Wastaua INTENET LAIBRERI
Wastaua
INTENET LAIBRERI
Tok Pisin
  • BAIBEL
  • Ol PABLIKESEN
  • Ol MITING
  • g94 9/8 p. 10-12
  • Tupela i Amamas Taim Tupela i Pas Gut Wantaim

No gat vidio bilong dispela seksen.

Sori, popaia kamap long lodim vidio.

  • Tupela i Amamas Taim Tupela i Pas Gut Wantaim
  • Kirap!—1994
  • Wankain Infomesen
  • Marit Bilong Yu Inap Abrusim Bagarap!
    Kirap!—2001
  • Toktok Gut Wantaim na Strongim Marit
    Wastaua i Tokaut Long Kingdom Bilong Jehova—2013
  • Lain Long Putim Gut Yau
    Kirap!—2013
  • Rot Bilong Mekim Marit i Stap Gut
    Kirap!—2008
Lukim Moa
Kirap!—1994
g94 9/8 p. 10-12

Tupela i Amamas Taim Tupela i Pas Gut Wantaim

SAPOS yu laik wokim wanpela gutpela strongpela haus, bai yu wokim long wanem ol samting? Diwai? Brik? Ston? Baibel i tok: “Man i gat gutpela tingting na save, em bai i gat gutpela haus, na famili bilong en bai i kamap strong.” (Sindaun 24:​3, 4) Tru tumas, save na gutpela tingting i as bilong gutpela marit.

Tasol husat i mas kamapim save na gutpela tingting? “Meri i gat gutpela tingting, em i save mekim gutpela wok long haus bilong en, na ol famili bilong en i wok long kamap strong. Tasol meri i no gat gutpela tingting, em yet i save bagarapim haus na famili bilong en.” (Sindaun 14:1) Dispela tok i stret long man tu. Man i gat gutpela tingting i save em inap helpim o bagarapim marit bilong em. Olsem wanem em inap helpim marit bilong em? Tok bilong sampela man ol i gat wok long helpim ol marit, i klostu wankain long tok bilong Baibel.

Harim: Wanpela buk bilong helpim ol marit i tok: ‘Nambawan rot bilong mekim gut bel bilong poroman i olsem: Putim gut yau na harim gut tok bilong em. Em bikpela samting bilong pas gut wantaim na stap wanbel.’ “Man i gat gutpela tingting, em i save wok strong long kisim save long olkain samting.” (Sindaun 18:15) Sapos ai o maus bilong yumi i op ol man bai save, tasol yau i narapela kain; man i no inap save. Orait, olsem wanem poroman bilong yu inap save yu harim gut tok bilong em? Blok long pes 11 i kamapim gutpela rot.

Kamapim gut bel: Wanpela buk (One to One​—Understanding Personal Relationships) i tok: ‘Taim yumi liklik yet papamama i lainim yumi olsem ol samting bilong yumi yet​—mani, tingting, ol samting yumi pilim long bel​—yumi no ken toktok long en long narapela man. Olsem na taim yumi kirap na “laikim narapela,” dispela kain tingting i no pinis wantu tasol. Yumi mas wok strong long toktok long ol samting na kamapim bel bilong yumi; sapos nogat, yumi no inap pas gut wantaim.’ Baibel i tok: “Sapos yu laik mekim sampela wok, orait pastaim yu mas kisim tingting long planti arapela man, na bai wok bilong yu i ken kamap gutpela. Sapos yu no mekim olsem, bai yu hatwok nating.”​—Sindaun 15:22; 13:10.

Stap gut na bilip tru long poroman: Long ai bilong God ol marit i save tok promis olsem narapela bai stap gut long narapela. Taim narapela i bilip olsem long narapela, ol i no bel nogut, o mekim pasin antap, o resis wantaim narapela bilong winim em, o kisim ol samting em i ting i olsem skel bilong em.

