EKICWEKA KY’OKWEGA 18
EKIZINA 65 Weyongere omu Maiso!
Ab’oruganda Abato, Mwegere Ha Kyokurorraho kya Marako na Timoseo
“Leta Marako aije hamu naiwe, baitu nangasira obwokuhereza.”—2 TIM. 4:11.
EBI TURAYEGA
Nitwija kurora omulingo ekyokurorraho kya Marako na Timoseo kisobora kukonyera ab’oruganda abato kukurakuraniza emiringo enungi ey’esobora kubakonyera kweyongera kuheereza abandi.
1-2. Bizibu ki ebikaba nibisobora kulemesa Marako na Timoseo kweyongera kuheereza abandi?
AB’ORUGANDA abato mwakugondeze kwogera ha buheereza bwanyu hali Yahwe obu nimweyongera kukonyera omu kitebe? Hataroho okugurukyagurukya nimukigonza. Mali ka nikitusemeza muno kurora ab’oruganda baingi abato nibeehayo kuheereza abandi! (Zab. 110:3) Obwire obumu nikisobora kutabanguhira. Ogumanganirwa kwongera ha buheereza bwawe habwokuba notiina ebiraarugamu? Rundi, orayangireho obujunanizibwa habwokuteekereza ngu torukwija kubuhikiiriza kurungi? Obu kiraaba nukwo kiri, tali niiwe ow’okubanza kwehurra omu mulingo gunu.
2 Marako na Timoseo na bo bakehurra omu mulingo nugwo gumu. Baitu bataikirize okutiina ekiraarugamu rundi kutaba n’obukugu oburukumara kubalemesa kuheereza abandi. Nikisobora kuba ngu Marako akaba naikara na maama we omu nju yabo enungi omukwenda Paulo na Bbaranabba obu baamuraaliize kubeteeranizaaho omu omu rugendo rwabo orw’okubanza orw’obumiisani. (Ebik. 12:12, 13, 25) Marako akasigaho eka egi enungi nukwo ayongere ha buheereza bwe. Akabanza kugenda Antyokiya. Hanyuma, akagenda na Paulo na Bbaranabba omu biikaro ebindi ebya hara. (Ebik. 13:1-5) Timoseo nawe naasobora kuba akaba naikara n’abazaire be Paulo obu yamuraalize kumweteeranizaaho omu mulimo ogw’okutebeza. Timoseo akaba ali musigazi muto, nahabweki naasobora kuba yayehuliire ngu tasemeriire kugenda na Paulo. (Lengesaniza 1 Abakolinso. 16:10, 11 na 1 Timoseo. 4:12.) Baitu akaikiriza okuraaliza kwa Paulo kandi hanyuma akegondeza omu migisa nyingi.—Ebik. 16:3-5.
3. (a) Nitumanya tuta ngu Paulo akaba naasiima muno omulimo Marako na Timoseo ogu bakaba nibakora? (2 Timoseo 4:6, 9, 11) (Rora n’ebisisani.) (b) Bikaguzo ki ebi turukwija kubazaaho omu kicweka kinu?
3 Marako na Timoseo bakatunga obukugu kandi baayega kuhikiiriza obujunanizibwa obw’amaani bakyali basigazi. Paulo akasiima muno omulimo abasigazi banu baakozere kuhika ha rulengo ngu obu akaba ali haihi kufa akabasaba kwija nambere ali kumukonyera. (Soma 2 Timoseo 4:6, 9, 11.) Miringo enungi Marako na Timoseo ei bakaba baine eyaleetiire Paulo kubagonza? Ab’oruganda abato nibasobora bata kwegera ha kyokurorraho kya Marako na Timoseo? Kandi obuhabuzi bwa Paulo obw’okugonza nibusobora kukonyera buta ab’oruganda abato kasumi kanu?
Paulo akagonza muno Marako na Timoseo habwokuba bakaikiriza obujunaanizibwa obu baahairwe obu bakaba bakyali bato (Rora akacweka 3)c
NKA MARAKO, IKARA OYETEEKANIIZE KUHEEREZA
4-5. Marako akooleka ata ngu akaba ayeteekanize kuheereza abandi?
4 Kuheereza abandi nikimanyisa kukora n’amaani kubakonyera n’okwikara nokikora n’obu kirukuba kigumire. Eki nikyo kyonyini Marako eki yakozere. Marako aine kuba yasaaliirwe kandi yahwamu amaani Paulo obu yayangire kugenda na uwe omu rugendo rwe orwa kabiri orw’obumiisani. (Ebik. 15:37, 38) Baitu kinu kitaleetere Marako kuhwamu amaani akahika na ha rulengo orw’okuleka kuheereza Abakristaayo bagenzi be.
