Wastaua INTENET LAIBRERI
Wastaua
INTENET LAIBRERI
Tok Pisin
  • BAIBEL
  • Ol PABLIKESEN
  • Ol MITING
  • g 9/13 p. 6-9
  • Stretpela Save Long Halowin

No gat vidio bilong dispela seksen.

Sori, popaia kamap long lodim vidio.

  • Stretpela Save Long Halowin
  • Kirap!—2013
  • Wankain Infomesen
  • Halowin i Kirap Olsem Wanem?
    Bekim Bilong Ol Askim Bilong Baibel
  • Rot Bilong Autim Tok
    2013 Wok Kingdom Bilong Yumi
  • Ol i Sanap Strong Long Skul na Gutpela Samting i Kamap
    Wastaua i Tokaut Long Kingdom Bilong Jehova—1996
  • Yumi Mas Amamasim Ol Bikpela De o Nogat?
    Tru Tru Baibel i Tok Wanem?
Lukim Moa
Kirap!—2013
g 9/13 p. 6-9

FRAN PES STORI

Stretpela Save Long Halowin

Olsem wanem? Long hap bilong yu ol man i save selebretim Halowin? Long Amerika na Kanada, Halowin em wanpela bung olgeta i save long en na ol i save selebretim long Oktoba 31 long olgeta yia. Pasin bilong selebretim Halowin i stap long planti hap bilong graun. Long sampela ples, nem bilong ol holide i no wankain, tasol pasin bilong mekim ol selebresen i wankain, olsem: toktok wantaim ol spirit olsem tewel bilong ol man i dai pinis, ol masalai, ol sanguma, na tu, Satan na ol spirit nogut.—Lukim blok “Ol Selebresen Olsem Halowin Long Olgeta Hap.”

[Piksa]

ATING yu yet i no bilip olsem i gat ol spirit i stap. Ating yu tingim pasin bilong insait long Halowin na ol bung i wankain long en olsem rot bilong kisim amamas na i bilong skulim ol pikinini bilong yu long kisim save long ol nupela samting. Tasol planti man i ting ol dispela selebresen inap nogutim man bikos long ol dispela risen:

  1. Buk Encyclopedia of American Folklore i tok: “As tru na ol man i selebretim Halowin em ol i laik toktok wantaim ol spirit o lukim ol spirit, na planti bilong ol dispela spirit i save pretim man o i laik bagarapim man.” (Lukim blok “Taimlain Bilong Halowin.”) Olsem tasol, planti selebresen olsem Halowin em lotu haiden i as bilong en, na ol i insait tru long pasin bilong lotuim ol tumbuna. Long nau tu, ol man long olgeta hap i yusim ol dispela bung bilong toktok wantaim ol spirit bilong ol daiman.

  2. Ol man i tingim Halowin olsem holide bilong ol Amerika, tasol long olgeta yia ol man long planti kantri moa i selebretim dispela bung. Planti bilong ol lain em nau tasol ol i kirap long selebretim Halowin, ol i no save olsem lotu haiden i as bilong ol samting bilong Halowin olsem ol mak, ol bilas, na ol pasin bilong en em ol i insait long wok bilong ol spirit nogut na ol narakain strong.—Lukim blok “Halowin i Kirap We?”

  3. Planti tausen manmeri bilong lotu Wika em ol i bihainim ol bilip bilong lain Keltik bilong bipo, ol i kolim yet Halowin long olpela nem bilong en Samhain, na long olgeta yia ol i tingim Halowin nait olsem wanpela nait i holi tru. Niuspepa USA Today i kamapim tok bilong wanpela sanguma man olsem: “Ol Kristen ‘i no luksave, tasol ol i selebretim holide bilong mipela wantaim mipela. . . . Mipela i laikim dispela.’”

  4. Ol selebresen olsem Halowin i no stret wantaim ol tok bilong Baibel. Baibel i tok lukaut olsem: “Yupela i no ken larim ol manmeri bilong yupela i mekim olkain pasin bilong glasman, na pasin tambaran na pasin sanguma na wokim posin na mekim marila. Na yupela i no ken toktok wantaim tewel bilong ol man i dai pinis.”—Lo 18:10, 11; lukim tu Wok Pris 19:31; Galesia 5:19-21.

[Piksa long pes 9]

Ol famili inap kisim amamas wantaim maski ol i no insait long ol selebresen nogut

Olsem yumi skelim pinis long dispela atikol, i gutpela yu save long as tru bilong Halowin na ol narapela selebresen i wankain olsem Halowin. Taim yu kliagut long ol dispela bung, dispela bai kirapim yu long joinim planti narapela em ol i no save selebretim ol dispela holide.