Mekim ol samting wantaim: Tupela marit i save mekim ol samting wantaim, bai ol i pas gut. Bihain tupela bai amamas long tingim gen ol samting ol i bin mekim wantaim, na ol i no gat tingting long bagarapim pasin pren bilong ol. “Pasin bilong tupela pren i winim pasin namel long tupela brata.”​—Sindaun 18:​24, NW.

Mekim gut long poroman na pasin isi: Pasin bilong mekim gut long narapela i save daunim kros na pasin antap. Sapos ol marit i gat pasin bilong mekim gut long narapela, maski hevi i kamap na tupela i no wanbel long wanpela samting, i no gat bikpela hevi bai kamap long dispela. Pasin isi inap helpim pasin sori long go bikpela moa. Ating i hatwok long man i kamapim pasin isi, tasol Baibel i tok: “Ol man i save laikim man i gat pasin sori.” (Sindaun 19:​22, NW) Na Baibel i stori long gutpela meri olsem: “Em i mekim tok isi tasol.”​—Sindaun 31:26.

Pasin daun: Dispela pasin i save pinisim pasin antap. Man i gat pasin daun i no hatwok long tok sori na tenkyu, na em bai mekim planti taim. Sapos poroman i krosim yu na mekim wanpela tok long yu i no stret, bai yu tok wanem? Long pasin isi i gutpela sapos yu tok: ‘Yu bel hevi long dispela samting na mi sori tru.’ Orait, nau i gutpela yutupela i wok wantaim long stretim hevi. “Man i givim baksait long pasin bilong pait, orait em bai i gat biknem.”​—Sindaun 20:3.

Tingim gut: ‘Sapos ol marit i tingim gut poroman, ol i no ken tingting planti long pasin na tingting bilong em i narapela kain. Wanpela samting i bikpela samting long meri, tasol ating em i no bikpela samting long man. Tasol maski i olsem, narapela i mas tingim gut tingting bilong narapela.’ (Buk Keeping Your Family Together When the World Is Falling Apart) “Bikhetpasin i save kamapim kros na pait. Tasol sapos man i larim ol arapela man i givim tingting long em, orait dispela man i gat gutpela tingting na save.”​—Sindaun 13:10.

Lap: Maski i gat bikpela hevi, sapos tupela marit inap lap wantaim, ating dispela bai helpim tupela long daunim hevi, na pas gut wantaim, na tingting stret long dispela hevi. “Sapos bel bilong man i amamas, bai pes bilong en i gutpela. Tasol sapos bel bilong man i hevi, bai tingting bilong en i bagarap.”​—Sindaun 15:13.

Givim: Tingim ol samting poroman bilong yu i save mekim na planti taim tok amamas long em. Sapos yu mekim gutpela tok olsem, em bai amamas tru, winim amamas bilong wanpela presen yu givim long em. Tru, yu ken givim presen long poroman, tasol wanpela buk (Lifeskills for Adult Children) i tok: ‘Ol gutpela presen yu no inap tru long putim insait long wanpela bokis na givim olsem presen i olsem​—ol gutpela tok bilong kamapim pasin sori na amamas bilong yu, na tok yu mekim bilong strongim bel bilong poroman, na ol samting yu mekim bilong helpim em.’ Baibel i tok: “Sapos man i autim klia tru wanpela gutpela tingting, orait tok bilong en i olsem gutpela piksa ol i wokim long gol na bilasim long silva.”​—Sindaun 25:11.

Sapos yumi tok piksa olsem ol dispela gutpela pasin insait long marit i olsem ol brik bilong wokim haus, ating yumi ken tok simen bilong pasim gut ol brik i olsem pasin bilong toktok gut wantaim. Taim ol marit i no wanbel long wanpela samting, ol i ken mekim wanem? Wanpela buk (Getting the Love You Want) i tok: ‘Nogut ol marit i tingim narapela kain tingting bilong poroman i as bilong tok pait; mobeta ol i ting em olsem gutpela rot bilong kisim moa save long poroman.’

