¿Mi stakʼ van xi j-elkʼaj?
SKOTOL krixchanoetik bakʼintik noʼox ti tukʼ tspas sbaike, pe li yantike jutuk mu skotoluk ora tukʼ tspas sbaik. Pe ¿jayvoʼ krixchanoetik xavojtikin ti skotol ora tskʼan tukʼ tspas sbaike?
Buyuk xa noʼox xvinaj ti muʼyuk tukʼ kʼusitik chichʼ pasel avie. Manchuk mi snaʼoj krixchanoetik kʼusi chal Dios ta sventa taje. Jech kʼuchaʼal liʼe, jutuk mu skotoluk krixchanoetik komem ta sjolik li mantal: «Mu me xaʼelcʼajic», xie (Éxodo 20:15). Manchuk mi jech, oy ep krixchanoetik chalik ti mu la skotoluk velta chopol ilbil ti ta x-elkʼajike o ti xuʼ oy kʼusi muʼyuk tukʼ ta spasike. Jkʼeltik oxtos kʼusi nopem xaʼiik tspak-o skʼoplalik.
¿Mi xuʼ xi j-elkʼaj ta skoj li povreale?
Jun vinik ti yichʼoj yabtel ta snail pasobmantal ta Romae xi laj yal jun veltae: «Li povreale jaʼ slikeb li kʼopetike». Yuʼun jech, xuʼ van maʼuk mulil chaʼi jun krixchano ti ch-elkʼaj ta skoj ti povree xchiʼuk jech van tsnopik ek li buchʼutik chilike. Pe ¿kʼusi la snop Jesús ta sventa taje? Baʼyel, lek jnaʼojtik ti laj yichʼanan ta mukʼ li buchʼutik abol sbaike; li Vivliae chal ti «cʼuxubaj yoʼnton yuʼun[e]» (Mateo 9:36, Ch). Akʼo mi jech, muʼyuk laj yal ti xuʼ xi j-elkʼaje. Vaʼun chaʼa, ¿kʼusi xuʼ spasik li buchʼutik povreike?
Ta melel, li Diose chkʼuxubaj ta yoʼonton li buchʼutik ta sjunul yoʼonton chakʼbe yipal chchʼunbe smantale, xchiʼuk chakʼbe sbendision sventa tsta li kʼusitik chtun yuʼune (Salmo 37:25). Li Vivliae xi chale: «Li Mucʼul Diose mu xacʼ lajuc ta viʼnal li bochʼotic tucʼ yoʼntonique; yan li bochʼotic chopol yoʼntonique mu xacʼ nojuc xchʼutic» (Proverbios 10:3). Li kʼusi yaloj Dios taje, ¿mi xuʼ van spat-o yoʼonton junuk krixchano ti povree? Li Victorinee jech spatoj yoʼonton.
Li Victorinee jaʼ jun meʼon ants ti vokol tajek li xkuxlejale, oy voʼob yalab ti oy xa sjabilalik sventa xchanunajike, te nakal ta jun lum ti povretik noʼoxe xchiʼuk ti jutuk tstaik koltael li buchʼutik abol sbaike. Ta skoj ti mu teuk noʼox ta sna tspas yabtel jujun kʼakʼale, xuʼ buyuk noʼox x-elkʼaj ti jechuke. Pe li Victorinee muʼyuk jech oy ta yoʼonton tspas. Moʼoj, tsots ch-abtej ta xchonel kʼusitik ta buyuk noʼox sventa tsta stojol sveʼel. ¿Kʼu yuʼun mu skʼan x-elkʼaj?
«Baʼyel, yuʼun jchʼunoj lek ti tukʼ kʼusitik tspas li Diose xchiʼuk ti chakʼbun sbendision mi ta jchanbe stalelale. Xchibal, mi muʼyuk chi elkʼaje xuʼ jech chchanik li kalabe.»
¿Kʼusitik sbalil staoj? «Oy jveʼelkutik, jkʼuʼ jpokʼkutik xchiʼuk jnakutik. Jech xtok un, kʼalal oy sujom xa skʼan jtoj poxiletike, bakʼintike ta jkʼanbe koltael li kamigotake. Skotol velta yakʼojbikun li kʼusi chtun kuʼune yuʼun snaʼojik ti jamal chkalbeik li kʼusi ta jnuptane xchiʼuk mu xkilbajin li slekil yoʼontonike.
