Li sKʼop Jeovae kuxul
Li kʼusi mas tsotsik skʼoplal ta kartaetik
sventa Tesalonicenses xchiʼuk sventa Timoteo
LI ACHʼ tsobobbail ta Tesalonicae jaʼo lik kʼalal te ay ta vulaʼal li jtakbol Pablo li ta lum taje, yiloj-o tal svokol ta slikebal li tsobobbaile. Jech oxal, kʼalal sut tal svulaʼanel Timoteo —ti mas xaʼox van ta jtob sjabilale— li tsobobbail taje, toj lek kʼusi laj yal ta stojolal, jaʼ yuʼun li Pabloe la skʼan la stsʼibabe kartaetik li buchʼutik ta Tesalonicae sventa tskʼupil kʼopta xchiʼuk tspatbe yoʼonton. Li karta taje laj yichʼ tsʼibael ta slajebtik xa van echʼel li sjabilal 50 ta jkʼakʼaliltike, jaʼ ti baʼyel skartatak la stsʼiba li Pablo ti akʼbat snaʼ yuʼun Diose. Ta mas tsʼakal jutuke, la stsʼiba li xchibal skarta ta sventa li jchʼunolajeletik ta Tesalonicae. Li ta xchibal skarta une te la stukʼibtas li kʼusitik chopol tsnopik junantike xchiʼuk laj yal ti akʼo tukʼuk xakʼ sbaik ta sventa li xchʼunel yoʼontonike.
Te van lajunebuk jabil ta mas tsʼakale li Pabloe te oy ta Macedonia, yan li Timoteoe ta Éfeso. Li jtakbole la stakbe echʼel karta li Timoteoe, laj yalbe echʼel ti akʼo to te xpaj ta Éfeso xchiʼuk ti akʼo skolta li ermanoetik ti lekuk xil sbaik xchiʼuk Jeova manchuk ti tsots ch-abtejik li jecheʼ jchanubtasvanejetik ta tsobobbaile. Kʼalal tsots lik yichʼik nutsel li jchʼunolajeletike —kʼalal jaʼo laj ta kʼokʼ li Roma ta sjabilal 64—, li Pabloe la stakbe echʼel yan karta li Timoteoe, ti jaʼ xchibal kʼote, jaʼ xa slajeb li kartaetik la stsʼiba ti akʼbat snaʼ yuʼun Diose. Li avie xuʼ me jtabetik sbalil li patobil oʼontonal xchiʼuk li tojobtaseletik ti yichʼoj li xchanibal skartatak Pabloe (Heb. 4:12).
«VIQʼUILUC ME JSATIC»
Li Pabloe xi la skʼupil kʼopta li buchʼutik te ta Tesalonicae: «Ta jnaʼcutic [...] li avabtelic ta sventa xchʼunojel avoʼntonique, xchiʼuc li cʼusi chapasic ta sventa chacʼanvanique, xchiʼuc ti oy stsatsal avoʼntoni[ke]», xi. Xchiʼuk xi laj yalanbe xtoke: «Smucʼuloxuc coʼnton», «xcuxeteloxuc coʼnton» xchiʼuk «jcoronaoxuc chcaʼay», xi (1 Tes. 1:3; 2:19).
Vaʼun li jtakbole laj yal ti akʼo spatbe sba yoʼontonik ta jujuntal li buchʼutik te ta Tesalónica ta sventa li chaʼkuxesele. Ta slajebal une xi la svulesbe ta sjolike: «Ti scʼacʼalil ta xtal ti Cajvaltique, xanaʼic lec ti chʼayal oʼntonal ta xvul tavanuc jech cʼu chaʼal jun jʼelecʼ ta xtal ta acʼubaltique», xi. Vaʼun laj yalbe ti akʼo julavemikuk-oe xchiʼuk ti akʼo lekuk snopbenike (1 Tes. 4:16-18; 5:2, Ch, 6).