5 Marako akaikiriza kugenda n’omwihwa we Bbaranabba kuheereza omu kiikaro ekindi. Hanyuma y’emyaka nka 11 kurabaho, Marako akaba omu hali abo abaakonyiire Paulo obu yatairwe omu nkomo omurundi ogw’okubanza omu Rooma. (Fir. 23, 24) Kandi Paulo akasiima muno obusagiki bwa Marako, yahika n’okumubazaaho nk’omuntu ayamuhuumwize muno—Bak. 4:10, 11.
6. Marako akagasirwa ata omu kumara obwire n’Abakristaayo abakuzire omu by’omwoyo? (Rora obugambo obuli hansi.)
6 Marako akagasirwa muno habw’okumara obwire n’Abakristaayo abakuzire omu by’omwoyo. Hanyuma y’okumara obwire na Paulo omu Rooma, Marako akeeteranizaaho omukwenda Petero omu Baburoni. Petero akagonza muno Marako yahika n’okumweta omwana we. (1 Pet. 5:13) Obu baabaga nibakora hamu, Petero aine kuba yagambiraga munywani we onu omuto ebintu bingi ebirungi ebirukukwata ha bwomeezi n’obuheereza bwa Yesu, Marako ebi yahikire yahandika omu kitabu kye eky’Enjiri.a
7. Ow’oruganda omuto arukwetwa Steven akeegera ata ha kyokurorraho kya Marako? (Rora n’ekisisani.)
7 Marako akaikara aine bingi eby’okukora omu buheereza bwe hali Yahwe kandi akaikara haihi n’ab’oruganda abakuzire omu by’omwoyo. Nosobora ota kwegera hali Marako? Obundi nosobora kuba nogonza kwongera ha buheereza bwawe, ekyokurorraho nogonza kufooka omuheereza rundi omugurusi omu kitebe baitu tokahikiirize ebirukwetaagisa kuhika ha kigendererwa eki. Obu kiraaba nukwo kiri otahwamu amaani, oihireho ikara noserra emiringo endi ey’okuheereza Yahwe hamu n’ab’oruganda na banyaanya itwe. Kinu nikyo kyahikire ha W’oruganda Stevenb, ow’arukuheereza nk’omugurusi kasumi kanu. Obu akaba akyali muto, yayeregesanizaaga n’ab’oruganda abandi abato. Bamu hali bo bakamubanza kutunga obujunanizibwa. Steven akahurra asaalirwe kandi ahoirwemu amaani, nahabweki akahikirra ab’oruganda abakuzire omu by’omwoyo yabagambira omulingo akaba naayehurra. Omugurusi omu akamuha amagezi yamugambira ngu akole kyona eki arukusobora kuheereza abandi n’obu kiraaba ngu abandi nibasobora kutarora ebintu ebirungi ebi arukukora. Obuhabuzi obu bukakonyera Steven kutandika kukonyera abakuzire omu myaka hamu n’abo abakaba nibetaaga obukonyezi kugenda omu nsorrokano. Obu aijuka ebyabaireho agamba ati: “Nkeyongera kwetegereza ekikirukumanyisa kuheereza abandi. Nkatunga okusemererwa kwingi okuruga omu kukonyera abandi.”
Ab’oruganda abato bagasirwa bata obu bamara obwire n’ab’oruganda abakuzire omu by’omwoyo? (Rora akacweka 7)
NKA TIMOSEO YOLEKA NGU NOFAAHO ABANDI
8. Habwaki Paulo yakomere Timoseo kumweteeranizaaho omu rugendo rwe? (Abafiripi 2:19-22)
8 Paulo akaba naayetaaga ab’oruganda abamanzi kugenda na uwe omu mbuga nambere akaba ahikirweho okuhiiganizibwa. Akabanza kukoma Siira ow’oruganda ow’akaba aheerize Yahwe kumara akasumi kugenda na uwe. (Ebik. 15:22, 40) Hanyuma, Paulo akakoma Timoseo kumweteeranizaaho. Habwaki Paulo yagondeze Timoseo? Ekyokubanza, akaba naabazibwaho kurungi. (Ebik. 16:1, 2) Ekyakabiri, akaba naafaaho muno abantu.—Soma Abafiripi 2:19-22.
