Li ajvaliletike, ¿mi xuʼ van yuʼunik slajesbel skʼoplal li paskʼopetike?
Oy ep srasonaltak ti kʼu yuʼun chlik yuʼunik paskʼop li krixchanoetike. June jaʼ ti tskʼan oy kʼusi tsjelik ta sventa li politikae, ti slajesbeik skʼoplal li povreale o li pʼajbaile. Yan xtoke jaʼ ti tspojbe sba yosilik ti bu lek xchʼi teʼetike, ti te chlokʼ petróleo, oro o yan kʼusitik ti ep sbalile. Jech xtok, mas to tsatsajem talel kʼop ta skoj ti jelel slumalik o srelijionike. ¿Kʼusi yakal chichʼ pasel sventa xlaj skʼoplal li paskʼopetike? Li kʼusitik tspasike, ¿mi ta onoʼox van xlaj skʼoplal yuʼunik li paskʼopetike?
Drazen_/E+ via Getty Images
LI AJVALILETIKE TSKʼAN TSLAJESBEIK SKʼOPLAL LI POVREALE
Li kʼusi tskʼanike: Jaʼ ti xlekub xkuxlejal li krixchanoetike. Mi lekub xkuxlejalike, xuʼ xjutukaj o xlaj-o skʼoplal li povreal ti jaʼ mal xlik-o kʼope.
¿Kʼu yuʼun muʼyuk pasem yuʼunik? Yuʼun li ajvaliletike skʼan van sjelik ti kʼu yelan tstunesik li takʼine. Li ta 2022, la slajesik mas ta 700 mil miyon takʼin sventa xlekub xkuxlejal li krixchanoetik ta spʼejel balumile. Pe mi la jkoʼoltastik xchiʼuk ti kʼu yepal la slajesik ta paskʼop o sventa xchapan sbaik ta paskʼope, uni juteb tajek, kʼajomal noʼox 0.4%.
«Toj ep chlaj takʼin sventa xichʼik koltael li buchʼutik chil svokolik ta paskʼope, pe jaʼ jutuk tajek takʼin chichʼ tunesel sventa mu xlik paskʼope» (António Guterres, secretario general ta Naciones Unidas).
Li kʼusi chal Vivliae: Li ajvaliletik xchiʼuk organisasionetike xuʼ onoʼox skoltaik li buchʼutik povreike, pe mu onoʼox xlaj ta j-echʼel yuʼunik li povreale (Deuteronomio 15:11; Mateo 26:11).
LI AJVALILETIKE TSPAS STRATOIK SVENTA OYUK JUN OʼONTONAL
Li kʼusi tskʼanike: Jaʼ ti lekuk xchiʼin sbaik ta loʼil li ajvaliletike xchiʼuk ti spas stratoik sventa mu xlik kʼop yuʼunik o ti xchapan li skʼopike. Ti jech tspasike jaʼ sventa koʼoluk stabeik sbalil.
¿Kʼu yuʼun muʼyuk pasem yuʼunik? Yuʼun junantik ajvaliletike yikʼaluk van mu skʼan spas ta jmoj skʼopik o ti spas stratoike. Jech xtok, jutuk mu skotoluk veltae muʼyuk chkʼot ta pasel yuʼunik li kʼusi yaloj tspasike.
«Mu skotoluk velta lek kʼusi chkʼot ta pasel yuʼun li stratoike. Kʼalal tspas stratoik sventa xchapan skʼopike, oy jaʼ xa xlik-o skʼopik ta tsʼakal li kʼusi kʼot ta chapel yuʼunike» (Raymond Smith, American Diplomacy).
Li kʼusi chal Vivliae: Skotol li krixchanoetike skʼan jaʼuk xchʼunik li mantal liʼe: «Jaʼuk xasaʼ li jun oʼontonale» (Salmo 34:14). Pe ep buchʼutik «muʼyuk stukʼil yoʼontonik», ch-akʼvanik ta kʼabal xchiʼuk «mi jutebuk oy ta yoʼontonik tspas ta jmoj skʼopik» (2 Timoteo 3:1-4). Ta skoj taje, mu onoʼox xlaj skʼoplal yuʼunik paskʼopetik li ajvaliletike akʼo mi lek li kʼusi oy ta yoʼontonike.