Sjakʼobiltak chlokʼ ta Vivlia ti chichʼ takʼele:
4:15-17. «Chijcuchat muyel ta toc jchiʼuctic, yuʼun jech coʼol chbat jtatic li Cajvaltic te ta toyole», ¿buchʼutik skʼoplal taje xchiʼuk kʼuxi chkʼot ta pasel? Jaʼik li tʼujbil jchʼunolajeletik ti kuxulik to ta skʼakʼalil kʼalal liʼ xaʼox oy li Cristo ti yichʼoj xaʼox sjuʼel sventa Ajvalilale. Te chchiʼinik li Kajvaltik Jesús li ta vinajel ti mu xkiltike. Sventa staik taje, baʼyel skʼan xchamik, vaʼun ta xichʼik chaʼkuxesel ti mu xa xkiltike (Rom. 6:3-5; 1 Cor. 15:35, 44). Ta sventa ti liʼ xa oy li Cristoe, li jchʼunolajeletik ti yichʼojik tʼujel ti chchamik avie muʼyuk te chamemik-o, moʼoj, yuʼun «[chkuchatik] muyel», jaʼ xkaltik, ta anil noʼox chichʼik chaʼkuxesel (1 Cor. 15:51, 52).
5:23. ¿Kʼusi smelolal kʼalal xi la skʼanbe Dios li Pabloe: «Acʼo slecubtas o atalelic xchiʼuc ajol avoʼntonic xchiʼuc abecʼtalic», ti xie? Li jtakbole jaʼ laj yalbe skʼoplal li stalelalike, li sjol yoʼontonike xchiʼuk li sbekʼtal stsobobbail yajtsʼaklom Cristoe, ti te smakojbe echʼel skʼoplal ek li tʼujbil jchʼunolajeletik ta Tesalonicae. Maʼuk noʼox la skʼan ti akʼo lekuk oy li tsobobbaile, moʼoj, yuʼun la skʼan ta orasion xtok ti akʼo lekuk stalelalike, o li snopbenike. La skʼan xtok ta sventa li sjol yoʼontonike —jaʼ li xkuxlejalike— xchiʼuk ta sbekʼtalik, jaʼ xkaltik, li jtsop jchʼunolajeletik ti yichʼojik tʼujele (1 Cor. 12:12, 13). Li vokol la skʼan Pabloe laj yakʼ ta ilel ti oy tajmek ta yoʼonton li tsobobbail taje.
Kʼusitik xuʼ jchantik:
1:3, 7; 2:13; 4:1-12; 5:15. Jtos ti kʼusi skʼan pasel sventa lek xichʼ akʼel li tojobtasele, jaʼ ti baʼyel jkʼupil kʼoptatik ta sjunul koʼontontik li jun krixchanoe, vaʼun kalbetik ti akʼo yakʼbe yipal ta slekubtasel stalelale.
4:1, 9, 10. Li buchʼutik chichʼik ta mukʼ Jeovae skʼan me xchʼiik-o echʼel ta mantal.
5:1-3, 8, 20, 21. Ta skoj ti poʼot xa li skʼakʼalil Jeovae skʼan «cuxuluc me coʼntontic. Jaʼuc me smac sna coʼntontic chcʼot li xchʼunojel coʼntontique xchiʼuc ti chijcʼanvane. Jaʼuc me smac joltic chcʼot ti jun coʼnton ta jmalatic chijcolutique». Jech xtok, skʼan me jtsʼetanbetik lek xchikinal li albil Kʼop yuʼun Diose, li Vivliae.
«STAOJUC ME YAV O AVOʼNTONIC»
Oy la jlom yaʼeluk li ta tsobobbaile laj la sokesik li kʼusi laj yal ta sbaʼyel karta li Pabloe xchiʼuk laj yalik ti jpʼel la skʼoplal ta jyalel ti «chtal [xa] li Jesucristo[e]». Sventa tstukʼibtas jtakbol li kʼusi mu lekuk chichʼ nopel taje, laj yalbe smelolal ti kʼusi «baʼyuc» chtale (2 Tes. 2:1-3).