9. Timoseo akooleka ata ngu naafaaho muno Abakristaayo bagenzi be?
9 Timoseo akaikara naayooleka ngu naafaho muno abandi kukira nk’oku yayefaahoga wenka obwire bwona obu yamazire naaheereza na Paulo. Egi niyo ensonga habwaki Paulo yamulekere wenka omu Beroya nukwo agarremu amaani abegeswa abahyaka abakaba baliyo. (Ebik. 17:13, 14) Kasumi ako, Timoseo naasobora kuba yayegiire hali Siira na uwe ow’akaba asigaire omu Beroya. Hanyuma Paulo akasindika Timoseo ali wenka omu Sesalonika nukwo agarremu amaani Abakristaayo abakaba bali omu rubuga oru. (1 Bas. 3:2, ftn.) Omu myaka 15 eyayongiireho, Timoseo akeega ‘kurra hamu n’abo abakaba nibarra,’ n’okusaalirirwa abo abakaba nibabonabona. (Bar. 12:15; 2 Tim. 1:4) Ab’oruganda abato nibasora bata kwegera hali Timoseo?
10. Ow’oruganda ow’arukwetwa Wuu Jahi akeega ata kweyongera kufaaho abandi?
10 Ow’oruganda arukwetwa Wuu Jahi akeega kweyongera kufaaho abandi. Wuu Jahi obu akaba akyali musigazi kyamugumiraga muno kubaza n’ab’oruganda na banyaanya itwe abakuzire omu myaka. Obu yabaroraga ha Kyombeko ky’Obukama yabaramukyaga kwonka kandi ayegendera. Omugurusi omu akamuha amagezi ngu atandike kubaza n’ab’oruganda na banyaanya itwe obu naabagambira ekintu eki arukubagonzaaho. Ekindi, omugurusi akamugambira kuteekerezaaho ebintu omuntu ondi ebi asobora kuba naagonza. Wuu Jahi akateeka omu nkora obuhabuzi bunu obu yabaga naabaza n’abandi. Kasumi kanu, Wuu Jahi naaheereza nk’omugurusi. Naagamba ati: “Hati nikinyanguhira kubaza n’abantu ab’emyaka erukwahukana. Ninyehurra kurungi habwokuba hati ninyetegereza kurungi enyikara ez’abandi. Kinu kinkonyera kumanya ekintu eki ab’oruganda na banyaanya itwe barukwetaaga n’eki nsobora kukora kubakonyera.”
11. Ab’oruganda abato nibasobora kwoleka bata ngu nibafaaho abandi omu kitebe eki barumu? (Rora n’ekisisani.)
11 Na inywe ab’oruganda abato nimusobora kwega kwoleka ngu nimufaaho abandi. Obu orukuba oizire omu nsorrokano lengaho kubaza n’abantu boona otwaliiremu abato n’abakuru. Bakaguze obwomeezi bwabo nk’oku buli kandi ohuliirize. Hanyuma, noija kumanya omulingo osobora kubakonyera. Obundi nosobora kukyetegereza ngu ow’oruganda rundi munyaanya itwe ow’akuzire omu myaka naayetaaga kumukonyera kwega kukozesa JW Library® app. Obundi nosobora kukyetegereza ngu tibaine ou barakora na uwe omu buheereza. Nosobora kubakonyera kumanya kukozesa ebyoma byabo ebya kalimagezi rundi kukora na bo omu buheereza? Obu orakonyera ab’oruganda na banyaanya itwe omu miringo nk’enu, noija kufooka ekyokurorraho ekirungi omu kitebe.
OBUHABUZI BWA PAULO NIBUSOBORA KUKUKONYERA
12. Ab’oruganda abato nibasobora kugasirwa bata omu buhabuzi Paulo yahandikiire Timoseo?
12 Paulo akaha Timoseo obuhabuzi obwamukonyiire kuba musigunzi omu bwomeezi bwe n’obuheereza bwe. (1 Tim. 1:18; 2 Tim. 4:5) Na inywe ab’oruganda abato nimusobora kugasirwa omu buhabuzi bwa Paulo. Omu mulingo ki? Obu oraaba nosoma ebbaruha ibiri ezi yahandikiire Timoseo wesisanirize oti rundi akazihandikira iwe kandi orole omulingo osobora kuteeka omu nkora obuhabuzi oburumu omu bwomeezi bwawe. Leka tubazeeho bumu ha buhabuzi obu.
