EKICWEKA KY’OKWEGA 17
EKIZINA 99 Enkumi n’Enkumi ez’Ab’oruganda
Tituli Itwenka
“Ndikukonyera.”—IS. 41:10.
EBI TURAYEGA
Nitwija kurora emiringo ena Yahwe ei atukonyeramu.
1-2. (a) Habwaki nitukigumya ngu tituba itwenka obu tuba nituraba omu bizibu? (b) Biki ebi turukwija kubazaaho omu kicweka kinu?
OBU tuhikwaho ebizibu eby’amaani, nitusobora kwehurra nk’abali itwenka kandi tutasobora n’okuzoora omuhanda. Baitu amananu gali, tuba tutali itwenka. Tuba tuli na Isiitwe ow’omu iguru ow’okugonza. Tagarukira ha kurora ebizibu ebi turukurabamu kyonka, baitu aturaganiize n’okutukonyera kubiramu. Omu mulingo gw’okugonza, Yahwe araganiize abeheereza be abesigwa ati: “Ndikukonyera.”—Is. 41:10.
2 Omu kicweka kinu nitwija kubazaaho omulingo Yahwe atukonyera kuraba (1) omu kutwebembera, (2) omu kutuha ebyetaago byaitu, (3) omu kutulinda, kandi (4) omu kutuhuumuza. Yahwe naaturaganiza ngu talitwebwa n’obu twakuraba omu bizibu ebigumangaine muno, naaraganiza ngu talitulekaho, nahabweki titusemeriire kwehurra ngu tuli itwenka.
YAHWE ATWEBEMBERA
3-4. Yahwe atwebembera ata? (Zabuli 48:14)
3 Soma Zabuli 48:14. Yahwe akimanyire ngu titusobora kweyebembera itwenka. Ayebembera ata abaheereza be abesigwa kasumi kanu? Gumu ha miringo atwebemberamu nukwo kuraba omu Baibuli. (Zab. 119:105) Yahwe akozesa Baibuli kutukonyera kukora encwamu enungi, n’okukurakuraniza emiringo ey’etukonyera kutunga okusemerererwa kwingi kasumi kanu, n’okunihira okw’okwomeera ebiro n’ebiro omu kasumi ak’omumaiso.a Eky’okurorraho, atwegesa kuganyira abandi n’okutaikara tubainiire ekiniga, kuba besigwa omu bintu byona, hamu n’okugonza abandi kurugira kimu ha mutima. (Zab. 37:8; Baheb. 13:18; 1 Pet. 1:22) Obu tukurakuraniza emiringo enu enungi, kitukonyera kufooka abazaire abarungi, banyineeka na banyinabwenge abarungi, kandi tuba abanywani abarungi.
4 Kwongerraho, Yahwe ataire omu Baibuli ebyokurorraho eby’abantu abaabaireho kwo abaahikirweho ebirengo nk’ebyaitu kandi baaba n’enyehurra nk’ezaitu. (1 Kol. 10:13; Yak. 5:17) Haroho emiringo ebiri ei tugasirwamu obu tusomaho ebyokurorraho binu eby’abantu abaabaireho kwo kandi tukateeka omu nkora amasomo agaturukubegeraho. Ogw’okubanza, kitukonyera kukyetegereza ngu tituli itwenka habwokuba haroho abantu abandi abaarabire omu nyikara nizo zimu kandi baazisingura. (1 Pet. 5:9) Kandi ogwa kabiri, twega nk’oku tusobora kugumira ebizibu byaitu kandi tukaikara twine okusemererwa.—Bar. 15:4.
5. Nibaha Yahwe abakozesa kutwebembera?
5 Haroho omulingo ogundi Yahwe ogu atwebemberamu, akozesa ab’oruganda na banyaanya itwe.b Ekyokurorraho, abaroleerezi b’ebicweka baikara nibabungira ebitebe kutugarramu amaani. Embazo zaabo zigumya okwikiriza kwaitu, kandi zitukonyera kwikara tuli omu bumu. (Ebik. 15:40–16:5) Abagurusi b’ekitebe na bo bakora n’amaani kukonyera buli omu hali itwe kwikara aine enkoragana enungi na Yahwe. (1 Pet. 5:2, 3) Abazaire bakonyera abaana baabo kukurakurana omu by’omwoyo obu nibabakonyera kukurakuraniza enteekereza ey’ehikire n’okuba n’engeso enungi. (Nfu. 22:6) Kandi banyaanya itwe abakuzire omu by’omwoyo bakonyera banyaanya itwe abato kuraba omu kubateeraho ekyokurorraho ekirungi, kubaha obuhabuzi n’okubagarramu amaani.—Tit. 2:3-5.
