Ti jmoj kʼusi tspasik li relijionetike ¿mi jaʼ van jech tskʼan li Diose?
«Li relijione, ¿mi tstsobutik o chchʼakutik?» Taje jaʼ jech laj yichʼik jakʼbel li buchʼutik tskʼelik li periodiko The Sydney Morning Herald. Jutuk mu 89% laj yalik ti chchʼakvane.
AKʼO mi jech, li buchʼutik lek chil ti jmoj kʼusi tspasik li relijionetike jelel kʼusi tsnopik. Li buchʼu la slikes li organisasion Interfaith Youth Core, ti Eboo Patel sbie, xi laj yale: «Albeikun bu junukal relijion ti muʼyuk chakʼik ta ilel li kʼuxubinele [...,] ti muʼyuk ta yoʼontonik skʼelel ti tsok xa batel li osil balumile [...,] xchiʼuk ti muʼyuk ta yoʼontonik yakʼel li kʼusitik oy yuʼunike».
Melel onoʼox ti oy bakʼintik jmoj abtejemik li jbudistaetik, jkatolikoetik, jprotestanteetik, j-induetik xchiʼuk jmusulmanetik sventa tslajesbeik skʼoplal li povreale, tspakbeik skʼoplal li sderecho jujun krixchanoe, ti mu xakʼik xichʼ mukel ta balumil vombaetike o tskʼelik ti mu sok batel li osil balumile. Epal relijionetik ta stsob sbaik sventa tsnop skʼopik xchiʼuk tspatbe sba yoʼontonik. Tstsob sbaik sventa chakʼik ta ilel li kʼusitik nopem xaʼiik ta jujuvokʼe, tstsan skantelaik, tspasik kʼin, tstijik son, tspasik orasion xchiʼuk yan kʼusitik.
Pe li vokoliletik oy ta relijione, ¿mi ta van xchapaj kʼalal jmoj kʼusi tspasike? ¿Mi jaʼ van jech ta xichʼ talel lekilal li Diose?
¿MI XLOKʼ VENTA TI JMOJ KʼUSI TSPASIKE?
Jun organisasion ti tstsob relijionetik ti mas mukʼe tstoy sba ta skoj ti stsoboj mas ta chib sien relijionetik ta 76 mukʼtik lumetike. Li kʼusi tskʼane jaʼ ti «tstijbe yoʼonton sventa jmoj tskolta sbaik jujun kʼakʼal li relijionetik taje xchiʼuk ti jechuk-o tspasike». Taje kʼun ta alel pe vokol ta pasel. Jech kʼuchaʼal liʼe, li buchʼutik chchapanik yoʼ jmoj kʼusi tspasik li relijionetike, chalik ti ep ta velta laj yichʼ kʼelel li kʼusi laj yichʼ pasel firmar yoʼ mu chopoluk xaʼiik li epal relijionetik taje. ¿Kʼu yuʼun? Li jun srasonale jaʼ ti mu koʼoluk tsnopik mi chalbeik skʼoplal Dios o mi moʼoj li ta vun taje. Jaʼ yuʼun la stupʼbeik skʼoplal li Diose.
Mi muʼyuk la stsakik ta mukʼ li Diose, ¿kʼusi stu-o li relijionetike? Jech xtok, ti jmoj kʼusi tspasike, ¿kʼusi jelel-o xchiʼuk li yan organisasionetik ti snaʼ xkoltavanike? Ti jmoj oyike, maʼuk skʼan xal ti jun xa srelijionik ta skotolike, yuʼun jaʼ noʼox ti xkoʼolajik kʼuchaʼal jun organisasion ti chkoltavanike.
¿MI BAL NOʼOX VAN TI CHALIK TI SKʼAN PASEL LI KʼUSITIK LEKE?
Li Dalai Lama ti lek chil ti jmoj kʼusi tspasik li relijionetike laj yal ti «skotol li relijionetike koʼol li kʼusi chakʼik ta chanele: jech kʼuchaʼal li kʼanelale, kʼuxubinele xchiʼuk li yakʼel pertone». Jech xtok, xi to chale: «Li kʼusi mas tsots skʼoplale jaʼ ti xkakʼ ta jkuxlejaltik li talelaletik taje».