»Li kalabtake yakal chchanik ti mu x-elkʼajike. Mu to toj jaluke, jun jlakʼna laj yil jaypech takʼin ta sba jmexa xchiʼuk la sjakʼbun mi muʼyuk chi xiʼ ti stsakbikun li kalabtake. Mu xi xchʼunbun kʼalal laj kalbe ti mu spasik jech li kalabtake. Muʼyuk laj yalbun, pe laj yikta komel chaʼpech takʼin ti 100 franco sbalil jujune, te laj yikta komel ti bu anil noʼox xuʼ staik li ololetike. Kʼalal sut tal ta yokʼomale, labal to laj yil ti te la sta li stakʼin bu laj yikta komele. Li voʼone jaʼ mas oy sbalil chkaʼi ti mu snaʼ x-elkʼaj li kalabtake, maʼuk ti ep xa kʼusitik x-ayan kuʼune.»
«Skotolik jech tspasik»
Li elekʼ ta yavil abtelale buyuk noʼox jech chkaʼitik, jaʼ yuʼun ep xi tsnopike: «Skotolik jech tspasik, jaʼ yuʼun, ¿kʼu yuʼun mu jechuk ta jpas ek?». Pe li Vivliae xi chal mantale: «Mu me jaʼuc xatsʼaclinic ta spasel cʼusi chopol li bochʼo epique» (Éxodo 23:2). Li Victoiree xchʼunoj ek li mantal taje. ¿Mi staojbe van sbalil?
Kʼalal balunlajuneb xaʼox sjabilale, la sta yabtel ti bu tslokʼesbeik yaseiteal almendrae. Mu ta sjaliluke laj yakʼ venta ti 40 antsetik ch-abtejik tee tsnakʼik ta xmochik sventa ta mukul chichʼik batel li almendraetike. Vaʼun ta jujun sabado xchiʼuk domingo chlokʼ xchonik, li kʼuyepal tstabeik stojole xkoʼolaj yepal kʼuchaʼal ch-abtejik oxib o chanib kʼakʼal. Li Victoiree xi chale: «Ta melel, skotolik jech tspasik, xchiʼuk tsmalaik ti jech jpas eke. Pe muʼyuk jech la jpas, xchiʼuk laj kalbeik ti jaʼ tsots skʼoplal chkaʼi ti mu xi elkʼaje. La slabanikun, laj yalbikun ti toj bolune.
»Jun kʼakʼal kʼalal chi lokʼkutik xaʼox bal li bu chi abtejkutike te la staunkutik li jkʼel-abtelale, vaʼun lik skʼel skotol li mochetike. Ta skotol li mochetike la sta almendraetik, jaʼ noʼox muʼyuk la sta li ta jmoche. Li antsetike persa abtejik chib xemana ta moton o lokʼesatik li ta yabtelike. Lek jamal ivinaj ti maʼuk bol antsune.»
«Ti buchʼu la stae jaʼ ta xichʼ komel»
¿Kʼusi cha pas kʼalal oy kʼusi cha ta ti ep sbalile? Epal krixchanoetike jaʼ xa yuʼunik ta anil chaʼiik, jech oxal mu xa skʼan sutesbeik li yajvale. Jech xa snopbenik kʼalal chalik: «Ti buchʼu la stae jaʼ ta xichʼ komel». Chalik xtok ti mu la chopoluk taje. «Yuʼun li yajvale laj xa onoʼox snop ti ichʼay-o yuʼune, ¿mi mu jechuk?», xi chal li yantike. Li yantike tsnopik ti mu persauk sabeik yajvale yuʼun toj ep abtel chichʼ.