6. Kiki eki tusemeriire kukora kusobora kugasirwa omu buhabuzi Yahwe obu atuhaire?
6 Yahwe atuhaire obuhabuzi obu turukwetaaga kusobora kukora encwamu enungi n’okutunga okusemererwa omu bwomeezi. Baitu kiki eki tusemeriire kukora kusobora kugasirwa omu buhabuzi obu atuhaire? Enfumo 3:5, 6 nihagamba: “Yesiga [Yahwe] nomutima gwawe gwona, Oleke okwigamira ha kwetegereza kwawe wenka.” Kandi obu turaakikora, naija kuterekereza emihanda yaitu, kandi eki nikiija kutukonyera kwetantara ebizibu bingi kandi twegondeze omu bwomeezi oburumu okusemererwa. Mali nitusiima muno Yahwe habw’okutumanya kurungi kandi ahaire buli omu hali itwe obuhabuzi obu arukwetaaga!—Zab. 32:8.
YAHWE ATUHA EBI TURUKWETAAGA
7. Yahwe atukonyera ata kutunga ebyetaago byaitu? (Abafiripi 4:19)
7 Soma Abafiripi 4:19. Yahwe tagarukira ha kutwebembera omu by’omwoyo kyonka, baitu aha n’emigisa amaani tuteekamu obu turukuba nitukora n’amaani kutunga ebyokulya, ebyokujwara, n’oburaaro. (Mat. 6:33; 2 Bas. 3:12) N’obu kiraaba ngu kya buli kiro kweralikirra ha mulingo turatungamu ebyetaago byaitu, Yahwe naatutererra kuteeralikirra ekihinguraine. (Rora study note on Matthew 6:25.) Habwaki? Habwokuba Isiitwe Yahwe tasobora kulekaho abaheereza be abesigwa obu barukuba bali omu bwetaago. (Mat. 6:8; Baheb. 13:5) Nahabweki, tusemeriire kumwesigikira kimu obu agamba ngu naija kutuha ebyetaago byaitu.
8. Kiki Yahwe eki yakoliire Daudi?
8 Teekerezaaho omulingo Yahwe yakonyiire Daudi. Yahwe akaikara naaha Daudi ebi arukwetaaga hamu n’abo aba akaba ali na bo, emyaka yoona ey’egumangaine ei yamazire nairuka Omukama Saulo. Daudi obu yatekerizeeho omulingo Yahwe yaikaire naamukonyera omu kasumi ako akagumangaine, akagamba ati: “Nkaba ndi muto, hati ngurusire; baitu tinkabonaga ahikiriire asigirwe, nobubakuba abaijukurube nibaleega ebyokulya byabo.” (Zab. 37:25) Kusisanaho na Daudi, na iwe nosobora kuba oyeroliire nk’oku Yahwe aikaire naakuhikyaho ebyetaago byawe hamu n’ab’oruganda na banyaanya itwe omu busumi obugumangaine.
9. Kasumi kanu, Yahwe akonyera ata abantu be obu baba nibahikwaho ekigwererezi? (Rora n’ebisisani.)
9 Kandi Yahwe afaaho abantu be obu habaho ekigwererezi. Ekyokurorraho, enjara obu yagwire omu kyasa eky’okubanza, Abakristaayo kuruga omu biikaro ebirukwahukana bakasindikira ab’oruganda na banyaanya itwe abakaba bali omu bwetaago ebintu ebi bakaba nibetaaga. (Ebik. 11:27-30; Bar. 15:25, 26) N’abaheereza ba Yahwe kasumi kanu, bakonyera abantu abali omu bwetaago. Obu habaho ekigwererezi, Yahwe aleetera abaheereza be kuhayo ebyokulya, ebyokunywa, ebyokujwara, hamu n’emibazi, ebikonyera ab’oruganda na banyaanya itwe ababa bali omu biikaro ebihikirweho ekigwererezi. Ab’oruganda na banyaanya itwe bakonyera omu kwongera kwombeka amaju hamu n’Ebyombeko by’Obukama ebiba bisiisikaire. Kandi abaheereza ba Yahwe banguha kuhuumuza n’okugarramu amaani abo ababa baferiirwe ebintu byabo rundi abantu baabo.c
Yahwe atuhuumuza ata omu kasumi ak’ekigwererezi? (Rora akacweka 9)e
10-11. Kiki eki orukwegera ha kyokurorraho kya Borys?
