Wastaua INTENET LAIBRERI
Wastaua
INTENET LAIBRERI
Tok Pisin
  • BAIBEL
  • Ol PABLIKESEN
  • Ol MITING
  • g95 10/8 p. 26-27
  • Mipela Bungim Em Long Nait Long Tansania

No gat vidio bilong dispela seksen.

Sori, popaia kamap long lodim vidio.

  • Mipela Bungim Em Long Nait Long Tansania
  • Kirap!—1995
  • Wankain Infomesen
  • Lepat—Pusi i Save Stap Hait
    Kirap!—1995
  • Ais Lepat—Wanpela Animal Planti Man i No Save Long En
    Kirap!—2002
  • Ol i Go Longwe Long Narapela Hap
    Kirap!—2003
  • Ol Man na Animal Inap i Stap Gut Wantaim?
    Kirap!—1991
Lukim Moa
Kirap!—1995
g95 10/8 p. 26-27

Mipela Bungim Em Long Nait Long Tansania

BIHAIN long kibung intenesenel bilong ol Witnes Bilong Jehova long Kenya, mipela i amamas long raun na lukim ples.

Namba wan ples mipela lukim em Lek Manyara Nesenel-Pak. Mipela kirap nogut long lukim kain kain animal olsem blupela monki, impala, bikbel, sibra, na sampela animal moa. Mipela lukim wanpela raunwara em planti tumas hipopotamus i pulap long en. Na long hapsait bilong raunwara wanpela jiraf i kaikai, na i go moa liklik wanpela laion i raun insait long kunai, na longwe tru wanpela lain welbis i raun.

Mipela kamap long ples Engorongoro Kreta na baim wanpela man na ka lankrusa bilong kisim mipela i go raun inap wanpela de. Mipela laik lukim wanpela traipela ples daun namel long wanpela maunten i bin pairap bipo na maunten olgeta i pundaun. Mipela go daun 600 mita insait long dispela traipela ples daun bilong kamap long as bilong en na ka i sakim nabaut mipela, long wanem, rot i no gutpela tumas. Man! Mipela kirap nogut long samting mipela lukim​—planti narapela narapela kain animal bilong bus i pulap long dispela bikpela ples kunai. Ol lain welbis i raun olsem ol i laik i go long narapela hap, na ol sibra, hatibis, Grant-gasel, Tomson-gasel, ol tu i pulap long dispela hap. Mipela sanapim ka long wanpela hap na wanpela laion i kam na malolo long ples kol aninit long ka. Em i no tingim mipela i sindaun insait long ka. Bihain mipela malolo gen bilong lukim ol blakpela raino i stap longwe liklik na ol wel elefan i kisim kaikai long ol diwai klostu. Taim mipela go bek long arere bilong ples daun, mipela tingim ol dispela gutpela animal mipela i bin lukim. Olsem wanem? Mipela abrusim sampela o nogat?

Yes, mipela i no lukim lepat bilong Afrika! Tasol i hatwok tru long lukim lepat long bus. Wanpela man bilong kisim piksa (Erwin Bauer) i tok: ‘Ol turis i no les long painim wanpela lepat, na ating ol i mekim olsem, long wanem, i hatwok tru long lukim wanpela, na i hatwok moa long kisim piksa bilong en. Planti turis i raun ol i no lukim wanpela lepat. Mi bin raun 15 taim na lukim 8-pela lepat tasol, na wanpela lepat tasol i stap klostu na mi inap kisim piksa bilong en.’​—Buk International Wildlife.

San i go daun pinis na nau mipela tingim narapela samting​—ples slip. Mipela ting mipela bai slip long wanpela haus pasindia, tasol ol i bin tekewe nem bilong mipela, olsem na mipela mas painim narapela ples slip. Em i tudak pinis na mipela raun long rot i no gat kolta. Mipela raun na nau mi wantaim man i sindaun long poret bilong ka i kirap nogut tru! Wanpela braunpela samting i kalap i kam daun long rot na lait bilong ka i sutim em. Wantu mipela pasim ka. Olaman! Mipela kirap nogut tru!

Wanpela bikpela lepat i sanap! Ol man i sindaun baksait long mipela i no inap lukim em gut, tasol bihain lepat i ran i go arere long rot na nau ol i lukim em. Lepat i no meknais liklik. Lait bilong ka i sutim em na mipela olgeta inap lukim em. Em i sanap olsem em i tingting​—‘Mi bai raunim dispela “birua” mi no save long en o givim baksait long en na ranawe i go insait long bus?’

Adrian, em wanpela man i raun wantaim mipela, em i stap klostu olsem wanpela mita long dispela nambawan strongpela lepat. Em i kisim kamera bilong em na isi isi em i tok: ‘Kwik! Givim lait bilong kamera long mi!’ Sampela i sindaun baksait i tok isi isi olsem: ‘No ken mekim wanpela liklik pairap.’ Adrian i redim kamera na kisim piksa bilong lepat. Tasol lait bilong kamera i no wok gut, long wanem, glas bilong windo i stap. Isi isi Adrian i daunim windo, na nau kamera i redi gen bilong kisim narapela piksa. Lepat i stap klostu yet na arere bilong tel i wok long meknais na ai bilong en i lait.

Taim mipela kisim namba 2 piksa, em nau, lepat i tingim samting em bai mekim​—em i kalap i go insait long bus na mipela i no lukim em moa. Mipela olgeta insait long ka i amamas nogut tru! Em wanpela samting mipela i no ken lusim tingting long en. Na ol man i kisim ol turis i raun ol i tokim mipela, wan wan man tasol i lukim kain samting olsem mipela i bin lukim. Namba 2 piksa i gutpela tru, olsem na mipela i gat wanpela samting mipela inap holim bilong tingim dispela nait mipela i bungim wanpela lepat long Tansania.

    Tok Pisin Pablikesen (1983-2025)
    Log Aut
    Log In
    • Tok Pisin
    • Serim
    • Preferens
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Ol Lo Bilong Yusim
    • Privacy Policy
    • Ol Praivesi Seting
    • JW.ORG
    • Log In
    Serim