinini, dispela i bikpela samting, wankain olsem pikinini i mas kisim kaikai na pulim win. Na tu, dispela samting i pasim tupela wantaim.’ Na tu, kru bilong pikinini bai wok gut.
No Ken Lusim Pikinini Longpela Taim
Sampela i tok, sapos mama i no holim liklik pikinini tumas taim mama i karim em nupela tasol, bihain hevi inap kamap. Tasol dispela tingting i no stret tumas. Long wanem, insait long ol wik na mun bihain bai mama na pikinini i gat taim bilong pas gut wantaim. Tru, sapos mama i no mekim pasin sori long pikinini inap longpela taim, bihain ol hevi inap kamap. Restak i tok: ‘Yumi laik bai ol narapela i mas stap klostu long yumi, na dispela i bikpela samting long nupela pikinini long namba wan yia bilong em. I no gutpela sapos pikinini i no lukim pes bilong ol narapela na i no gat wanpela i holim em na toktok long em.’
I gat kain kain as na ol liklik pikinini i save krai. Planti taim ol i laik bai narapela i mas stap wantaim ol. Na sapos i no gat wanpela i kam, bihain bai ol i lusim krai. Tasol sapos pikinini i stap wanpis inap longtaim, em bai ting olsem mama i lusim em pinis. Bai em i krai olsem em i kros na bihain em i les. Nau em i pilim olsem mama i stap longwe tru. Em i no pilim sori bilong mama, olsem na bai em i hatwok long sori long narapela man. Na bai maus bilong bel i no inap wok gut. Bai em i no tingim ol narapela man. Na em bai kamap wanpela bikhet pikinini, na ating taim em i mekim ol pasin nogut em i no inap bel hevi long dispela rong em i mekim.
Dispela laik i stap namel long mama na nupela pikinini i no ken pinis. Tasol long olgeta taim bihain ol i mas kamapim dispela sori long pasin na toktok bilong ol. “Yumi no ken laikim ol brata long tok tasol o long maus tasol. Nogat. Yumi mas . . . mekim gutpela pasin long ol.” (1 Jon 3:18) Olsem na mama i mas holim em na kis long em planti taim. Taim em i liklik tru, skulim em long ol stretpela tok bilong God long Baibel, no ken wet. Olsem na ol pikinini bilong yu bai kamap gutpela olsem Timoti. “Taim yu bin i stap liklik pikinini yet, yu stat long kisim save long ol buk i gat tok bilong God.” (2 Timoti 3:15) Taim pikinini i liklik yet na i go inap long em i bikpela pinis, yu mas lusim sampela hap taim long i stap wantaim em. “Oltaim yupela i mas tingim ol dispela lo nau mi givim long yupela. Na yupela i mas lainim ol pikinini bilong yupela long ol dispela lo. Na tokim ol long taim yupela i stap long haus na long taim yupela i wokabaut long rot, na long taim yupela i malolo na long taim yupela i wok.”—Lo 6:6, 7.
‘Em i Gutpela Long Mipela i Krai’
Planti man i no laik bai narapela i stretim ol. Tasol taim papamama i mekim gut wok bilong stretim pikinini, dispela i soim sori bilong ol long pikinini. Wanpela liklik pikinini meri i wokim liklik pas bilong givim long mama, na long pas em i wokim piksa bilong san na ol pisin na plaua, na em i tok: ‘Dispela pas i bilong yu na long tok olsem mipela laikim yu tru. Long rot bilong dispela pas mipela laik tok tenkyu long yu. Taim mipela i bikhet yu save stikim mipela. Mipela i save krai, tasol mipela save em rot bilong stretim mipela. Mi laik tok, mi laikim yu tru. Mi tenkyu long ol samting yu save mekim bilong helpim mi. Mi Misel.’
Misel i pilim tru tok i stap long Baibel long Sindaun 13:24, i tok: “Sapos papa i no givim kanda long pikinini bilong en long taim pikinini i mekim rong, i olsem em i no laikim pikinini. Tasol sapos papa i laikim pikinini, orait em i save strong long stretim em.” Papa i mas mekim wok long kanda, tasol i no olsem oltaim em i mas paitim pikinini. Ol pikinini i gat narapela narapela kain pasin, olsem na pasin bilong stretim ol bai i narapela narapela kain tu. Taim yu givim strongpela tok long pikinini long pasin isi ating em bai harim tok bilong yu, tasol sapos pikinini i bikhet, orait, ating yu mas givim kanda long em. “Sapos yu laik stretim man i gat gutpela tingting, bai yu tokim em wanpela taim tasol na bai em i kisim bikpela save. Tasol sapos yu laik stretim man i no gat gutpela tingting, bai yu inap stikim em 100 taim, na em bai i no senisim pasin bilong en.” (Sindaun 17:10) Baibel i tok moa olsem: “Sapos yu toktok tasol long wokboi [o pikinini] bilong yu, orait yu no inap stretim pasin bilong en. Maski em i harim dispela tok bilong yu, em i no inap bihainim.”—Sindaun 29:19.
