No Gat Bel Isi—Bikpela Hevi Bilong Olgeta Hap
OLSEM WANEM? Sampela taim yu pilim olsem yu na sindaun bilong yu inap bagarap? I no yu wanpela tasol. Planti milion manmeri i gat wankain tingting. Dispela pasin olsem ol man i no stap bel isi, em i olsem wanpela sik i save go nabaut na kisim planti kantri, na lotu, na ol man i gat kain kain sindaun, na i bagarapim ol manmeri long olgeta hap.
Taim yumi no stap bel isi, yumi mekim olsem wanpela buk dikseneri i tok, yumi “pret na tingting planti.” Pasin bilong tingting planti em i save kamapim bel hevi, na dispela inap bagarapim skin bilong yumi. Tasol bilong wanem yumi save tingting planti na bel bilong yumi i no stap isi?
Sampela Hevi Long Yurop
Long ol kantri bilong Yurop, wanpela long olgeta 6-pela 6-pela manmeri ol i stap rabis, na 18 milion i no gat wok mani, na planti ol narapela i pret long bos bai pinisim ol long wok. Long sampela kantri bilong Yurop, ol papamama i tingting planti, nogut ol man bilong mekim pasin sem long pikinini ol i mekim long pikinini bilong ol. Long wanpela kantri bilong Yurop, tupela long olgeta 3-pela 3-pela manmeri ol i tingting planti long pasin raskol. Na long ol narapela kantri bilong Yurop, ol manmeri i wok long pret moa, long wanem, nau ol man i bagarapim samting bilong ol narapela man, na i gat pasin birua na pretim man, na pasin bilong bagarapim graun, wara, na win.
Laip na wok mani bilong ol man inap bagarap long ol kain pasin olsem, tasol ol inap bagarap tu long sampela bikpela bagarap olsem tait wara samting. Olsem: Long 1997 na 1998, sampela hap bilong Yunaitet Stets i bagarap long bikpela ren, na maunten i bruk na graun malumalum i kam daun olsem wara na karamapim sampela ples, na long ol bikpela win ren. Long 1997, bikpela tait wara i kamap long Sentral Yurop taim wara Oda na Naise i tait. Wanpela nius bilong Polan (Polityka) i tok, dispela tait i kisim 86 biktaun na taun, na 900 liklik ples, na traipela hap bilong ol gaden na fam. Gaden bilong 50,000 famili i bagarap, na 50 manmeri ol i dai. Na long Me 1998, planti manmeri i dai long hap saut bilong Itali taim maunten i bruk na graun malumalum olsem wara i kam daun na karamapim ples.
Bel Isi Bilong Yumi Yet
Tasol ol man i tok yumi stap gutpela moa long nau, winim 10-pela yia i go pinis. Na pasin birua namel long ol kantri long Is na Wes i pinis, olsem na ol lain ami bilong ol i go liklik. Tru, i no gat pait long ol dispela kantri long nau. Tasol ol samting i save kamap long haus na long rot inap mekim na yumi yet i no stap bel isi. Sapos ol i pinisim yumi long wok mani, o yumi ting wanpela raskol o man bilong mekim pasin sem long pikinini em i stap ausait long haus bilong yumi, orait, maski ol gavman i pinisim planti samting bilong pait, yumi save tingting planti na bel bilong yumi i no stap isi.
Yumi no save wanem taim bai bagarap i painim yumi, olsem na sampela manmeri i mekim wanem bilong karim dispela hevi? Na bikpela samting moa, i gat rot long helpim olgeta manmeri—na yu tu—long i stap bel isi inap oltaim? Tupela stori i kamap bihain long dispela bai skelim gut dispela samting.
[Piksa Kredit Lain long pes 3]
UN PHOTO 186705/J. Isaac
[Piksa Kredit Lain long pes 3]
FAO photo/B. Imevbore