10 N’abantu abatakatandikire kuheereza Yahwe, na bo abaha ebi barukwetaaga. Kusisanaho na Yahwe, na itwe tuserra emiringo ey’okwoleka embabazi abo abatakatandikire kumuheereza. (Bag. 6:10) Obu tukora eki, nikisobora kubaleetera kugonza kumanya ebirukutukwataho n’ebirukukwata hali Yahwe. Teekerezaaho ekyokurorraho kya Borys, omukuru w’isomero ow’arukwikara omu Ukraine. N’obu kiraaba ngu Borys tali omu h’Abakaiso ba Yahwe, abeegi be abakaba bali bamu h’Abakaiso ba Yahwe, yabatwazaaga omu mulingo gw’embabazi kandi yateekamuga ekitiinisa enyikiriza zaabo. Habw’obulemu obukaba buli omu kicweka nambere Borys yaikaraga, akacwamu kugenda omu kicweka ekindi eky’ihanga nambere hakaba hatali obulemu. Akasangayo ab’oruganda kandi baamukonyera. Kandi hanyuma, Borys akabaho ha Kiijukyo. Borys obu yatekeriizeeho ebintu byona ab’oruganda baamukoliire akagamba ati: “Abakaiso ba Yahwe bakanyoleka embabazi kandi banfaaho. Kandi nimbasiima muno.”
11 Na itwe nitusobora kwegera hali Isiitwe ow’omu iguru ow’embabazi, kuraba omu kwoleka okugonza abo abali omu bwetaago kababe Bakaiso ba Yahwe rundi nangwa. (Luk. 6:31, 36) Nitunihira ngu okugonza oku turabooleka nikwija kubeekambisa kufooka abegeswa ba Kristo. (1 Pet. 2:12) Kabacwemu kuheereza Yahwe rundi nangwa, itwe nitwija kuba tutungire okusemererwa okuruga omu kugaba.—Ebik. 20:35.
YAHWE ATULINDA
12. Bulinzi bwa mulingo ki Yahwe obu araganiize kuha abantu be nk’ekitebe? (Zabuli 91:1, 2, 14)
12 Soma Zabuli 91:1, 2, 14. Kasumi kanu, Yahwe naaraganiza kulinda abantu be hali ekintu kyona ekisobora kusiisa enkoragana yabo na uwe. Tasobora kwikiriza Sitaani kusiisa okuramya okw’amananu. (Yoh 17:15) Kandi ‘omuhito omwingi’ obu guratandika, nitukigumya ngu Yahwe naija kuhikiriza omurago gwe ogw’okulinda abantu be omu by’omwoyo n’omu by’omubiri.—Kus. 7:9, 14.
13. Yahwe alinda ata buli omu hali itwe?
13 Yahwe alinda ata buli omu hali itwe? Yahwe akozesa Ebyahandiikirwe kutukonyera kwahukaniza ekihikire hali ekitahikire. (Baheb. 5:14) Obu tuhondera emisingi ey’erukusangwa omu Kigambo kya Ruhanga, kitulinda omu by’omwoyo kandi kitukonyera kwetantara ebintu ebisobora kutuhikyaho akabi. (Zab. 91:4) Ekindi, Yahwe atulinda naakozesa ekitebe kye. (Is. 32:1, 2) Habwokuba ab’oruganda na banyaanya itwe nibagonza Yahwe kandi nibahondera emisingi ye, obu tumara na bo obwire, batugarramu amaani kandi batwekambisa kwetantara kukora ebintu ebibi.—Nfu. 13:20.
14. (a) Habwaki Yahwe atatulinda hali buli kirengo? (b) Ekyahandiikirwe ekiri omu Zabuli 9:10 nikitugumya kita? (Rora n’obugambo obuli hansi.)
