Skulim Gut Maus Bilong Bel
Ol pasindia na boskru long balus Air New Zealand Flait 901 i go long Antaktika ol i amamas tru—planti gutpela samting i wetim ol. Ol kamera i redi i stap taim balus DC-10 i wok long go daun liklik long dispela ples ais bambai ol pasindia inap lukim gut ol naispela samting i stap daunbilo.
KEPTEN i bin mekim wok pailot inap 15 yia na i bin ronim ol balus inap planti aua, winim 11,000. Paslain long balus i kirap, em i putim gut long kompiuta ol namba samting i makim ron bilong balus, tasol em i no save ol dispela namba ol i bin givim long em ol i no stret. Balus i stap 600 mita tasol antap long graun na i flai i go insait long wanpela klaut na bam long maunten Erebus. Ol 257 manmeri i stap long balus ol i dai.
Ol balus long nau i gat kompiuta bilong stiaim ron bilong ol long ples antap, na olsem tasol, yumi ol man i gat maus bilong bel bilong soim rot long yumi. Bikpela bagarap i bin painim Flait 901 em inap skulim gut yumi long sampela bikpela samting bilong maus bilong bel. Bilong bagarap i no ken painim balus, masin bilong stiaim balus i mas wok gut na ol namba i makim ron bilong balus i mas stret. Na olsem tasol, bilong yumi ken stap gut long ol samting bilong spirit, na long pasin, na long skin tu, i mas i gat ol stretpela lo bilong makim wanem pasin i stret o i no stret na ol dispela lo i mas stiaim maus bilong bel na bai em i ken wok gut.
Sori tru, long nau ol dispela lo i wok long dai hariap, na planti man i save givim baksait long ol. Wanpela tisa long Amerika i tok: ‘Nau long Amerika i gat planti skulmanki i no save long rit na rait, na ol i no save ol kantri i stap we long mep. Ol i hatwok tu long skelim wanem samting i stret na wanem samting i no stret. Ol i no save long rit rait na bungim ol namba, na tu, ol i paul long wanem kain pasin i stret long bihainim. Taim yu askim ol olsem i gat sampela “pasin i stret na sampela pasin i no stret,” ol i paul—ol i no bekim wanpela tok. Na taim ol i go long hai-skul, ol i paul moa yet long dispela samting.’
Wanpela as na ol i paul, em wanpela tingting planti man i holim. Ol i ting i no gat wanpela lo stret i makim stretpela pasin ol man i mas bihainim. Orait tingim wanem samting bai kamap sapos ol pailot i no bihainim lo stret bilong stiaim ron bilong balus olsem kompiuta i makim—ol i bihainim ol lait i save sut i go nabaut nating na sampela taim lait i dai olgeta! Ating planti bagarap bai kamap, kain olsem dispela bagarap i bin kamap long maunten Erebus. Olsem na taim ol man i lusim pinis lo stret i makim stretpela pasin ol i mas bihainim, dispela i save mekim na dai na kain kain hevi i kamap—pasin pamuk i brukim ol famili na planti milion manmeri ol i kisim sik AIDS o narapela sik nogut em pasin pamuk i kamapim.
Ol man i bihainim dispela tingting olsem i no gat lo stret i makim stretpela pasin ol man i mas bihainim, na ol i bihainim lo ol yet i ting i stret, ol i kain olsem ol man bilong Nineve bilong bipo em ol i no save long wanem samting i stret na wanem samting i no stret. Na ol i kain olsem ol Israel i bin tromoi lotu i tru na i tok “pasin nogut em i gutpela na gutpela pasin em i nogut.”—Jona 4:11, NW; Aisaia 5:20.
Olsem na yumi ken kisim we ol lo i klia tru bilong skulim maus bilong bel na bai bel inap stiaim gut yumi? Planti milion manmeri i save pinis olsem ol dispela lo i stap long Baibel. Baibel i skulim yumi long olgeta bikpela samting yumi mas save long en: stretpela pasin, pasin bilong givim bel long wok, skulim pikinini, lotuim God. (2 Timoti 3:16) Inap planti handet yia Baibel i bin wok long givim stretpela save long ol man. Man bilong wokim yumi, em i Nambawan Bikpela, em yet i bin kamapim ol dispela lo i stap long Baibel, olsem na ol i stret long olgeta kain man. Olsem na i no gat as na yumi mas stap olsem man i no save long wanem pasin i stret na wanem pasin i no stret.
Tasol long nau i gat wanpela man i wok strong long bagarapim maus bilong bel bilong yu, winim ol narapela taim bipo. Dispela inap kamap olsem wanem? Na olsem wanem yu ken lukautim gut maus bilong bel? I gutpela sapos yu save husat dispela man i laik mekim nogut long yu na ol samting em i mekim wok long en. Stori i kam bihain long dispela bai toktok long dispela samting.