Li Pabloe xi laj yalbe mantal li buchʼutik ta Tesalonicae: «Staojuc me yav o avoʼntonic ta stojol li Cajvaltique. Jaʼ me chʼunic o ti cʼu xʼelan la jchanubtasotcuti[ke]», xi. Xchiʼuk xi to laj yale: «Tscʼan chavocʼ abaic ta stojol li bochʼotic xchʼunojic ti muʼyuc ta yoʼnton yabtelique», xi (2 Tes. 2:15; 3:6).
Sjakʼobiltak chlokʼ ta Vivlia ti chichʼ takʼele:
2:3, 8. ¿Buchʼu li «chopol vinic» taje, xchiʼuk kʼuxi chichʼ lajesel? Li «vinic» taje, jaʼ skʼoplal li paleetik yajtsʼaklomtak Cristo ta alele. Li buchʼu noʼox vaʼanbil sventa chal li chapanel yuʼun Dios ta sventa li chopol krixchanoetike xchiʼuk ti chal mantal ti akʼo xa xkʼot ta pasel li chapanel taje jaʼ «li Cʼope», jaʼ xkaltik, li Jesucristoe, li Bankilal Jelubtasej kʼop yuʼun Diose (Juan 1:1). Jaʼ yuʼun xuʼ xkaltik ti «ta yicʼal ye noʼox [Jesús] ta smil» li chopol vinik taje.
2:13, 14. ¿Kʼusi smelolal ti xi albil skʼoplalik li tʼujbil jchʼunolajeletike: «Tʼujbiloxuc onoʼox ta sliquebal, yuʼun acʼo colanic», ti xie? Li tʼujbil jchʼunolajeletike albil xa onoʼox skʼoplalik yuʼun Jeova ti kʼuyepalike, taje jaʼo kʼalal laj yal ti chpechʼbe ta tekʼel sjol Satanás li snitilulal antse (Gén. 3:15). Jech xtok, laj yal Jeova ti kʼusi skʼan spasike, li abtelal tstaike xchiʼuk kak xa onoʼox laj yal ti chilik prevaetike. Jaʼ jech ti kak xa onoʼox laj yichʼ albel skʼoplalike.
Kʼusitik xuʼ jchantik:
1:6-9. Tʼujbil yajval ti buchʼutik chichʼik chapanel yuʼun Jeovae.
3:8-12. Skʼan x-abtejik li jchʼunolajeletik sventa sta li yuni veʼelike xchiʼuk ti jech spasbeik-o echʼel yabtel li Diose. Maʼuk me jpak-o jkʼoplaltik ti mu xa xi j-abtej ta skoj ti poʼot xa li skʼakʼalil Jeovae. Mi chʼabal noʼox kʼusi ta jpastike, xuʼ me xi jpas ta chʼajil krixchano ti «[tstikʼ] sba ti bu mu sventauque» (1 Ped. 4:15).
«CHABIO ME LI CʼUSITIC LAʼACʼBAT AVENTAINE»
Xi la stojobtas Timoteo li Pabloe: «Jech acʼo me persa scontrainel li cʼusi chopole. Jʼechʼel me oyuc o xchʼunojel avoʼnton, xchiʼuc staojuc o me yav tucʼ cʼusi oy ta ajol ta avoʼnton», xi. Laj yal xtok ti kʼusitik skʼan spasik sventa staik biiltasel ta tsobobbail li viniketike. Xchiʼuk xi laj yalbe li Timoteoe: «Li pocoʼ loʼiletic ti muʼyuc stue, ti sventa noʼox banamile, mu me xatucʼulan», xi (1 Tim. 1:18, 19; 3:1-10, 12, 13; 4:7).
«Mu me xavut li bochʼo mol xae», x-ute yuʼun Pablo li Timoteoe, xchiʼuk xi tsots kʼanbat vokole: «Chabio me li cʼusitic laʼacʼbat aventaine. Mu me xatucʼulan li loʼiletic sventa noʼox banamil ti muʼyuc stue, xchiʼuc cʼu xʼelan tstsaquilanvanic ta cʼop li bochʼotic lec snaʼ scuyoj sbaique», xi (1 Tim. 5:1; 6:20).
