EKICWEKA KY’OKWEGA 50
“Oliba Nanyowe omu Rugonjo rwa Ruhanga”
“Mananukwo ninkugumbira hati ngu, oliba nanyowe omu rugonjo rwa Ruhanga.”—LUK. 23:43, NWT.
EKIZINA 145 Omurago gwa Yahwe ogw’Ensi Empyaka
EBITURAYEGAa
1. Yesu obwakaba atakafiire, kiki ekiyagambiire omusaija enkozi y’ebibi ow’akaba amuli ha rubaju? (Luka 23:39-43)
YESU hamu n’abasaija babiri enkozi z’ebibi abaali bahaninkirwe ha rubaju rwe baali nibafa omu mulingo ogwa mpora mpora kandi ogw’obusaasi. (Luk. 23:32, 33) Abasaija banu enkozi z’ebibi baali nibabazaaho kubi Yesu, ekirukwolekera kimu ngu baali batali begeswa be. (Mat. 27:44; Mar. 15:32) Baitu omu halibo akahindura entekereza ye. Akagamba ati: “Yesu olinyijuka obwoliizira omu bukama bwawe.” Yesu akamugarukamu ati: “Mananukwo ninkugumbira hati ngu, oliba nanyowe omu rugonjo rwa Ruhanga.” (Luk. 23:43, NWT) (Soma Luka 23:39-42.) Busaho kintu kyona ekirukwoleka ngu omusaija onu enkozi y’ebibi akaba aikiriize obutumwa oburukukwata ha ‘Bukama obw’omu iguru,’ Yesu obuyatebiizeeho omu buheereza bwe. Kandi Yesu atagambe ngu omusaija ogu yakutaahire omu Bukama obu omu iguru. (Mat. 4:17) Baitu Yesu akaba nabazaaho Orugonjo Orurungi oruraabaho omu nsi, omu kasumi ak’omu maiso. Habwaki nitugamba tuti?
Kiki ekitusobora kumalirra nitugamba ha musaija enkozi y’ebibi ayabalize na Yesu hamu na ha bintu eby’akaba amanyire? (Rora ekisisani 2-3)
2. Kiki ekirukwoleka ngu omusaija enkozi y’ebibi akaba ali Muyudaaya?
2 Nikizooka ngu omusaija onu enkozi y’ebibi ow’akaba ayegarukiremu akaba ali Muyudaaya. Omusaija ogu akagambira mugenzi we ati: ‘Na Ruhanga torukumutina? Baitu oteraine nauwe omu musango gumu?’ (Luk. 23:40) Abayudaaya baramyaga Ruhanga omu, baitu abantu kuruga omu mahanga baramyaga baruhanga baingi. (Kurug. 20:2, 3; 1 Kol. 8:5, 6) Kakuba abasaija banu enkozi z’ebibi baali nibaruga omu mahanga, ekikaguzo ekiyakukagwize mugenzi we kyakubaire ngu: “N’abaruhanga torukubatiina?” Ekindi, Yesu atatumwe hali abantu abamahanga, baitu akatumwa hali “entama ezabuzire ezomu nju ya Isareri.” (Mat. 15:24) Ruhanga akaba amanyisize Abaisaleri ngu naija kuhumbuura abaafiire. Omusaija enkozi y’ebibi ow’akaba ayegarukiremu nasobora kuba akaba amanyire ekintu kinu, kandi nk’oku ebigambo bye birukwoleka, nasobora kuba akaba amanyire ngu Yahwe yakuhumbwire Yesu kulema omu Bukama bwa Ruhanga. Omusaija onu nasobora kuba na uwe akaba nanihira ngu Ruhanga naija kumuhumbuura.
3. Omusaija enkozi y’ebibi ayayegarukiremu nasobora kuba yatekerizeeho ki Yesu obuyabalizeeho Orugonjo Orurungi? Soborra. (Okubanza 2:15)
3 Omusaija enkozi y’ebibi onu ayayegarukiremu obwaraaba akaba ali Muyudaaya, nasobora kuba akaba amanyire ebirukukwata hali Adamu na Hawa hamu n’Orugonjo Yahwe orw’akaba abatairemu. Nahabweki, omusaija onu enkozi y’ebibi nasobora kuba yayetegeriize ngu Orugonjo Yesu oruyabalizeeho rwakubaire ekiikaro ekirungi hanu omu nsi.—Soma Okubanza 2:15.