Melel onoʼox ti tsots skʼoplal li kʼanelale, li kʼuxubinele xchiʼuk li yakʼel pertone. Li ta Mukʼul lekil Mantale (Regla de Oro), li Jesuse xi laj yale: «Jaʼ yuʼun, ti cʼu xʼelan chacʼan chaspasboxuc li cristianoetique, jaʼ jech xapasbeic ec» (Mateo 7:12). Li relijionetike, ¿mi bal noʼox van ti chalik ti skʼan akʼel ta ilel lekil talelaletike?
Li Pabloe xi laj yalbe skʼoplal li buchʼutik chalik ti chtunik ta stojolal Dios li ta skʼakʼalile: «Quiloj ti scotol yoʼnton tscʼan chtunic yuʼun Diose, pero mu snaʼbeic smelol cʼu xʼelan xuʼ chtunic yuʼun». ¿Kʼu yuʼun? «Yuʼun mu xaʼibeic smelol cʼu xʼelan xuʼ muʼyuc jmultic chijyilutic li Diose. Jaʼ noʼox batem ta yoʼntonic ti ta sventa cʼusi tspas [stukike].» (Romanos 10:2, 3.) Ta skoj ti mu snaʼik li kʼusi chkʼanbatik yuʼun li Diose, ta melel muʼyuk sbalil ti skotol yoʼontonik tskʼan chtunik ta stojolale xchiʼuk li xchʼunel yoʼontonike (Mateo 7:21-23).
LI KʼUSI CHAL VIVLIA TI JMOJ KʼUSI TSPASIK LI RELIJIONETIKE
Li Jesuse xi laj yale: «Xcuxet noʼox yoʼnton li bochʼo yacʼoj svocolic ta spajesel cʼope» (Mateo 5:9). Li Jesuse laj yakʼ ta xkuxlejal li kʼusi laj yakʼ ta chanele, jech kʼuchaʼal kʼalal laj yal ti muʼyuk lek li majbaile xchiʼuk kʼalal laj yichʼbe batel jun aʼyej sventa jun oʼontonal skotol li krixchanoetike, akʼo mi jelel li srelijionike (Mateo 26:52). Li buchʼutik ta xchʼamik li kʼusi laj yal Jesuse ta xlik skʼan sbaik ta melel (Colosenses 3:14). Pe, ¿mi jaʼ noʼox van oy ta yoʼonton Jesús ti stsob krixchanoetik ti jelel srelijionik sventa junuk noʼox yoʼonton xkuxiike? ¿Mi laj van skoʼoltas sjol xchiʼuk yan relijionetik li Jesuse?
Li jnitvanejetik ta relijion ti jaʼik li fariseoetik xchiʼuk li jsaduseoetike solel la skontrainik li Jesuse, yuʼun tskʼan ox tsmilik. ¿Kʼu van yelan laj yaʼi sba li Jesuse? Xi laj yalbe li yajtsʼaklomtake: «Mu xatucʼulanic. Jaʼ maʼsatetic ti tscʼan chacʼbeic yil be li xchiʼilic ta maʼsatile» (Mateo 15:14). Li Jesuse muʼyuk bu la skʼan ti jmoj kʼusi tspasik xchiʼuk li krixchanoetik taje.
Ta mas tsʼakale, lik jun tsobobbail sventa yajtsʼaklom Cristo ta Grecia (Corinto), ti jaʼ jun lum ti lek ojtikinbil ta skoj ti ep srelijionike. ¿Kʼusi van skʼan spasik li yajtsʼaklomtak Cristo ti te nakajtike? Li jtakbol Pabloe xi laj stsʼibabe batele: «Mu me xapas abaic ta jun achiʼuquic li bochʼotic muʼyuc xchʼunojic Diose». ¿Kʼu yuʼun ti mu stakʼe? Xi laj yal li Pabloe: «¿Me xuʼ coʼol cʼusi tsnop xchiʼuc Cristo li pucuje? Jaʼ noʼox jech ec li bochʼo xchʼunoj Diose ¿me xuʼ coʼol cʼusi tsnop xchiʼuc li bochʼo muʼyuc xchʼunoje?». Ta tsʼakale laj yalbe li tojobtasel liʼe: «Locʼanic me ta stojolic, vocʼo abaic loqʼuel» (2 Corintios 6:14, 15, 17).