Pe ¿kʼusi van chal Dios ta sventa taje? Ta Deuteronomio 22:1-3 chakʼ ta ilel ti buchʼu oy kʼusi tsta li ta voʼnee mu stakʼ xichʼ komel; li mantale xi chale: «Mu me xapasic jech ti mu aventaicuc comele. Iqʼuic batel, bat acʼbeic li yajvale». Jech noxtok, jaʼ mas lek chkʼot ta stojolal mi laj yal li buchʼu la stae. Mi mu jechuk la spase, xiʼel xpakʼtaat ta j-elekʼ (Éxodo 22:9). ¿Mi jtunel to van avi li beiltasel taje? Li Cristinee snaʼoj ti oy sbalile.
Li Cristinee jaʼ direktora ta jun chanob vun ti maʼuk yuʼun ajvalile. Jun veltae laj yichʼ tojel ta mierkoles, naka viyete laj yichʼ akʼbel, vaʼun la sbal sventa tstikʼ ochel ta svolsa jech kʼuchaʼal nopem onoʼox xaʼiik ta África occidentale. Ta tsʼakale la smak jkot mototaksi, vaʼun bat ta anil ta jun tsobajel. Kʼalal kʼote la slokʼes svokʼbil takʼin sventa tstojbe li yajval taksie, pe ta skoj ti akʼobaltik xae, muʼyuk bu xakʼ venta ti tsʼuj li sviyetetake.
Ta mas tsʼakal jutuke ikʼot Blaise, jun kerem ti balunlajuneb jabil yichʼoj ti maʼuk te nakale. Li Blaisee snopoj xa onoʼox skʼop xchiʼuk yamigo ti te tsta sbaik li bu chkʼot ta tsobajel li Cristinee. Kʼalal te xaʼox oye laj yil li balbil viyeteetike; la stam vaʼun la stikʼ ta svolsail xvex. Kʼalal laj xaʼox li tsobajele, laj yalbe yamigo ti oy kʼusi la sta ta kayee, xchiʼuk mi oy la buchʼu oy kʼusi chʼay yuʼune, akʼo la skʼoponik batel ta telefono sventa xal mi jaʼ yuʼunik.
Kʼalal ikʼot ta sna Cristine li akʼobal taje, jutuk mu yal ta lum kʼalal laj yil ti chʼay li stojol sventa sjunul ue. Kʼalal echʼ xaʼox jun xemanae laj yalbe li kʼusi kʼot ta pasel yamiga ti Josephine sbie, vaʼun li yamiga taje laj yal ti oy la jun kerem —Blaise— ti oy la kʼusi la sta li ta skʼakʼalil tsobajele. Li Cristinee la skʼopon batel ta telefono xchiʼuk laj yalbe ti kʼuyepal sbalil jujulik li viyetee, vaʼun la sutesbe li stakʼine. ¡Xmuyubaj tajek! ¿Li Blaise une? Kʼalal te yichʼoj jun xemana li takʼin taje, xi laj yale: «Xuʼ van te laj kichʼ-o komel ti jechuke, pe jaʼ mas lek laj kaʼi jba ti la jsutese».
Kʼu yuʼun chakʼ yipik ti mu x-elkʼajike
Li Victorine, Victoire xchiʼuk Blaisee nakalik ta yantik lum xchiʼuk mu xojtikin sbaik. Pe, oy kʼusi xkoʼolajik-o: jaʼik yajrextiko Jeova xchiʼuk tspakbeik skʼoplal li kʼusi chal Vivlia ta sventa ti tukʼ kʼusi skʼan pasele. Yuʼun smalaojik onoʼox jun achʼ balumil ti yaloj onoʼox Diose: «Li achʼ vinajel xchiʼuc achʼ banamil ti yaloj onoʼox Dios ta xacʼbutique, ti bu puru tucʼ xa cʼusitic te oye». Skotol li buchʼutik te chnakiike naka tukʼil krixchanoetik xa xchiʼuk muʼyuk xa bu ch-elkʼajik (2 Pedro 3:13).
Li Victorinee muʼyuk mas spatoj yoʼonton ch-epaj stakʼin li avi ti mu to sjel Dios li kuxlejal ta spʼejel Balumile. Manchuk mi jech, jkʼulej ta mantal, taje mi jaʼuk xman ta takʼin. Li yalabtake tukʼ kʼusi tspasik xchiʼuk lek stalelalik. Ta jujun domingoe, xmuyubajik kʼalal chcholbeik mantal slakʼnatakik ta sventa li slekil yoʼonton Diose xchiʼuk chalbeik smelolal kʼuyelan tstakʼbe Dios skotol li buchʼutik ta «scotol yoʼntonic xvocoletic ta stojole» xchiʼuk kʼuyelan chchabi «scotol li bochʼotic lec scʼanojique» (Salmo 145:7, 18, 20).