4. Ebigambo Yesu yagambiire omu h’abasaija enkozi z’ebibi bisemeriire kutuletera kutekerezaaho ki?
4 Ebigambo Yesu yagambiire omusaija enkozi y’ebibi bisemeriire kutuletera kutekerezaaho nk’oku obwomeezi buliba omu Rugonjo Orurungi. Amananu gali ngu, nitusobora kwega isomo erirungi erirukukwata ha Rugonjo Orurungi kuruga ha bulemi bw’Omukama Sulemani obukaba burumu obusinge. Kandi nitunihira ngu Yesu, ow’arukukira Sulemani, naija kukorra hamu n’abaraalema nabo kufoora ensi Orugonjo Orurungi. (Mat. 12:42) Nahabweki, ‘ab’entaama ezindi’ basemeriire kuteeka omutima ha bintu ebibasemeriire kukora kusobora kutaaha omu Rugonjo Orurungi ebiro n’ebiro.—Yoh. 10:16.
OBWOMEEZI OMU RUGONJO ORURUNGI BULIBA BUTA?
5. Obw’otekerezaaho obwomeezi omu Rugonjo Orurungi, bintu ki eby’otekerezaaho?
5 Kiki ekikwizira omu bitekerezo obwotekerezaaho nk’oku obwomeezi buli omu Rugonjo Orurungi? Obundi oteeramu akasisani oli mukiikaro ekisemiire nk’orugonjo rwa Adeni. (Kub. 2:7-9) N’osobora kwijuka obunabbi obwahandiikirwe Mika oburukugamba ngu abantu ba Ruhanga “baliikara omuntu wena hansi yomuzabibugwe, n’omuntu wena yomutinigwe.” (Mik. 4:3, 4) N’osobora n’okwijuka enkarra omu Baibuli ezirukwoleka ngu halibaho ebyokulya bingi. (Zab. 72:16; Is. 65:21, 22), Nahabweki n’osobora kuteramu akasisani oli mukiikaro ekirungi, oikaliire ha meeza nolya ebyokulya ebirungi. N’osobora n’okutekerezaaho ekiikaro ekisemiire ekirumu orwoya orurungi ekijwiremu akahooho akarungi ak’ebyakyo n’ebimera. Kandi n’osobora n’okuteramu akasisani ab’omu ka yaawe, banywani baawe, otwaliremu n’abahumbuukire bali hamu basemeriirwe kandi nibegonza. Ebintu binu tibiri birooto burooto, nibiija kubaho kwo omu nsi. Baitu, obwomeezi omu Rugonjo Orurungi nibwija kubamu emirimo ey’erukusemeza.
Nitwija kuba twine omulimo omukuru ogw’okwegesa abantu abarahumbuuka (Rora ekisisani 6)
6. Biki ebiturakora omu Rugonjo Orurungi? (Rora ekisisani.)
6 Yahwe akatuhanga n’obusobozi obw’okwegondeza omu mirimo yaitu. (Mug. 2:24) Nitwija kuba na bingi eby’okukora kukira muno omu Bulemi bwa Kristo obw’Emyaka Rukumi. Abo abarakiraho omuhito omwingi hamu n’obukaikuru n’obukairu bw’abantu abarahumbuukire, nibaija kwetaaga eby’okujwara, ebyokulya, n’ahokuraara. Kusobora kuhikyaho abantu banu ebyetaago, nikiija kutwetaagisa kukora emirimo ey’amaani ey’erukusemeza. Nk’oku Adamu na Hawa bagambirwe kusemeza ekiikaro kyabo ekisemiire, naitwe nitwija kuba n’omugisa ogw’okusemeza Orugonjo Orurungi. Ekindi, teeramu akasisani omulingo tulyegondeza omu mulimo gw’okwegesa obukaikuru n’obukaikuru bw’abantu abaliba bahumbuukire abamanyire bike ebirukukwata hali Yahwe n’ekigendererwa kye hamu n’okukonyera abantu abesigwa abaabaireho Yesu atakaizire omu nsi kwega ebirukukiraho!
7. Kiki ekitusemeriire kugumya, kandi habwaki?
7 Nitukigumya ngu omu Rugonjo Orurungi nitwija kuba n’obusinge, twine buli kimu kyona ekiturukwetaaga kandi tutekaniziibwe kurungi. Habwaki? Habwokuba Yahwe akamara ira kutuha endozo nk’oku obwomeezi buliba hansi y’obulemi bw’Omwana we. Eki nitukirorra omu bulemi bw’Omukama Sulemani.
OBULEMI BW’OMUKAMA SULEMANI BULI NDOZO Y’ORUGONJO ORURUNGI
8. Ebigambo ebirukusangwa omu Zabuli 37:10, 11, 29 bikahikirra bita omu busumi bwa kara? (Rora ekicweka “Ebikaguzo Kuruga omu Basomi Baitu” ekiri omu magaziini enu.)