Sjakʼobiltak chlokʼ ta Vivlia ti chichʼ takʼele:
1:18; 4:14. ¿Kʼusi ti «iʼacʼbat snaʼic» ta sventa Timoteoe? Yikʼaluk van jaʼ skʼoplal albil kʼopetik ta sventa Timoteo ta sventa li yabtel chichʼ ta tsʼakal ta stsobobbail jchʼunolajele, ti laj yichʼ alel li kʼusi yakʼoj ta naʼel Dios kʼalal ay svulaʼan Listra li Pablo kʼalal jaʼo batem ta xchibal velta ta spasel li yabtel ta misioneroale (Hech. 16:1, 2). Ta sventa taj une laj yakʼ skʼobik ta sjol Timoteo li moletik ta tsobobbaile, sventa tspas jun abtelal ta stojolal Dios ti stuk noʼox jeche.
2:15. ¿Kʼusi smelolal ti «ta xcoltaatic ta sventa me tspas sbaic lec ta [meʼil]» li antsetike? Kʼalal oy yalabike, ti tskʼelike xchiʼuk ti tskʼel snaike jaʼ me «ta xcoltaatic», yuʼun muʼyuk bu ti xokolik noʼoxe, ti «ta xlic loʼiltavanicuc noxtoc; buyuc noʼox ta sticʼ sbaic, chalic batel li cʼusi mu sventaicuque» (1 Tim. 5:11-15).
3:16, Ti Achʼ Rextomento yuʼun ti Jesucristoe, ta skʼop Chamula. ¿Kʼusi jaʼ ti «laj xa yacʼ jchʼuntic ti Diose, [ti] yan sba smucʼul ti jaʼ mucul to oxe»? Jaʼ skʼoplal mi oy la junuk krixchano ti xuʼ tukʼ xakʼ sba ta sventa li ajvalilal yuʼun Jeova ti ep siglo mukul toʼox skʼoplale. Jaʼ laj yakʼ ta naʼel Jesús taje, yuʼun lek tukʼ laj yakʼ sba ta stojolal Dios kʼalal to icham.
6:15, 16. ¿Mi jaʼ skʼoplal Jeova Dios taje, o mi jaʼ skʼoplal Jesús? Taje jaʼ chalbe skʼoplal li Buchʼu chalbe stalelal li versikuloetik taje, jaʼ xkaltik, li Jesucristoe (1 Tim. 6:14). Mu xkoʼolaj kʼuchaʼal ajvalil krixchanoetik li Jesuse, yuʼun «jaʼ noʼox stuc echʼem smucʼul» xchiʼuk jaʼ noʼox ti mu snaʼ xchame (Dan. 7:14; Rom. 6:9). «Me junuc [xa] cristiano muʼyuc bochʼo yiloj» ti kʼalal muy echʼel ta vinajel ti mu xkil ta jbatsʼi satike.
Kʼusitik xuʼ jchantik:
4:15. Manchuk mi jaʼ to kocheltik ta mantal o mi voʼne xa, skʼan me xkakʼtik persa sventa xi jchʼi-o echʼel ta mantal.
6:2. Mi jaʼ jpatrontik li jchiʼiltik ta chʼunolajele, mu me stakʼ ti xi jchʼajet noʼox xi j-abtej ta skoj taje. Moʼoj, yuʼun ti kʼusie skʼan xkakʼbetik yipal ti baxbolukutik xi j-abteje, yuʼun jaʼ ti maʼuk chi j-abtej yuʼun jun krixchano ti maʼuk ta tsobobbaile.
«CHOLO O ME BATEL LI SCʼOP DIOSE. ACʼO PERSA»
Sventa xtojobtase lek yuʼun Pablo li Timoteo ta skoj li vokoliletik chtale, xi albate: «Li Diose maʼuc laj yacʼbutic espíritu sventa xiʼel. Jaʼ laj yacʼbutic Espíritu sventa chacʼ stsatsal coʼntontic, xchiʼuc chacʼ chijcʼanvan, xchiʼuc jnaʼ spajesel jbatic». Xi albat xtoke: «Li yajtunel Diose maʼuc yabtel ta sliques cʼop. Jaʼ tscʼan ti oy smucʼul yoʼnton ta stojol scotole, ti lec xuʼ yuʼun chchanubtasvane», xi (2 Tim. 1:7; 2:24).