14 Omu busumi obwa kara, haroho Yahwe obu yalindaga abaheereza be kutahikwaho akabi. Baitu obwire obumu tiyakikoraga. Obwire obumu haroho obu tuhikwaho ebintu ebi tubaire tutarukunihira. (Mug. 9:11) Kandi, Yahwe akaikiriza bamu h’abaheereza be kuhiiganizibwa n’okuhika ha rulengo orw’okufa nukwo akyoleke ngu Sitaani mubiihi w’ebisuba. (Yob. 2:4-6; Mat. 23:34) Ekintu kinu nikibaho n’omu kasumi kanu. N’obu kiraaba ngu obwire obumu Yahwe naasobora kutaihaho ebirengo byaitu, nitusobora kukigumya ngu talitulekaho kakuba twikara nitumugonza.d—Zab. 9:10.
YAHWE ATUHUUMUZA
15. Yahwe akozesa ata okusaba, Baibuli hamu n’ensorrokano kutuhuumuza? (2 Abakolinso 1:3, 4)
15 Soma 2 Abakolinso 1:3, 4. Obwire obumu tuhikwaho enyikara ezituleetera kuganya, kwetuntura rundi kwenuuba. Obundi haroho enyikara ey’ekweralikiriize ei orukurabamu, ey’erukukuletera kwehurra oli wenka. Baitu noteekereza haroho ow’arukwetegereza eki orukurabamu? Ego, aroho, kandi ogu ni Yahwe. Yahwe tagarukira ha kwetegereza obusaasi bwaitu kyonka, baitu ‘atuhuumuza omu mihito yaitu yoona.’ Omu mulingo ki? Obu tusaba Yahwe kurugira kimu ha mutima, atuha “obusinge obwa Ruhanga oburukukirra kimu okwetegereza kwona.” (Baf. 4:6, 7) Kandi tuhuumuzibwa obu tusoma obutumwa bwa Ruhanga hali itwe oburukusangwa omu Baibuli. Omu Baibuli, Yahwe atugambira nk’oku arukutugonza, atwegesa omulingo tusobora kuba b’amagezi, kandi atuha okunihira okutugarramu amaani. Ekindi, obu tuba omu nsorrokano, twega ebintu ebirukugarramu amaani kuruga omu Baibuli, kandi twegondeza omu kuba hamu n’ab’oruganda na banyaanya itwe abarukutugonza.
16. Ekyokurorraho kya Nathan na Priscilla nikikwegesa ki?
16 Ekyokurorraho kya Nathan na Priscilla, abarukwikara omu United States nikisobora kutukonyera kumanya omulingo Yahwe atuhuumuza kandi atugarramu amaani naakozesa Ekigambo kye. Emyaka nke enyuma, bakacwamu kugenda omu kiikaro nambere hali obwetaago bw’abatebezi b’Obukama. Nathan naagamba ati: “Tukaba nitukigumya ngu Yahwe akaba naija kuha omugisa encwamu yaitu.” Baitu hanyuma y’okuhikayo, bakatunga endwaire ezi bakaba batarukunihira hamu n’ebizibu omu by’entaahya. Bakacwamu kugaruka omuka baitu nabwo baagumizaamu nibahikwaho ebizibu omu by’entaahya. Nathan naagamba ati: “Nkekaguza habwaki Yahwe akaba atatukonyiire nk’oku tukaba nitunihira. Nkatandika n’okuteekereza ngu obundi haroho ekibi eki nkaba nkozere.” Baitu hanyuma y’akasumi, Nathan na Priscilla bakakyetegereza ngu Ruhanga akaba atabalekereho omu busumi obu obugumangaine. Nathan ayongera agamba ati: “Omu busumi obu obugumangaine, Baibuli ekafooka nk’omunywani ow’amagezi. Ekatugarramu amaani kandi yatuhabura. Omu kiikaro ky’okuteeka omutima ha bizibu ebi tukaba niturabamu, tukaguteeka ha mulingo Yahwe yatukonyiire kugumiisiriza kandi kinu kikatukonyera kukigumya ngu naija kugumizaamu naatukonyera n’omu kasumi ak’omumaiso.”