Dispela tok “stretim man” i olsem skulim na stretim em long rot bilong kanda. Hibru 12:11 i tok: “Taim papa i givim hevi long yumi bilong stretim yumi, yumi no save amamas. Nogat. Bel bilong yumi i pilim hevi tasol. Tasol taim em i stretim yumi pinis, yumi bai kisim gutpela pasin tru. Yumi bai mekim ol stretpela pasin, na bel bilong yumi bai i stap isi.” Papamama i no ken kros nogut taim ol i stretim pikinini. Baibel i tok: “Yupela papa, yupela i no ken mekim ol pikinini bilong yupela i kros, nogut ol i pilim olsem ol i no inap mekim wanpela gutpela wok.” (Kolosi 3:21) Papamama i no ken larim pikinini i bihainim laik bilong em yet oltaim. Baibel i tok: “Sapos yu stretim pikinini na givim kanda long em, orait em bai i kisim gutpela tingting na save. Tasol sapos pikinini i bihainim laik bilong em yet oltaim, orait em bai i mekim mama bilong en i sem.” (Sindaun 29:15) Sapos yumi larim pikinini tasol, i olsem yumi tokim em, ‘Bihainim laik bilong yu yet, na no ken kam klostu long mi—mi les.’ Tasol taim yumi tokim pikinini, ‘Bihainim pasin i stret,’ i olsem yumi tokim em, ‘Mi save tingim yu.’
Dispela nius (U.S.News & World Report, Ogas 7, 1989) i tok, ‘Taim papamama i no belhat na stretim pikinini, tasol ol i putim ol lo na ol i strong long pikinini i bihainim, orait taim pikinini i bikpela bai em i kamap man bilong bihainim lo na em bai pas gut wantaim ol narapela man. Na dispela nius i tok: ‘Em bikpela samting tru long kamapim pasin sori na pasin bilong bilip insait long famili. Pasin bilong stretim pikinini em i no bilong givim strafe nating long pikinini—em i bilong skulim na soim em long gutpela rot bilong bihainim na em i ken bosim gut bel na tingting bilong em.’
Ol i Harim Toktok Bilong Yu, Ol i Bihainim Pasin Bilong Yu
Wanpela nius (The Atlantic Monthly) i tok: “Pikinini bai bihainim gutpela pasin sapos papamama yet i strong long bihainim ol samting ol i skulim pikinini long en.” Na nius i tok tu long olsem wanem em i bikpela samting long bosim gut bel na tingting: ‘Ol yangpela i save bihainim gutpela pasin taim ol i bin lukim papamama yet i bihainim ol stretpela lo ol i save skulim pikinini long en. Taim ol dispela yangpela i bung inap liklik taim wantaim ol yangpela i save bikhet, dispela i no bagarapim pasin bilong ol olgeta. Long wanem ol i pilim olsem ol lo em papamama i bihainim na i bin skulim ol long en i bikpela samting.’ Baibel i tok tru: “Skulim pikinini bilong yu long bihainim gutpela pasin, na em bai i wokabaut long dispela rot inap long em i lapun tru.”—Sindaun 22:6.
Sampela papamama i bin skulim ol pikinini long ol gutpela pasin, tasol ol yet i no bihainim, olsem na wok bilong ol i no karim gutpela kaikai. Ol pikinini bilong ol ‘i no putim ol dispela lo long bel bilong ol.’ Ol saveman i tok, ‘Sapos papamama i bin bihainim ol samting ol i skulim pikinini long en, pikinini tu bai bihainim ol gutpela pasin.’
Wanpela man bilong raitim buk, em James Baldwin, em i tok: ‘Ol pikinini i no save bihainim olgeta tok papamama i mekim, tasol ol i bihainim tru pasin bilong ol.’ Olsem na sapos yu laik skulim ol pikinini bilong yu long ol gutpela pasin, yu yet mas bihainim ol dispela pasin. No ken bihainim pasin bilong ol saveman bilong lo na ol Farisi em Jisas i bin krosim ol. Em i tok: “Olgeta tok ol i givim long yupela, em yupela i mas harim na bihainim. Tasol pasin ol i save mekim, em yupela i no ken bihainim. Nogat. Ol i save mekim planti tok, tasol ol yet i no save bihainim.” (Matyu 23:3) Nogut yu laik stap olsem ol man aposel Pol i sutim tok long ol, em i tok: “Yes, yupela i save skulim ol arapela manmeri, tasol bilong wanem yupela i no save skulim yupela yet? Yupela i save tok, ol man i no ken stil, tasol ating yupela yet i save stil?”—Rom 2:21.
Planti man long nau i ting olsem buk Baibel em i olpela buk na ol tok bilong em i no inap helpim ol manmeri long nau. Tasol Jisas i daunim dispela tingting na em i tok: “Yupela i save tok olsem, tasol ol manmeri i kisim save bilong God ol i soim yumi olsem save bilong en em i samting tru.” (Luk 7:35) Ol stori i kam bihain i stori long ol samting i painim planti famili long olgeta hap graun na ol i kamapim klia olsem tok bilong Jisas i stret.
[Piksa long pes 7]
Taim mama na pikinini i pas gut wantaim, dispela i helpim pikinini long kamap gutpela
[Piksa long pes 8]
Papa tu i mas lusim hap taim bilong i stap wantaim pikinini na holim em