Li jtakbole xi laj yalbe mantal li kerem jkʼel tsobobbaile: «Jaʼ me tamo o batel li cʼusi laj achane. Yuʼun xanaʼ lec ti jaʼ melele», xut. Ta skoj ti yakal xpuk batel li chanubtaseletik yuʼun jvalopatinej mantaletike, xi la stojobtase: «Cholo o me batel li scʼop Diose. Acʼo persa [...]. Aqʼuilanbo snaʼic, alilanbo yaʼyic, tijbo yoʼntonic», xut (2 Tim. 3:14; 4:2).
Sjakʼobiltak chlokʼ ta Vivlia ti chichʼ takʼele:
1:13. ¿Kʼusi «li lequil chanubtasel» taje? «Li lequil chanubtasel» taje jaʼ li «scʼop Cajvaltic Jesucristo[e]», jaʼ xkaltik, li melel chanubtaseletik yuʼun jchʼunolajeletike (1 Tim. 6:3). Pe li kʼusi laj yakʼ ta chanel Jesuse xchiʼuk ti kʼusi la spase jaʼ jech tajmek kʼuchaʼal chal sKʼop Diose, jaʼ yuʼun li jpʼel kʼop «lequil chanubtasel» xie, xuʼ van jaʼ smakojbe echʼel skʼoplal skotol li chanubtaseletik ta jtatik ta Vivliae. Li chanubtaseletik taje jaʼ chakʼ kiltik ti kʼusi tskʼanbutik Jeovae. Kʼalal chkakʼ ta jkuxlejaltik li kʼusi jchanojtik ta Vivliae «jʼechʼel me [jchʼunojtik-o]» li chanubtaseletik taje.
4:13. ¿Kʼusi jaʼ li «balbil vunetique»? Li balbil vunetik taje jaʼ jtos nukul ti meltsanbil sventa oy kʼusi xichʼ tsʼibael tee. Yikʼaluk van jaʼ yakal ta skʼan Pablo li bu tsʼibabil li Tsʼibetik ta Hebreo kʼope, sventa chchan ti kʼu sjalil te tikʼil ta chukel ta Romae. Yikʼaluk van pasbil ta puj jlomuk li balbil vun la stak ta kʼanale, pe li yantike une pasbil ta nukul.
Kʼusitik xuʼ jchantik:
1:5; 3:15. Li chanubtasel laj yichʼ Timoteo ta sbikʼtale jaʼ la xchʼun-o li Cristoe, li xchʼunel yoʼonton taje jaʼ ikoltaat-o ta sventa li kʼusitik la spase. Toj tsots me skʼoplal ti akʼo snopik lek li totil-meʼiletik ta sventa ti kʼuyelan tspasik ti kʼusi sbainojik ta stojolal Diose xchiʼuk ta sventa li yalab xnichʼnabike.
1:16-18. Kʼalal tsnuptanik preva li kermanotaktike, ti kʼalal chilik nutsele o ti chtikʼatik ta chukele, skʼan me jpastik orasion ta stojolalik xchiʼuk ti jkoltatik bu kʼalal xuʼ kuʼuntike (Pro. 3:27; 1 Tes. 5:25).
2:22. Mu me jaʼuk jchʼakbetik tajmek yorail li yaʼiel sone, li chʼayob oʼontonale, li kʼusi lek jkʼupintike, li paxyale, li tajimoletike, li xchʼiesel kipaltike, li loʼiletik ti muʼyuk tsotsik skʼoplale xchiʼuk yan kʼusitik, skʼan me jaʼ mas tsots skʼoplal xkiltik li kʼusitik sventa mantal li jchʼunolajelutike, mas to me li kerem-tsebetike.
[Lokʼol ta pajina 31]
¿Kʼusi kartail ti slajeb xa la stsʼiba Pablo ti akʼbat snaʼ yuʼun Diose?