‘Long Sampela Hap Bai i Gat Bikpela Sik’
DISPELA tok bilong Luk 21:11 i makim olsem planti bikpela sik bai kamap, em hap bilong mak bilong taim bilong las de. Kamapim Tok Hait 6:8 i stori long yelopela hos i raun long graun, em namba 4 hos long sapta 6, na dispela i makim ol bikpela sik bai i kamap. Wanpela niusman (Lawrence Hall) i kamapim sampela tok bilong nupela buk bilong Andrew Nikiforuk (The Fourth Horseman: A Short History of Epidemics, Plagues, Famine and Other Scourges), em buk i stori long dispela. Hall i kamapim ol dispela tok long nius bilong Nuak, Nu Jesi, ol i kolim Star-Ledger, bilong Februeri 25, 1994. Sampela tok i olsem:
“Namba Foa Hos bilong Kamapim Tok Hait i raun strong long dispela taim nogut. Maski i gat ol nupela masin i gutpela tru na ol dokta i kisim bikpela save moa, kain kain sik inap painim yumi ol manmeri. Planti marasin antibaiotik bipo ol i ting ol i gat strong bilong pinisim sik, ol i no gat strong inap long daunim ol bikpela sik bilong nau. . . .
“ ‘Tru . . . i gat olkain marasin na sut na dispela inap mekim na yumi ting ol dokta inap mekim gutpela wok, tasol ol bikpela sik bai wok long kamap yet, na bai olgeta manmeri i no ken lusim tingting olsem nau tasol ol dokta i wok long kisim save—ol i olsem pikinini i pasim yet nepi, na ating nepi i doti’ . . . Mi no laik pretim yupela, tasol tok piksa bilong Namba Foa Hos i wok long kamap tru. Sik TB i kamap strong gen. Sik AIDS i wok long kilim i dai planti tausen tausen long olgeta yia long olgeta hap bilong graun . . . Ol narapela sik olsem taifoit, na diptiria, na kolera, na antraks, na malaria, ol i kamap bikpela, olsem na ol dokta na ol manmeri i tingting planti. . . .
“Long olgeta narapela narapela taim long bipo na i kam inap long nau, ol nupela sik i bin kamap . . . long yia 1350 inap 1650, sik sifilis i stap; taim Kolambas i go long hap bilong Amerika, em i kisim sik smolpoks i go; nau sik AIDS i bagarapim yumi. . . . Na ol nupela kain sik i wok long kamap yet, long wanem, ol man i lus long daunim ol binatang i save kamapim sik. . . . Long nau planti man i no gat strong moa long skin bilong ol long sakim sik.” Mista Nikiforuk i tok tu, “ ‘wanpela bikpela giaman bilong nau em dispela tingting olsem ol marasin antibaiotik na olkain sut na ol dokta i mekim na ol bikpela sik i no bagarapim yumi. . . .
“ ‘Maski yumi wok strong tru, yumi no inap daunim ol strongpela sik, o grisim Namba Foa Hos, o tok i no gat ol bikpela sik long bipo.’ ”