“Ol Kristen ‘i no luksave, tasol ol i selebretim holide bilong mipela wantaim mipela. . . . Mipela i laikim dispela.’”—Niuspepa USA Today, i kamapim tok bilong wanpela sanguma man

OL SELEBRESEN OLSEM HALOWIN LONG OLGETA HAP

Planti man i tingim Halowin olsem wanpela holide bilong Amerika. Tasol dispela selebresen i go bikpela long planti hap bilong graun. Na tu, i gat ol narapela bung i wankain olsem Halowin we ol man i save selebretim i stap na wok bilong ol spirit. Hia em sampela bikpela holide wankain olsem Halowin long olgeta hap bilong graun.

  • Not Amerika - De Bilong Ol Daiman

  • Saut Amerika - Kausaskanses

  • Yurop - De Bilong Ol Daiman na ol narapela bung i wankain olsem Halowin

  • Afrika - Danis Bilong Egunguns

  • Esia - Bon Festival

HALOWIN I KIRAP WE?

As Bilong Ol Pasin na Mak Bilong Halowin

OL VEMPAIA, OL WULF MAN, OL SANGUMA, NA OL DAIMAN I WOKABAUT: Inap longtaim pinis ol dispela samting i insait long wok bilong ol spirit nogut.

LOLI: Ol Kelt bilong bipo i save amamasim ol spirit nogut wantaim ol loli. Bihain Misin i kirapim ol man i selebretim Halowin long go long haus bilong ol man long Nait Bilong Ol Halow (All Hallows’ Eve) na askim long kaikai bambai ol i ken beten long ol man i dai pinis. Bihain dispela i kamap pasin bilong Halowin.

OL BILAS: Ol lain Kelt i werim ol narakain mask na bai ol spirit nogut i ting olsem ol tu i spirit na bai ol i no mekim wanpela samting long ol. Isi isi Misin i bungim ol pasin haiden wantaim ol bung bilong tingim Tewel Bilong Ol Daiman na Ol Santu. Bihain, ol man insait long bung i save werim bilas bilong ol santu, ol ensel, na ol spirit nogut, na ol i save go raun long haus bilong ol man.

OL PAMKIN: Ol i save katim karot, laitim kandel na putim insait long en, na ol i putim i stap ples klia bilong rausim ol spirit nogut. Sampela man i ting kandel i stap insait long karot i makim spirit bilong daiman i trap i stap long klinpaia. Bihain, planti man i yusim ol pamkin ol i katim bilong mekim olsem.

TAIMLAIN BILONG HALOWIN

400 B.C.E.

Ol Kelt i save tingim bung bilong Samhain long pinis bilong mun Oktoba, em taim we ol i bilip olsem ol tewel na ol spirit nogut i raun planti long graun winim ol narapela taim.

100 C.E.

[Piksa]

Rom i daunim lain Kelt na kisim pasin bilong ol long mekim bung bilong tingim ol spirit nogut, em bung ol i kolim Samhain.

600 C.E.

Pop Bonifas Namba 4 i bin kamapim dispela bung De Bilong Ol Santu em ol i save mekim long olgeta yia bilong onarim ol man i bin holimpas bilip na i dai.a

1000 C.E.

Ol i makim namba 2 de bilong mun Novemba olsem De Bilong Tewel Bilong Ol Daiman bilong tingim ol man i dai pinis.

1700 C.E.

Nem bilong dispela holide Halow’in (Hallow Evening) em ol i bin prinim olsem Halowin.

1800 C.E.

[Piksa]

Planti tausen manmeri i lusim Aialan na i go sindaun long Amerika, ol i kisim tu ol pasin bilong Halowin i go wantaim ol, na i no longtaim ol i bungim ol dispela pasin wantaim ol wankain pasin olsem bilong ol manmeri bilong ol kantri olsem Briten, Jemani, Skotlan, Afrika, na ol narapela kantri em ol i kam sindaun long Amerika.

YIA 1900

Halowin i kamap wanpela bikpela holide long olgeta hap bilong Amerika.

YIA 2000

[Piksa]

Ol bisnis lain long olgeta hap bilong graun i mekim wok bisnis long ol samting bilong Halowin na ol i kisim planti bilion dola long dispela rot.

a Halow em wanpela olpela tok i makim “santu.” De Bilong Ol Halow (ol i kolim tu De Bilong Ol Santu) em holide bilong onarim ol santuman i dai pinis na ol man i holimpasim bilip na dai. Nait paslain long De Bilong Ol Halow ol i kolim Halow Even, bihain ol i sotim na kolim Halowin.

    Tok Pisin Pablikesen (1983-2025)
    Log Aut
    Log In
    • Tok Pisin
    • Serim
    • Preferens
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Ol Lo Bilong Yusim
    • Privacy Policy
    • Ol Praivesi Seting
    • JW.ORG
    • Log In
    Serim