8 Omukama Daudi akaterekerezebwa omwoyo ogurukwera kuhandiika ha mulingo obwomeezi buliba Omukama omwesigwa kandi ow’amagezi obwalitandika kulema. (Soma Zabuli 37:10, 11, 29.) Tukira kusomera abantu abandi Zabuli 37:11 obutuba nitubazaaho Orugonjo Orurungi oruraabaho omu kasumi ak’omu maiso. Twine ensonga enungi habwaki tukora tuti, habwokuba Yesu akakozesa ebigambo nibyo bimu omu Kwegesa kwe Okwa ha Rusozi, kwoleka ngu nikiija kuhikirra omu kasumi ak’omu maiso. (Mat. 5:5) Ekindi, ebigambo bya Daudi bikoleka omulingo obwomeezi bwakubaire omu kasumi k’Omukama Sulemani. Sulemani obwakaba nalema Isaleri, abantu ba Ruhanga bakaba baine obusinge bwingi kandi baine buli kimu ekibarukwetaaga omu nsi ‘ey’erukugera amata n’obwoki.’ Ruhanga akasangwa agambire ati: “Obumuragenderaga omwebi ebinataireho. . . . Ndireta obusinge omu nsi, kandi mulibyama, busaho alibatinisa.” (Lev. 20:24; 26:3, 6) Emirago egi ekahikirra omu bulemi bwa Sulemani. (1 Byom. 22:9; 29:26-28) Kandi Ruhanga akaraganiza ngu abantu ababi tibalibaho. (Zab. 37:10) Nahabweki, ebigambo ebirukusangwa omu Zabuli 37:10, 11, 29 bikahikirra omu kasumi akaakara kandi nibiija n’okuhikirra omu kasumi ak’omu maiso.
9. Omugo wa Seba akagamba ki ha bulemi bw’Omukama Sulemani?
9 Omugo wa Seba akahurra amakuru agarukukwata ha businge n’enkurakurana, Abaisaleri ebibayegondezaamuga hansi y’obulemi bwa Sulemani. Omugo onu akagenda orugendo oruraihire muno kugenda Yerusalemu kwerorra enyikara egi. (1 Bakam. 10:1) Hanyuma y’okurambura obukama bwa Sulemani, akagamba: “Batantebezeho nekicweka. . . . Abasaija bawe banyina [okusemererwa], nabairu bawe banu banyina omugisa, abarukwemerra obutosa omu maiso gawe, nibahurra amagezi gawe.” (1 Bakam. 10:6-8) Enyikara enungi ey’ekaba hansi y’obulemi bwa Sulemani, ekaba ndozo y’ebintu Yahwe alikorra abantu be hansi y’obulemi bw’Omwana we Yesu.
10. Yesu nakira Sulemani omu miringo ki?
10 Yesu nakira Sulemani omu buli kimu kyona. Sulemani akaba ali muntu atahikiriire ayakozere ensobi ez’amaani ezaletiire abantu ba Ruhanga ebizibu, baitu Yesu ali Mulemi ow’ahikiriire ow’atakora nsobi. (Luk. 1:32; Baheb. 4:14, 15) Yesu akaikara ali mwesigwa hali Ruhanga n’obukiraaba ngu akatunga ebirengo eby’amaani kuruga hali Sitaani. Kristo akyolekiire kimu ngu talikora ekibi rundi kukora ekintu kyona ekisobora kusaaliza abantu be abesigwa abaarukulema. Guli mugisa gw’amaani kuba na Yesu nk’Omukama waitu.
11. Nibaha abarakonyera Yesu?
11 Yesu hamu 144,000 abaaralema nabo nibaija kurolerra abantu kandi bahikirize ekigendererwa kya Ruhanga hali ensi. (Kus. 14:1-3) Bakagumira ebirengo hamu n’ebizibu bingi obubakaba bakyali omu nsi, nahabweki nibaija kwetegereza kurungi abo abali omu nsi ebibarukurabamu. Kiki abaaralema na Yesu ekibaraakora?
ABASESERWEHO AMAGITA NIBAIJA KUKORA KI?
12. Mulimo ki Yahwe ogwarukwija kuha 144,000?
12 Obujunanizibwa obuhairwe Yesu hamu n’abaraalema nabo nibukirra hara obujunanizibwa obwahairwe Sulemani. Omukama Sulemani akaba aine kurolerra obukaikuru n’obukaikuru bw’abantu omu Isaleri honka. Baitu abo abaraalema omu Bukama bwa Ruhanga, nibaija kurolerra obuhumbe n’obuhumbe bw’abantu omu nsi yoona. Kamugisa gw’amaani Yahwe ogw’ahaire 144,000!