Ta mas tsʼakale, li Victoiree laj yikta li abtel ti bu tslokʼesbeik yaseiteal li almendrae. Lik spas spʼolmal stuk: li ta chʼivite lik xchon garri (jtos arina ti pasbil ta tsʼinteʼ o yuka ti vochʼ noʼoxe). Ta skoj ti lek tsʼakal chakʼ li kʼusi chchone la sta ep buchʼu chmanbat li spʼolmale. Jech noxtok mas jutuk ora ch-abtej li ta chʼivite xchiʼuk jaʼ mas chchol batel mantal ta sventa jun kuxlejal ta balumil ti bu muʼyuk xa buchʼu ch-elkʼaje. Li avie malijem xa, chtun xchiʼuk smalal kʼuchaʼal yajtsʼaklom Cristo ti chtunik ta tsʼakal orae.
Li Cristinee la xchʼay stakʼin ta yeloval Salon sventa Tsobobbail yuʼun yajRextikotak Jeova. Li Blaise ti te chvulaʼaje, mu xojtikinan lek li buchʼutik tee, pe snaʼoj ti jaʼ skotol yermanotak ti tstsʼakliik Cristoe, ti oy onoʼox ta yoʼonton tukʼ kʼusi tspasike.
¿Jayib krixchanoetik xavojtikin ti ta sjunul yoʼonton chakʼ yipik ti tukʼ kʼusi tspasik skotol orae? Nopo noʼox avaʼi ti te oyot xchiʼuk 50, 100 o 200 krixchanoetik ti jech stalelik taje. Jaʼ jech tspasik li yajrextikotak Jeova ti te chkʼotik ta Salon sventa Tsobobbaile. ¿Kʼu yuʼun mu xa bat ta salon sventa xavojtikinan lek?
[Lokʼol ta pajina 12]
«Li voʼone jaʼ mas oy sbalil chkaʼi ti mu snaʼ x-elkʼaj li kalabtake, maʼuk ti ep xa kʼusitik x-ayan kuʼune.» (VICTORINE)
[Rekuadro ta pajina 14]
¿Mi chakʼ ta aʼyel ti stakʼ xi j-elkʼaj li Proverbios 6:30?
Li Proverbios 6:30 ta Xchʼul Cʼop ti Jtotic Diose, ta skʼop Chamula, xi chale: «Stacʼ to stsʼicbel jutuc sbolil ti jʼelecʼ ta xʼelcʼaj yoʼ ta snojes ti xchʼute». ¿Mi chakʼ ta aʼyel ti stakʼ xi j-elkʼaj li versikulo liʼe? Ta melel moʼoj. Li versikulo chtale chakʼ ta ilel ti oy-o smul ch-ilat yuʼun Dios li j-elekʼe, yuʼun xi chale: «Manchuc mi yacal ta xʼelcʼaj ta staic, snaʼojic ti ta sutes vucub velta ti cʼu yepal laj yelcʼane, manchuc mi ta stsob scotol ti cʼu yepal oy ta sna une» (Proverbios 6:31, Ch). Melel onoʼox ti buchʼu ch-elkʼaj ta skoj viʼnale yikʼaluk mu sta jech stsatsal chichʼ kastigo jech kʼuchaʼal li buchʼu ch-elkʼaj ta skoj pichʼ-oʼontonale o ti jaʼ noʼox tskʼan chakʼbe svokol li buchʼu ta xelkʼanbe kʼusitik yuʼune, pe manchuk mi jech persa skʼan «sutes» li kʼusi laj yelkʼane. Jaʼ yuʼun, mi oy buchʼu tskʼan lek ch-ilat yuʼun Diose, mu stakʼ x-elkʼaj jutebuk akʼo mi oy svokol o chvinaj.