Part 1
Anga hẽ Atavo Osi a Longisa Ocili?
1. Api amue atavo a sangiwa vo Afrika?
ONEPA yalua yomanu vo Afrika yi tava okuti ci kuete esilivilo oku fendela Suku. Pole, ovo ka va tava oku kũlĩha ndomo eye a fendeliwa. Vamue va siata oku u fendela vonembele, kuenda vakuavo va siata oku fendelela kovitumãlo vikuavo vi tukuiwa okuti vikola. Pole, ka ca sungulukile oku sima okuti vo Afrika muli lika atavo atatu. Va Musulumanu, va kuete ovihandeleko viñi vinĩ kuenda ovina vikuavo ovo va tava. Etavo liatiamẽla koviholo, lia siata ño kocitumãlo lokocitumãlo. Pokati katavo ana a litukula hati Akristão, ka pali elitokeko. Vo Afrika, ka mu sangiwa lika atavo ana a litukula hati Akristão, pole mu sangiwavo olohũlũkãi viatavo akuavo.
Etavo Lietu Likuete Oku Sevetiwa Vocili
2. (a) Olonjanja vimue kupi kua siata okutiamisiwila etavo liomunu? (b) Nye ka ci lekisa okuti etavo lietu olio litaviwa la Suku?
2 Momo lie Omanu va fendelela ndomo ovo va yongola? Onepa yalua yomanu yi tava ketavo liolonjali viavo. Kuenda koloneke vilo ovina via pita kosimbu, vi kasivo loku tiamĩsiwila ketavo liomanu. Elivulu limue lia popia hati: “O Islamismo ya lisanduila ko norte yoko Saara omo liuyaki, . . . Etavo liava va litukula hati Akristão, lia lisanduilavo ko Sul yoko Saara omo liuyaki. Nda o Islamismo ko norte yoko Saara ya lisandula omo liosipata, etavo liava va litukula hati Akristão, ko sul yoko Saara lia lisandula omo liovota.” Ocili okuti, valua pokati ketu tu tava okuti etavo lietu olio li sanjuisa Suku. Pole, etavo ka lipondola oku kala liocili omo okuti olio etavo liolonjali vietu ale omo liunene wofeka yimue ya kisikile olonjali vietu oku tava ketavo liaco.
3-5. Ocindekaise cipi ci tu kuatisa oku limbuka lutate okuti atavo osi ka a longisa ocili?
3 Ndaño atavo osi a popia okuti a kasi loku eca olonumbi viatiamẽla koku fendela Suku, haimo ovisimĩlo viavo via litepa. Ovo va siata oku longisa ovina vialua via litepa viatiamẽla ku Suku kuenda eci eye a kevelela kokuetu. Sokolola ño ondaka eyi: Ndeci, pamue ove wa sanga upange umue wa kolapo. Eteke liatete liupange, ove wa limbuka okuti cime wa tunda. Kuenje ove o pula kolonalavayi vitatu catiamẽla kueci ove o sukila oku linga. Onalavayi yatete yu ku sapuila hati, cime o yongola okuti ove o yelisa posi. Wavali oku sapuila hati ove o kuete oku pindala onjo. Watatu oku sapuila hati ove o kuete oku eca ovikanda.
4 Noke, ove o pula kolonalavayi catiamẽla ku cime. Onalavayi yatete yi popia hati, cime caco wa lepa, umalẽhe, haeye ongangala. Wavali hati, eye umbumbulu, ukulu, haeye ukuacisola. Watatu oku sapuila hati, cime hulumeko pole ukãi. Omo liaco, oku sulako ove o limbuka okuti olonalavayi viaco vitatu ka via ku sapuilile ocili. Nda ove o yongola oku amamako kupange wove wokaliye, o kuete oku kũlĩhĩsa lutate oco o kũlĩhe ciwa cime kuenda oku limbuka eci eye a ku yonguila oku linga.
5 Cimuamue haico catiamẽla ketavo. Omo okuti kuli ovisimĩlo vialua viatiamẽla ku Suku kuenda eci eye a yongola kokuetu, tu sukila oku kũlĩhĩsa lutate nda onjila yetu yoku fendela yi litava lolonumbi viocili. Pole, ndamupi tu pondola oku lilongisa ocili catiamẽla ku Suku?