Jamal ta ilel ti muʼyuk lek chil Vivlia ti jmoj kʼusi tspasik li relijionetike. Xuʼ van xi chajakʼbe abae: «¿Kʼuxi xuʼ chichʼ tael yoʼ jmoj tsobolutike?»
CHICHʼ TAEL TI JMOJ TSOBOLUTIKE
Li mukʼta naetik vaʼanbilike, toj kʼupilik sba xvinaj. Pe taje jaʼ koliyal ti jmoj tsobol abtejik ta svaʼanele. ¿Mi vaʼaj van yuʼunik xanaʼ ti muʼyukuk jmoj la snopik ta sventa li splanoaltake?
Taje jaʼ li vokolil tsnuptanik li relijionetik kʼalal tskʼanik jmoj tsobol ch-abtejik li avie. Akʼo mi tskʼanik chichʼik ta mukʼ li kʼusi xchʼunojik li yantike, pe mu jmojuk tsnopik ta sventa taje. Jaʼ yuʼun li kʼu yelan chchanubtasvanike xchiʼuk li stalelalike jaʼ chchʼak-o sbaik.
Li Vivliae yichʼoj tojobtaseletik ti likem tal ta stojolal Diose, ti xkoʼolaj kʼuchaʼal planoetike. Xuʼ xlekub yuʼun jkuxlejaltik mi la jchʼuntik li kʼusi chal li Vivliae. Li buchʼutik yakʼoj ta xkuxlejalik li beiltaseletik taje tsalem yuʼunik ti tsnopik ta anil kʼusi chopol ta stojolal yantik ta skoj ti yan-o slumalike xchiʼuk srelijionike. Xchanojik xa yoʼ jmoj tsobol xchiʼuk ti jun yoʼonton ch-abtejike. Xi onoʼox laj yal li Diose: «Ta xcacʼ puru lequil cʼop chlocʼ ta yeic ep cristianoetic ta jujun lum, yuʼun jech xuʼ chlic scʼanbicun vocol, vuʼun li Mucʼul Diosune; yuʼun jech coʼol chlic tunicuc cuʼun scotolic». Li «puru lequil [kʼope]» jaʼ tspasvan ta jmoj, ti jaʼ jech tskʼan ichʼel ta mukʼ li Diose (Sofonías 3:9; Isaías 2:2-4).
Li stestigotak Jeovae ta xalboxuk ti xatalik li ta Salon sventa Tsobobbail ti te nopol xkom yoʼ bu nakalot yoʼ xavakʼ venta ti kʼu yelan jmoj tsobolik xchiʼuk ti jun yoʼonton oyike (Salmo 133:1).
[Rekuadro ta pajina 10]
¿Mi oy van li melele?
Li buchʼutik lek chilik ti jmoj kʼusi tspasik li relijionetike, tsnopik ti mu la stakʼ xalik mi junuk ti jaʼ melel li srelijionike. Yuʼun la li buchʼu chal ti jaʼ melel li srelijione ta la xichʼ talel epal vokolil li avie.
Mu meleluk maʼ taje, li Vivliae chal ti Jeovae jaʼ li Dios ti stuk noʼox melel xkʼopoje xchiʼuk xi chal stuke: «Mu jnaʼ jel o coʼnton» (Salmo 31:5, Ch; Malaquías 3:6). Li Jesuse xi laj yalbe li Stote: «Li acʼope jaʼ melel» (Juan 17:17). Li melele xuʼ xichʼ tael li ta Tsʼibetik ti yakʼoj ta naʼel Diose, li Vivliae. Tsbeiltasutik xchiʼuk chchapanutik «ta spasel scotol lequil abtel» (2 Timoteo 3:16, 17).
[Lokʼol ta pajina 11]
Jun tsobajel ta 2011 ti bu la tstsob sbaik epal relijionetike. ¿Mi ta van xchapaj li vokoliletik oy ta relijionetik ti jech tstsob sbaik taje?
[Stojel ta vokol]
Lokʼol yuʼun Franco Origlia/Getty Images