13. Bujunanizibwa ki obwembaganiza abo abaraalema na Yesu obubaine?
13 Nka Yesu, 144,000 nibaija kuheereza nk’abakama kandi nk’abanyakatagara. (Kus. 5:10) Hansi y’Ebiragiro bya Musa, obujunanizibwa obukuru obwa banyakatagara bukaba bw’okukonyera abantu kwikara baine obwomeezi burungi, kandi baine enkoragana enungi na Yahwe. Ebiragiro bikaba biri “ekiituru ekyebirungi ebikaba nibigenda okuija,” nahabweki ky’amakuru kumalirra nitugamba ngu abaraalema na Yesu nibaija kukonyera abantu kwikara baine obwomeezi oburungi kandi baine enkoragana enungi na Yahwe. (Baheb. 10:1) Kasumi kanu titumanyire omulingo abakama banu kandi banyakatagara barabazaaga n’abantu abali hansi y’Obukama hanu omu nsi. Nitukigumya ngu entekaniza yoona Yahwe eyarateekaho, niija kukonyera abo abali omu nsi kutunga oburagirizi obubarukwetaaga omu Rugonjo Orurungi.—Kus. 21:3, 4.
KIKI ‘AB’ENTAAMA EZINDI’ EKIBASEMERIIRE KUKORA KWIKARA OMU RUGONJO ORURUNGI?
14. Nkoragana ki enyakuli hagati ‘y’ab’entaama ezindi’ ‘n’ab’igana elike’?
14 Yesu akeeta abo abaraalema na uwe “igana like.” (Luk. 12:32) Akongera yabazaaho guruupu eyakabiri eyiyayesere “entama ezindi.” Guruupu zinu ibiri zikora igana limu. (Yoh. 10:16) Guruupu zinu ibiri zikatandika ira kukorra hamu kandi eki nikiija kugumizaamu ensi obwerafooka Orugonjo Orurungi. Omu kasumi ako, abo ‘ab’igana elike’ baliba bali omu iguru, kandi ubo ‘ab’entaama ezindi’ baliba baine okunihira okw’okwegondeza omu bwomeezi omu nsi ebiro n’ebiro. Baitu haroho ebintu ‘ab’entaama ezindi’ ebibasemeriire kukora kusobora kwikara omu Rugonjo Orurungi.
Na hati nitusobora kwoleka ngu tuliyo nitwetekaniriza kwikara omu Rugonjo Orurungi orurabaho omu kasumi ak’omu maiso (Rora ekisisani 15)b
15. (a) ‘Ab’entaama ezindi’ bakorra hamu bata n’abagenzi ba Kristo? (b) N’osobora ota kwegera ha kyokurorraho ky’ow’oruganda ow’ali omu duuka y’emibazi? (Rora ekisisani.)
15 Omusaija enkozi y’ebibi ow’akaba ayegarukiremu akafa atakatungire omugisa ogw’okwoleka ngu akaba asiimire Kristo ekyakaba amukoliire. Kwahukanaho n’omusaija ogu, itwe ‘ab’entaama ezindi’ twine emigisa nyingi kasumi kanu ey’okwoleka nk’oku turukwehurra hali Yesu. Ekyokurorraho, twoleka ngu nitumugonza kuraba omu mulingo tutwazaamu bagenzi be abaseserweho amagita. Yesu akagamba ngu naija kucwera entaama omusango kusigikirra ha mulingo batwazaamu bagenzi be. (Mat. 25:31-40) Nitusobora kusagika bagenzi ba Kristo kuraba omu kwekamba kubakonyera omu mulimo gw’okutebeza n’okufoora abantu abegeswa. (Mat. 28:18-20) Egi niyo ensonga habwaki nitugonza kukozesa kurungi ebikwato ebitukozesa kwegesa abantu Baibuli, nk’ekitabu Wegondeze omu Bwomeezi Ebiro n’Ebiro! Obworaaba otaine mwegi wa Baibuli, habwaki otakifoora kigendererwa kyawe eky’okutandika kwega n’abantu Baibuli?