13. Kiki ekiraatukonyera kweyongera kuba besigwa hali Yahwe?
13 “Wetendeke n’ekigendererwa ky’okwemarra hali Ruhanga.” (1 Tim. 4:7b) Okwemarra hali Ruhanga nikimanyisa ki? Nikimanyisa kuba mwesigwa hali Yahwe n’okugonza kukora ebirukumusemeza. Habwokuba tituzaarwa nitugonza Ruhanga kandi tuli besigwa hali uwe, nikitwetaagisa kutamu amaani maingi kukurakuraniza emiringo enu. Eki nitusobora kukirorra ha bigambo bya Paulo. Ekigambo eky’Oruyonaani ‘kwetendeka’ Paulo eki yakozeseze kyakozesebwaga kumanyisa kubazaaho omuntu ayakoraga n’amaani kweteekaniriza empaka ez’okwiruka. Abairuki banu bali nibetaaga okwetanga. Na itwe tusemeriire kwetanga kusobora kukurakuraniza engeso enungi eziratwiriza haihi na Yahwe.
14. Kiki ekisemeriire kuba kigendererwa kyawe obu oraaba nosoma Baibuli? Bazaaho ekyokurorraho.
14 Obu oraaba nosoma baibuli, ikara noijuka ngu ekigendererwa kyawe kiri ky’okweyongera kwirra haihi na Yahwe. Ekyokurorraho, obu osoma ebintu ebyabaireho Yesu obu yatangatangaine omusigazi omuguuda kandi omulemi, nibikwegesa ki hali Yahwe? (Mar. 10:17-22) Omusigazi onu akaba naikiriza ngu Yesu nuwe akaba ali Masiya baitu akaba ataine okwikiriza okurukumara kufooka muhondezi we. Eki n’obu kiraaba nukwo kyabaire, Yesu ‘akamugonza.’ Mali torukukwatwaho habw’omulingo Yesu yabalizeemu n’omusigazi onu? Hataroho kugurukyagurukya, Yesu akaba naagonza omusigazi onu akole encwamu enungi. Omulingo Yesu yayehuliiremu hali omusigazi onu nugwo omulingo gwonyini Yahwe akaba naayehurra hali omusigazi onu. (Yoh. 14:9) Obu oraaba noteekerezaaho ekyokurorraho kinu hamu n’enyikara ezi orumu, wekaguze, ‘Kiki ekindukwetaaga kukora kweyongera kwirra haihi na Yahwe, n’okweyongera kuheereza abandi?’
15. Habwaki kikuru ow’oruganda omuto kuba kyokurorraho ekirungi hali abandi? Bazaaho ekyokurorraho. (1 Timoseo 4:12, 13)
15 Ba kyokurorraho hali abo abesigwa. (Soma 1 Timoseo 4:12, 13.) Paulo atagarukire ha kwekambisa Timoseo kuba omusomi omurungi n’omwegesa omurungi, baitu akamwekambisa n’okukurakuraniza emiringo nk’okugonza, okwikiriza, n’okuba n’engeso enungi. Habwaki? Habwokuba omuntu ebi akora bikuru muno kukira ebintu ebi abaza. Teeramu akasisani bakuhaire ekicweka omu rusorrokano ekirukukwata ha mulingo tusobora kukora ekirukukiraho omu mulimo gw’okutebeza. Torukwija kutiina kubazaaho ensonga enu obu oraaba nokora ekirukukiraho omu mulimo gw’okutebeza. Nikiija kwanguhira abarukuhuliiriza kuteeka omu nkora ebi orukubagambira, obu baraaba nibakirora ngu na iwe nibyo okora.—1 Tim. 3:13.
16. (a) Nyikara ki itano nambere ow’oruganda omuto asemeriire kuba kyokurorraho ekirungi? (b) Ow’oruganda omuto naasobora ata kuteekaho ekyokurorraho ekirungi omu mulingo abazaamu?
16 Nk’oku kirukwolekwa omu 1 Timoseo 4:12, Paulo abazaaho enyikara itano nambere ow’oruganda asobora kuteekaho ekyokurorraho ekirungi. Obu oraaba noyesomesa Baibuli, habwaki otateekerezaaho buli emu ha nyikara ezi? Ekyokurorraho, tugambe ngu nogonza kuteekaho ekyokurorraho ekirungi obu kirukuhika ha muringo obazaamu. Kiki eki osemeriire kukora? Nosobora kuteekerezaaho emiringo osobora kukozesa ebigambo byawe kugarramu abandi amaani. Kandi obu oraaba nokyaikara n’abazaire baawe omu ka, nosobora kuteekerezaaho omulingo osobora kwongera ha kusiima kwawe habw’ebintu ebi barukukukorra. Hanyuma y’ensorrokano nosobora kusiima ow’oruganda rundi munyaanya itwe ow’abaire aine ekicweka ekintu ekikusemiize omu kicweka kye. Nosobora n’okulengaho kuhayo eky’okugarukamu kyawe omu nsorrokano n’okozesa ebigambo byawe. Obu orateekamu amaani kuba kyokurorraho kirungi omu muringo obazaamu, abandi nibaija kukirora ngu oliyo nofooka omuheereza wa Yahwe omurungi.—1 Tim. 4:15.
