Yu Ting Pasin i No Stret i Mas i Stap Oltaim?
‘Maski ol hevi i bin painim mi, mi bilip yet olsem ol man i gat gutpela bel. Bilong mi inap wetim gutaim i kamap, mi no ken tingim ol hevi na pen na dai na em tasol, nogat.’—Anne Frank.
ANNE FRANK, wanpela yangpela meri Juda i gat 15 krismas, em i raitim dispela tok long notbuk bilong em klostu long taim em i dai. Inap olsem tupela yia famili bilong em i bin hait i stap insait long wanpela rum antap long haus long Amstedam. Laik bilong em long gutpela taim i mas kamap i lus nating taim wanpela man i kamapim ples hait bilong ol long ol Natsi. Long yia antap long 1945, Anne i kisim sik taifas na em i dai long wanpela banis kalabus long Begen-Belsen. Siks milion ol narapela Juda ol tu i bin kisim bagarap.
Tru, long taim bilong yumi ating i no gat narapela samting i bin kamap na i winim dispela samting nogut Hitler i bin mekim—em i laik bagarapim na pinisim wanpela lain olgeta. Tasol i gat sampela samting i kain olsem i bin kamap. Long 1994 long Ruanda ol i bagarapim nating 500,000 Tutsi, long wanem, ol i bilong narapela lain. Na long taim bilong Namba Wan Pait, wan milion man bilong Amenia i dai taim ol man i laik pinisim dispela lain olgeta.
Sampela Narapela Pasin i No Stret
Pasin ol man i mekim bilong bagarapim na pinisim wanpela lain olgeta, em pasin i no stret. Tasol i gat sampela kain pasin moa i no stret. Olsem: Pasin bilong daunim ol man i no gat nem i mekim na wanpela long olgeta 5-pela 5-pela man ol i stap rabis na ol i no gat rot long helpim sindaun bilong ol. Na wanpela lain (Anti-Slavery International) i gat wok long helpim ol man ol narapela i daunim ol, ol i tokaut long samting i moa nogut olsem: Bikpela lain, winim 200 milion manmeri, ol i wok kalabus. Ating i no gat wanpela taim bipo i gat planti man i wok kalabus olsem nau. Tru, ol i no sanapim ol long oksen na ol man i baim ol, tasol planti taim sindaun bilong ol long ples wok em i nogut tru, winim bilong planti man i wok kalabus bipo.
Na i gat pasin i no stret em kot i mekim—dispela i pasim rot bilong planti milion manmeri long mekim ol samting i stret long ol i ken mekim. Wanpela lain (Amnesty International) long ripot bilong en bilong 1996, i tok: ‘Long klostu olgeta wan wan de, long wanpela hap long graun, i gat wanpela gavman i mekim bikpela rong tru long sampela lain. I no hatwok long mekim nogut long ol man i stap rabis na i no gat nem, na i no hatwok liklik long mekim nogut long ol meri, pikinini, lapun, na ol refyuji.’ Na ripot i tok moa: “Long sampela kantri, ol lain bilong gavman klostu ol i pundaun pinis, olsem na i no gat haus kot samting bilong helpim ol man nating taim ol man i gat strong ol i laik daunim ol.”
Long 1996 long planti kantri, winim 100, ol i holim planti tausen man na givim pen nogut tru long ol. Na inap sampela yia nau, planti handet tausen man ol i lus pinis—ol man i no lukim ol moa. Ating sampela lain soldia o paitman i bin kam na holim ol. Ol man i ting planti bilong ol i dai pinis.