16. Kiki ekitusobora kukora hati kuba bataka b’Obukama bwa Ruhanga?
16 Titusemeriire kubanza kuhika omu Rugonjo Orurungi nukwo tukafooka omuntu Yahwe ow’arukugonza aikalemu. Kasumi kanu nitusobora kwekamba kuba bantu abesigwa omu bigambo hamu n’omu bikorwa kandi abaine engeso enungi. Kandi nitusobora kuba besigwa hali Yahwe, abatuli nabo omu buswere, hamu n’Abakristaayo bagenzi baitu. Kakuba tworobera endengo za Yahwe kasumi kanu omu nsi enu embi, nikiija kutwanguhira kuzoorobera omu Rugonjo Orurungi. Nitusobora n’okukurakuraniza engeso hamu n’obukugu obw’okukora ebintu ebimu kwoleka ngu tuliyo nitwetekaniriza Orugonjo Orurungi. Rora ekicweka “Oyetekaniize ‘Kugwetwa Ensi’?” ekiri omu magaziini enu.
17. Tusemeriire kuhwamu amaani habw’ebibi ebitwakozere kara? Soborra.
17 Ekindi, tusemeriire kulengaho kuleka kwecwera omusango habw’ebibi eby’amaani ebitwakozere kara. Titusemeriire ‘kusiisa tukigenderiire’ nitugamba ngu haroho ekicunguro. (Baheb. 10:26-31) Okigumye ngu kakuba tuba twegarukiremu kuruga ha mutima, tukaserra obukonyezi kuruga hali Yahwe kandi tukahindura n’enyetwaza yaitu, Yahwe aba atuganyiriire kimu. (Is. 55:7; Eng. 3:19) Ijuka ebigambo bya Yesu hali Abafalisaayo ebirukugamba ngu: “Ntaije okweta abahikiriire, baitu abasisi.” (Mat. 9:13) Ekicunguro kiine amaani agarukumara kuswekerra ebibi byaitu byona.
NOSOBORA KWOMEERA OMU RUGONJO ORURUNGI EBIRO N’EBIRO
18. Kiki ekiwakugondeze kubaza n’omusaija enkozi y’ebibi ow’akaba ahanikirwe ha muti ha rubaju rwa Yesu?
18 Teramu akasisani oli omu rugonjo nobaza n’omusaija enkozi y’ebibi ayabalize na Yesu? Hataroho kugurukyagurukya, nimusobora kugambirangana nk’oku murukusiima ekihongwa kya Yesu. N’osobora n’okumukaguza ebyabaireho omu saaha ez’okumalirra ez’obwomeezi bwa Yesu n’omulingo yayehuliiremu Yesu obuyagarukiremu okusaba kwe. Na uwe nasobora kukukaguza obwomeezi bukaba buli buta omu biro ebya ha mpero omu nsi erukulemwa Sitaani. Kanigwija kuba mugisa gw’amaani kwega Baibuli n’abantu abali nk’omusaija ogu!—Bef. 4:22-24.
Omu Bulemi bwa Kristo obw’Emyaka Rukumi, ow’oruganda nayegondeza omu kusemezaamu obukugu bwe, ekintu ekyaba ainiire ekihika kukora (Rora akacweka 19)
19. Habwaki obwomeezi omu Rugonjo Orurungi Buliba bw’okusemererwa? (Rora ekisisani ekya ha kyesweko.)
19 Obwomeezi omu Rugonjo Orurungi buliba bw’okusemererwa. Buli kaire nitwija kuba nitutangatangana abantu abarungi abarukwahukana kandi twine emirimo nungi ey’okukora. Ekirukukira byona, buli kiro nitwija kuba nitweyongera kumanya kurungi Isiitwe ow’omu iguru kandi nitwegondeza omu bintu byona ebyatuhaire. Buli kaire nihaija kubahoga ebintu ebihyaka eby’okwega hali Yahwe, hamu n’ebintu ebiyahangire. Obuturayeyongera kwomeera, okugonza kwaitu hali Ruhanga nikwija kweyongera. Nitusiima muno Yahwe hamu na Yesu habw’okutuha omurago ogw’okwomeera omu Rugonjo Orurungi ebiro n’ebiro!
EKIZINA 22 Obukama Hati Nibulema—Leka Bwije!
a Okira kutekerezaaho omulingo obwomeezi buliba omu Rugonjo Orurungi? Nikigarramu amaani kukikora. Obuturaikara nitutekerezaaho ebintu ebirungi Yahwe ebyaratukorra omu kasumi ak’omu maiso, nitwija kuba n’ekihika eky’okwegesaaho abandi ensi empyaka. Ekicweka kinu nikiija kutukonyera kugumya okwikiriza kwaitu omu murago gwa Yesu ogw’orugonjo orurungi orurabaho omu kasumi ak’omu maiso.
b KUSOBORRA EKISISANI: w’oruganda ow’aine okunihira okw’okwegesa abaraaba bahumbuukire, aliyo atandikire kwegesa abandi.