OCISELEKO CALIVULU VO INTERNET Colombangi Via Yehova
Olombangi Via Yehova
OCISELEKO CALIVULU VO INTERNET
Umbundu
Ũ
  • Ñ
  • ñ
  • õ
  • Õ
  • ũ
  • Ũ
  • ĩ
  • Ĩ
  • ã
  • Ã
  • ẽ
  • Ẽ
  • EMBIMBILIYA
  • ALIVULU
  • OLOHONGELE
  • w00 1/5 kem. 3
  • Momo lie Kukasilili Enene Ovitukiko?

Vonepa eyi ka mu sangiwa ovideo layimue.

Tu ecele, kua pita ocitangi cimue poku lekisa ovideo.

  • Momo lie Kukasilili Enene Ovitukiko?
  • Utala Wondavululi—2000
  • Otulosapi
  • Ocipama ci Likuata
  • Vipi via Nena Ovitukiko?
  • Oku Yaka Lovitukiko te Losipata Yespiritu
    Utala Wondavululi—2000
  • Usoma wa Suku—Uviali Umue ka u Kuete Ovitukiko
    Utala Wondavululi Welilongiso—2015
  • Anga hẽ Uviali Wovitukiko u Kapuako?
    Olosapi Vikuavo
  • Ovitukiko vi Nyõla Uviali
    Utala Wondavululi Welilongiso—2015
Tala Ovina Vikuavo
Utala Wondavululi—2000
w00 1/5 kem. 3

Momo lie Kukasilili Enene Ovitukiko?

“Ka ci tava oku tambula ovitukiko omo ovitukiko vi kokela olonganji upeke, kuenje vi pengisa olondaka viava va kuete esunga.”—Etundilo 23:8.

OLOHULUKÃI vitatu lovita vitãlo kalima konyima, Ocihandeleko ca Mose ca pisile ovitukiko. Eci papita ovita vianyamo noke, ovihandeleko viokupisa ovitukiko via luile. Handi vali, ovihandeleko ka via tẽlele okumãlako ovitukiko. Olohulukãi lolohulukãi viovitukiko vilingiwa pokati komanu eteke leteke, kuenda omo lieci olohuluwa viomanu vakasivo lokutala olohali.

Ovitukiko vialua, vasiata kuenda viapiãla okuti vikapa kohele, oku nena ovitangi vialua vovitungilo viofeka. Kolofeka vimue lacimue vali cilingiwa nda kuli ale umue va kutikisa ovitukiko peka. Ocitukiko cecelela omunu okupita voseteko yosikola, lokukuata ikanda viokuendisa, lokulinga omilu yofeka yiñi, ale oku leluisa ocihandeleko cimue. Umue mitakati o tukuiwa okuti Arnaud Montebourg, woko Paris wa liyeya hati: “Ovitukiko viasoka ndocilemo ci vihisa ofela, okuti cilema kaspiritu omanu.”

Voluali lulo luomilu ovitukiko vialua vali enene kuenda haivio ka vi tetuluiwa. Olohongele vimue vi soleka ombandu yatatu yolomilu viavo oco valinge ovitukiko kolombiali olohuasi. Ndomo ca popia o revista Yunjongotiyi Ukuasi yoko Gra–Bretanya, hati cipitahãla 10 kolo porcentos visoka 25 kolohuluwa violondolale viasiata oku peseliwa ulima lulima voluali luosi vomilu yovota vilingiwila ovitukiko viavakuakufula. Omo ekalo liokulinga kuaco oku ovitukiko lia lisandeka, oku sulako locituwa caco ca pongoloka ovitangi. Vokuenda kuekui lialima a sulako, okulitokeka enene lasiliya olombongo–lokulinga olomilu viovitukiko okuti vikuatisa una okuete ovokamba aco, eci citukuiwa okuti okunyõla unjongotiyi wolofeka viosi.