Tru, yumi save pinis, ol man i no gat asua ol tu i save kisim nogut long ol pait i save kamap, tasol nau ol pait i go moa nogut. Ol pait bilong nau i save mekim nogut long ol man i no soldia; ol meri na ol pikinini tu. Tasol i no ol bom tasol ol i tromoi nating long ol taun i mekim dispela samting, nogat. Ol soldia i save reipim ol meri na ol pikinini meri—em olsem hap wok bilong ol dispela soldia—na planti lain i bikhet long gavman ol i save stilim ol pikinini bambai ol i ken skulim ol long pasin bilong kamap kilman. Yunaitet Nesen i kamapim wanpela ripot i stori long dispela samting, nem bilong en, “Samting Pait i Save Mekim Long Ol Pikinini,” na ripot i tok: ‘Planti man moa ol i wok long lusim stretpela pasin.’
Em nau, ol man i lusim stretpela pasin na dispela i mekim na nau pasin i no stret i pulap long graun—olsem pasin bilong mekim nogut long ol man bilong narapela skin, na daunim ol man i no gat nem, na pasin i no stret ol kot na ami i mekim. Tasol dispela i no nupela samting. Inap olsem 2,500 yia i go pinis, wanpela profet Hibru i tok: “Ol manmeri i no bihainim lo bilong yu na ol i ting lo em i samting nating. Na oltaim ol man i no bihainim stretpela pasin. Ol man nogut i save daunim ol stretpela man na ol i save paulim lo bilong yu.” (Habakuk 1:4) Tru, long olgeta taim pasin i no stret i bin i stap, tasol nau long taim bilong yumi, pasin bilong mekim nogut long ol narapela em i kamap bikpela moa yet, winim olgeta taim bipo.
Pasin i No Stret Em i Bikpela Samting o Nogat?
Yumi mas ting em i bikpela samting, long wanem, taim narapela i mekim pasin nogut na yu yet yu kisim hevi long dispela, yu save pilim tru, a? Na em i bikpela samting tru, long wanem, pasin bilong mekim nogut long narapela man em i save pasim rot bilong planti man bilong graun long i stap amamas; tasol i stret ol i ken i stap amamas, a? Na em i bikpela samting tu, long wanem, planti taim pasin i no stret i kirapim ol pait i kapsaitim blut bilong planti man, na dispela i mekim na sampela pasin moa i no stret i save kamap.
Stretpela pasin i save kamapim bel isi na amamas, tasol pasin i no stret i mekim na ol samting ol man i bilip na wet long en i lus nating. Olsem Anne Frank i kisim save pinis, sapos ol man i tingim ol hevi na pen na dai tasol, ol i no inap wetim gutaim i kamap. Olsem dispela meri, yumi olgeta i laik tru long gutaim i kamap.
Dispela laik i bin kirapim ol man i gat gutpela bel long mekim wok bilong kamapim stretpela pasin long graun. Olsem na long 1948, Jeneral Asembli Bilong Yunaitet Nesen i kamapim wanpela tokaut, Yunivesal Dekleresen ov Yuman Raits, na i tok: “Olgeta man, taim mama i karim ol, ol i stap fri na olgeta i stap olsem man i gat nem na ol inap mekim ol samting i stret long ol i ken mekim. Ol i gat tingting, na maus bilong bel, na ol i mas mekim pasin long narapela man olsem em i brata bilong ol.”
Dispela tok hia i gutpela, tasol ol man i stap longwe yet long mak ol i laik winim—olsem narapela i mekim pasin i stret long narapela, na olgeta i mekim ol samting i stret long ol i ken mekim, na olgeta i mekim pasin long narapela olsem em i brata bilong ol. Dispela tokaut bilong Yunaitet Nesen i tok, sapos dispela samting inap kamap tru tru, orait bai i gat “pasin bilong i stap fri, pasin i stret, na gutaim long graun.”
Tasol yu ting pasin i no stret i no inap pinis, long wanem, em i bin stap longtaim tru? O yu ting i gat rot na bai pasin bilong i stap fri, na pasin i stret, na gutaim, i ken kamap? Sapos olsem, husat inap kamapim ol dispela pasin na helpim olgeta man long kisim ol gutpela samting bilong en?
[Piksa Kredit Lain long pes 3]
UPI/Corbis-Bettmann