17. Kiki ekirakonyera ow’oruganda omuto kuhika ha bigendererwa bye eby’omwoyo? (2 Timoseo 2:22)
17 “Okwegomba okwomubusigazi okwirukege, baitu ohonderege okuhikirra.” (Soma 2 Timoseo 2:22.) Paulo akatererra Timoseo kurwanisa okwegomba okwakumulemeseze kuhikiiriza ebigendererwa bye eby’omwoyo kandi kukasiisa enkoragana ye enungi na Yahwe. Na itwe kasumi kanu haroho ebintu ebi tusobora kwejumbiramu ebitali bibi, baitu nibisobora kutumaraho obwire obw’okwejumbira omu bintu eby’omwoyo. Ekyokurorraho, teekerezaaho obwire obu omara n’oyejumbira omu by’emizaano, obwire obu omara ha intaneeti, rundi obwire obu omara nozaana emizaano eya vidiyo. Nosobora kukozesa bumu ha bwire obu kweyongera kuheereza Yahwe hamu n’abandi? Obundi nosobora kwehayo kukonyera omu kudaabiriza Ekyombeka ky’Obukama rundi kusagika enteekaniza ey’okutebeza okw’ah’akagaali. Obu oraayejumbira omu bintu nk’ebi, nosobora kutunga abanywani abahyaka abarakukonyera kweteraho ebigendererwa eby’omwoyo kandi okabihikiiriza.
KUHEEREZA ABANDI KIREETA EMIGISA NYINGI
18. Marako na Timoseo bakegondeza omu migisa ya mulingo ki?
18 Marako na Timoseo baine okwefeereza oku baakozere kusobora kuheereza abandi kandi kinu kikabaleetera okusemererwa kwingi hamu n’emigisa nyingi omu bwomeezi bwabo. (Ebik. 20:35) Marako akagenda omu biikaro bingi kusobora kuheereza Abakristaayo bagenzi be. Kandi akahandiika ekitabu eky’Enjiri ekirukubazaaho obwomeezi n’obuheereza bwa Yesu. Timoseo akakonyera Paulo kutandikaho ebitebe n’okugarramu amaani Abakristaayo bagenzi be. Hataroho kugurukyagurukya, Yahwe akasiima muno omutima ogw’okwefeereza Marako na Timoseo ogu baayolekere.
19. Habwaki ab’oruganda abato basemeriire kuteeka omu nkora obuhabuzi Paulo yahaire Timoseo, kandi biki ebirukwija kurugamu?
19 Ebbaruha Paulo ezi yahandikiire Timoseo nizooleka kurungi ngu yamugonzaaga muno. Kandi ebbaruha zinu ezaterekereziibwe omwoyo ogurukwera nizooleka ngu Yahwe naabagonza muno inywe ab’oruganda abato. Naagonza mube abasinguzi. Nahabweki mukole kyona eki murukusobora kuteeka omu nkora obuhabuzi bwa Paulo kandi mukurakuranize ekihika kyanyu eky’okweyongera kuheereza abandi. Obu murakikora nimwija kwegondeza omu bwomeezi oburumu okusemererwa hati, kandi mugumye obwomeezi bwonyini oburukwija omu kasumi ak’omumaiso.—1 Tim. 6:18, 19.
EKIZINA 80 Mwije Muroze Oburungi bwa Yahwe
a Petero akaba musaija ow’akaba aine enyehurra ez’amaani, nahabweki nikisobora kuba kyamwanguhiire kusoborra Marako omulingo Yesu yayehurramuga n’omulingo yayetwazaamuga omu nyikara ezirukwahukana. Egi nesobora kuba niyo ensonga habwaki Marako yakizire kubazaaho enyehurra n’ebikorwa bya Yesu omu kitabu kye eky’Enjiri.—Mar. 3:5; 7:34; 8:12.
b Amabara agamu gahindwirwe
[Obugambo obuli hansi]
c KUSOBORRA EKISISANI: Marako naakonyera Paulo na Bbaranabba obu bakaba bali omu rugendo rwabo orw’obumiisani. Timoseo abungira ekitebe kugarramu amaani Abakristaayo bagenzi be.