Ava ta tala vali enene ohali yitunda kovitukiko kuenda oku nyõliwa kuasiliya vava olohukui, okuti kavakuete epondolo liokulingila umue ovitukiko. Ndomo ca popia umue Unjongotiyi ukuasi volondaka vimbumbulu, hati, “ovitukiko onjila yimue yesipato.” Esipato liaco eli citava okuti li yiluwa, ale kacitava oku liyula? Oco ku tambuluiwe epulilo eli, tu sukila tete okulimbuka evi via nena ovitukiko.

Vipi via Nena Ovitukiko?

Momo lie omanu va nolelapo okukala vakuavitukiko pole oku sunguluka sio? Kuvamue, eci citava okuti oyo onjila ya leluka vali−ale oyo lika onjila yokusanga eci vayongola. Vokuenda kuotembo, ovitukiko pamue cilomboloka okuti oku yuvula episo. Valua eci valimbuka okuti vakuapulitika, lakuenje velombe, kuenda olongangji cimõleha okuti ka va pisa ovitukiko ale pamue haicovo ovo muẽle valinga−vakuama ongangu yavo.

Omo okuti ovitukiko vikasi ndokalombunje kombundu, vikasi lokutaviwa vali toke kesulilo liavio vialinga ndonjila yomuenyo. Omanu okuti olohukui lofeto yitito valiyevite okuti kavakuete vali ndomo valinga. Ovo vakuete okutiamẽla kovitukiko nda vayongola okuambata omuenyo wa leluka. Kuenda vana va vetiya okulinga ovitukiko ale va feta ovo muẽle oco va nganyale lonjila kayasungulukile pole ka va pisiwa, vatito valiangiliya okuyaka lovitukiko oco vipueko. Soma Salomone wa popia hati: “Omo eyambulo lia tukuiwila vekanga ka li lingiwa lombili oco ovitima viomãla vomanu vi kuata utoi woku linga civi.−Ukundi 8:11.

Kuli olongusu vivali vikasi lokuamaisako owuya wovitukiko okuti: usisiame locipululu. Mekonda lusisiame, omanu vakuavitukiko va lingila ungangala ava va tala ohali okuti ovitukiko viavo vitalisa ohali vakuavo vana kavakuete epondolo, kuenda oco valiha ovo muẽle esunga liokuti ovitukiko ocina cimue cisulemo omo eci oco civakuatisa. Osimbu okuti ovipako viavo vililundaika olondunda, vakuakunyana vamaisako. Salomone wa popia hati: “U o sole olombongo kekuta olombongo; ndaño yu o sole elau kekuta okulua kuovipako.” (Ukundi 5:10) Okueca ongangu kolondaka evi, umue wa kulihisa ciwa vesokiyo liokukuata ovohuasi lonjanga, hati: “Ocipululu ciwa. Ocipululu ca sunguluka.

Ocipululu−ndeci olondaka viange−cika yovola o Estados Unidos yo Amerika.” Ocipululu pamue citava okuti ciwa kokupanga olombongo, puãi cipongoloka ungangala kuenda okuimba onyima esunga.

Esunga likuavo kacitava okuti livaliwa, upange wombuali yoluali lulo kayimuiwa lovaso, una Embimbiliya li tukula okuti Satana Eliapu. (1 Yoano 5:19; Esituluilo 12:9) Satana okasi lokuamamako muẽle okulinga ovitukiko. Ocitukiko cinene vali civalukiwa hacina Satana nda aeca ku Kristu poku popia hati: ‘Ndu kuiha ovosoma osi okilu lieve nda o wila posi oco o ndi fendele.’—Mateo 4:8, 9.

Puãi, Yesu kakaile ukuavitukiko, kuenda eye wa longisa oloñame viaye oco vakailevo ndoco. Alongiso a Kristu apondola okukala ocikuata cokuyaka lovitukiko etaili? Onepa yikuaimo yika loñolola epulilo eli.

    Alivulu Wumbundu (1993-2025)
    Tunda
    Iñila
    • Umbundu
    • Tumisa o link
    • Ceci o yongola
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Alungulo Onumbi
    • Onumbi Yoku Liteyuila
    • Ndomo o Liteyuila
    • JW.ORG
    • Iñila
    Tumisa o link