17. Munyaanya itwe ow’arukwetwa Helga akatunga ata okuhuumuzibwa? (Rora n’ekisisani.)
17 Yahwe atuhuumuza naakozesa ab’oruganda na banyaanya itwe. Omu mulingo ki? Teekerezaaho ekyokurorraho kya Helga, ow’arukwikara omu Hungary. Kumara emyaka nyingi, akaraba omu bizibu ebirukwahukana ebyamuleetiire kwehurra nk’ow’ataine obukonyezi kandi nk’ow’ataine omugaso. Baitu obu arukwijuka ebi yarabiremu, akyetegereza ngu Yahwe akakozesa ab’oruganda na banyaanya itwe omu kitebe kumuhuumuza. Naagamba ati: “Yahwe yaikaraga nankonyera obu yakiroraga ngu mpoirwemu amaani habw’omulimo, kurolerra omwana wange ow’akaba arwaire, na habw’ebirengo ebindi. Omu myaka 30 ey’erabireho, busaho ekiro na kimu ekyarabireho Yahwe atahikiriize omurago gwe ogw’okumpuumuza. Aikara nangumya kuraba omu bigambo eby’embabazi kandi ebirukugarramu amaani abantu abandi ebi bangambira. Abantu bakira kunsiima, kunsindikira obutumwa, rundi kaadi omu kasumi nambere mba nimbyetaaga.”
Yahwe naasobora kukukozesa ata kuhuumuza abandi? (Rora akacweka 17)
18. Nitusobora tuta kuhuumuza abandi?
18 Twine omugisa ogw’okwegera hali Yahwe kuraba omu kuhuumuza abandi. Kinu nitusobora kukikora tuta? Nitusobora kubahuliiriza n’okugumiisiriza, tubagambire ebigambo ebirukuhuumuza, kandi tubakonyere n’omu miringo endi. (Nfu. 3:27) Leka tukole kyona ekirukusoboka kuhuumuza abo abarukubonabona otwaliiremu n’abo abatarukuheereza Ruhanga. Bataahi baitu obu barukuba nibaganya, betuntwire, rundi barwaire, kirungi tubabungire, tubahuliirize, kandi tubagambireho Ebyahandiikirwe ebirukugarramu amaani. Obu twegera hali Yahwe, “Ruhanga ow’okuhuumuza kwona,” tukonyera ab’oruganda na banyaanya itwe kugumira ebizibu kandi nitusobora n’okukonyera abo abatarukuheereza Yahwe kugonza kwega ebirukumukwataho.—Mat. 5:16.
YAHWE NAIJA KWIKARA NAATUKONYERA
19. Kiki Yahwe eki atukorra, kandi nitusobora kumwegeraho tuta?
19 Yahwe afaaho muno abo boona abarukumugonza. Tatulekaho obu tuba nituraba omu busumi obugumangaine. Nk’oku omuzaire ow’okugonza afaaho omwana we, nukwo na Yahwe afaaho abaheereza be abesigwa. Atwebembera, atuhikyaho ebyetaago byaitu, atulinda, kandi atuhuumuza. Twegera hali Isiitwe ow’okugonza obu tusagika abandi, kandi tukabagarramu amaani obu barukuba nibaraba omu birengo. N’obu kiraaba ngu nitusobora kuhikwaho emitalibaine hamu n’obusaasi, nitukigumiza kimu ngu Yahwe naija kwikara ali hamu na itwe, habwokuba aturaganiize ati: “Leka okutina, baitu nyowe ndi naiwe.” (Is. 41:10) Nahabweki, nitukigumiza kimu ngu tituli itwenka.
EKIZINA 100 Bakunire
a Rora ekicweka “Kora Encwamu Ezirukuhaisa Ruhanga Ekitiinisa” ekiri omu Watchtower eya Apuli 15, 2011.
b Rora akacweka 11-14 omu kicweka “Ikara n’Ohondera Obwebembezi bwa Yahwe” ekiri omu Omunaara gw’Omulinzi ogwa Febwali 2024.
c Nosobora kutunga ebyokurorraho ebyakaruga kubaho ha jw.org obu nohandiika ekigambo “disaster relief” omu kasanduuko ak’okuserramu.
d Rora ekicweka “Ebikaguzo Kuruga Omu Basomi Baitu” ekiri omu Omunaara gw’Omulinzi ogwa Febwali 2017.
e KUSOBORRA EKISISANI: Ab’oruganda omu Malawi, nibatunga obusagiki omu by’omubiri hamu n’omu by’omwoyo hanyuma y’ekigwererezi.