TSKʼAN CHCHʼAYBEIK SKʼOPLAL LI KʼUSITIK TSTUNESIK SVENTA PASKʼOPE
Li kʼusi tskʼanike: Jaʼ ti sjutukajesik o xchʼaybeik skʼoplal li kʼusitik tstunesik sventa paskʼope, mas to li tsatsal vombaetike (armas nucleares) xchiʼuk li kʼusitik spasojik ti xuʼ smil-o li krixchanoetike (armas químicas y biológicas).
¿Kʼu yuʼun muʼyuk pasem yuʼunik? Yuʼun jutuk mu skotoluk li ajvaliletike tsnopik ti mu xa kʼusi xuʼ yuʼunik spasel o ti mu xa stakʼ spoj sbaik mi la xchʼaybeik skʼoplal li kʼusitik tstunesik sventa paskʼope. Akʼo mi xichʼ lajesbel skʼoplal li kʼusitik tstunesik sventa paskʼope, jaʼ mu xlaj skʼoplal o mu xchapaj li kʼusitik chlik-o skʼopik li krixchanoetike.
«Kʼalal echʼ li Guerra Friae, li ajvaliletike laj yakʼ yeik ti chchʼaybeik skʼoplal li kʼusitik tstunesik sventa paskʼope, pe jutuk mu skotolikuk muʼyuk bu kʼotem ta pasel yuʼunik. Li trato la spasike te laj yalik ti oy kʼusitik tspasik sventa mu xlik yuʼunik tsatsal kʼopetik xchiʼuk ti xchapan li skʼopike. La snopik ti ch-ayan jun oʼontonal mi jech la spasike» (Asegurar nuestro futuro común: una agenda para el desarme).
Li kʼusi chal Vivliae: Li krixchanoetike skʼan xchʼaybeik skʼoplal li kʼusitik tstunesik sventa paskʼope, ti xkoʼolaj «tspasik ta slokobil balumil li s-espadaike» (Isaias 2:4). Pe sventa xlaj skʼoplal li paskʼopetike, li krixchanoetike skʼan slokʼes ta yoʼontonik li saʼkʼope (Mateo 15:19).
LI AJVALILETIKE TSPAS TA JMOJ SKʼOPIK SVENTA MU XLIK PASKʼOP
Li kʼusi tskʼanike: Jaʼ ti spas ta jmoj skʼop li ajvaliletik sventa koʼoluk skolta sbaik mi oy buchʼu tsakatik ta kʼope. Ti yalojike, jaʼ ti tsnop to lek mi tstsakvan ta kʼop li jun ajvalile. Yuʼun li buchʼu tskʼan tstsakvan ta kʼope snaʼoj ti maʼuk noʼox tstsak ta kʼop li jun ajvalile, yuʼun tstsak ta kʼop xtok li yan ajvaliletik ti jmoj xchapoj skʼopike.
¿Kʼu yuʼun muʼyuk pasem yuʼunik? Yuʼun muʼyuk chlaj-o yuʼunik paskʼop kʼalal chalik ti tspakik sutel mi oy kʼusi chopol pasbatike. Jech xtok, li ajvaliletike mu skotoluk velta chkʼot ta pasel yuʼunik li kʼusi yaloj tspasike xchiʼuk mu koʼoluk kʼusi tsnopik ti kʼuxi tspojik li buchʼu chichʼ tsakel ta kʼope.
«Li Sociedad de Naciones xchiʼuk li Naciones Unidase laj yakʼik tajek persa sventa spas ta jmoj skʼopik li ajvaliletike. Akʼo mi jech, muʼyuk lajem yuʼunik li paskʼopetike» (Encyclopedia Britannica).
Li kʼusi chal Vivliae: Akʼo mi oy onoʼox kʼusi lek spas kuʼuntik kʼalal koʼol ta jkolta jbatike, mu onoʼox xuʼ xakʼik lekilal o slajesbeik skʼoplal paskʼop li ajvaliletik xchiʼuk li organisasionetike (Eklesiastes 4:12). Yuʼun xi onoʼox tsʼibabile: «Mu xapat avoʼntonic yuʼun li banquilaletique, yuʼun cristianoetic noʼox; mu xuʼ yuʼun chcoltavanic. Snaʼ xchamic, chcʼatajic ta lum yan velta, jech te chlaj scʼoplal o li cʼusi snopojique» (Salmo 146:3, 4, Xchʼul Cʼop Jtotic Dios, ta skʼop Chenalhó).
Akʼo mi ep buchʼutik yakʼojik persa ti oyuk jun oʼontonale, muʼyuk lajem-o skʼoplal yuʼunik li paskʼopetike.