Taim tupela marit i no wanbel long wanpela samting, nogut ol i tok pait. Mobeta ol i wok long save gut long tingting bilong poroman, na wok strong long kisim wankain tingting inap long ol i ken stap wanbel. Long dispela rot tupela bai pas gut wantaim. Na pasin sori i save mekim tupela marit i stap olsem wanpela, em bai go bikpela moa.

Pasin bilong wok gut wantaim i gutpela samting tru long Jehova, olsem na dispela pasin i save stap long olgeta samting em i bin wokim​—rot bilong ol diwai na gras na ol animal long kisim na givim win oksijen; pasin bilong ol bikpela sta i wokabaut na bihainim rot bilong ol; pasin bilong ol binatang na plaua long wok wantaim. Na i olsem tu long marit. Marit bai stap gutpela sapos long toktok na pasin man i soim poroman olsem em i laikim em tumas. Na sapos meri i bilip na laikim tumas man bilong em, bai em i amamas long bihainim em. Olsem na tupela marit i kamap wanpela​—narapela i amamasim narapela. Na As bilong marit, God Jehova, em tu i amamas.

[Blok long pes 11]

“Lukaut Gut Bai Yupela i Harim Gut Tok.”​—Luk 8:​18

Man bilong toktok na man bilong harim tok, sapos narapela i laik kisim tingting bilong narapela, gutpela sapos man bilong harim tok i kamapim gen tok na insait bilong en. Sampela rot i olsem:

1. Harim gut inap long yu kisim ol bikpela tok.

2. Wok long kisim tingting tru bilong man bilong toktok.

3. Kamapim gen tok bilong man i toktok long yu. No ken skelim skelim tok bilong painim sampela popaia long en. Toksave olsem yu kisim gut tok bilong em; em tasol.

4. Ating em bai truim tok yu kamapim long em o em bai stretim tok na ating skruim sampela tok moa long en.

5. Sapos yu no kisim gut tok bilong em, mekim traim gen.

Sapos yu harim tok olsem, orait taim narapela i skelim skelim tok bilong yu bilong painim sampela popaia long en, bai yu no tingting planti. Tasol yu mas save, taim wanpela i skelim skelim tok bilong yu, ating sampela taim dispela i gat as, a? Tasol maski yu bel hevi long tok bilong narapela, nogut yu bekim. Long pasin bilong harim tok yu inap daunim kros. Gutpela yu tok yu save long as bilong kros na painim rot bilong stretim.

[Blok long pes 12]

“Sapos Wanpela Man . . . i Gat Tok Long Narapela.”​—Kolosi 3:13

Taim yu gat tok long poroman, olsem wanem yu ken kamapim gut na tok pait i no ken kamap long en? Ating yu pilim olsem poroman i no tingim yu taim em i mekim wanpela samting, na em i no mekim long savepasin, tasol ating em i no laik bagarapim yu, a? Kamapim bel hevi bilong yu, tasol no ken kros na mekim, o mekim olsem yu kotim poroman. Yu ken tok: ‘Taim yu mekim olsem, mi pilim . . .’ Dispela i no ken kamapim tok pait. Yu kamapim tingting bilong bel tasol. Ating poroman i no laik bagarapim bel bilong yu, olsem na em bai tok em i no bin mekim dispela samting, o em bai tok, tok bilong em i no popaia. Maski olsem, tingim hevi tasol na redi long kamapim rot bilong stretim.

[Piksa long pes 10]

Nambawan rot bilong mekim gut bel bilong narapela i olsem: Harim gut tok bilong em

    Tok Pisin Pablikesen (1983-2025)
    Log Aut
    Log In
    • Tok Pisin
    • Serim
    • Preferens
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Ol Lo Bilong Yusim
    • Privacy Policy
    • Ol Praivesi Seting
    • JW.ORG
    • Log In
    Serim