OCISELEKO CALIVULU VO INTERNET Colombangi Via Yehova
Olombangi Via Yehova
OCISELEKO CALIVULU VO INTERNET
Umbundu
Ũ
  • Ñ
  • ñ
  • õ
  • Õ
  • ũ
  • Ũ
  • ĩ
  • Ĩ
  • ã
  • Ã
  • ẽ
  • Ẽ
  • EMBIMBILIYA
  • ALIVULU
  • OLOHONGELE
  • w03 1/6 kam. 4-7
  • Ocituwa Coku Eca Kuna ku Sanjuisa Suku

Vonepa eyi ka mu sangiwa ovideo layimue.

Tu ecele, kua pita ocitangi cimue poku lekisa ovideo.

  • Ocituwa Coku Eca Kuna ku Sanjuisa Suku
  • Utala Wondavululi—2003
  • Otulosapi
  • Ocipama ci Likuata
  • “Ecaeci Kolosuke”
  • Ocali ca Sunguluka Ci Kuete Esilivilo
  • Nye ca Lingiwa Kueci Catiamẽla Kesokiyo Lioku Kuatisa Omanu?
  • Oku Eca Kumue ku Kuete Esilivilo Lia Velapo
  • Kuata Esanju Poku Likolisilako Oku Eca ku Yehova Eci ca Velapo
    Utala Wondavululi Wusapula Usoma wa Yehova (Welilongiso)—2022
  • Nye Embimbiliya li Popia Catiamẽla Kocituwa Coku Eca?
    Apulilo Embimbiliya a Tambuluiwa
Utala Wondavululi—2003
w03 1/6 kam. 4-7

Ocituwa Coku Eca Kuna ku Sanjuisa Suku

YESU kumue lolondonge viaye va kuata ondalelo yimue yiwa ko Betánia kumosi letendelo limue litito liakamba vaye, oku kongelamo Maria, Marta kuenda Lasaru una wa pinduiwile ndopo kotembo yaco. Eci Maria a tikula ulela umue wa tĩla calua okuti u landiwa lolombongo vialua kuenje wa u waveka kolomãi via Yesu, Yuda Isikariote ka ci solele. Kuenje, wa popia hati: “Onguendu eyi, nye ka ya landisililue ovita vitatu violosingu ha vi eciwa kolosuke?” Kuenje vakuavo va fetikavo oku lisiõsiõla omo lionguendu yaco.​—⁠Yoano 12:​1-6; Marko 14:​3-5.

Omo liaco, Yesu wa tambulula hati: “A kale. . . . Momo olosuke vu kasi lavio ño-o hũ, kuenje eci vu ci panga, vu tẽla oku vi linga ohenda; puãi ame ko kasi ño-o hũ lame.” (Marko 14:​6-9) Asongui vetavo lia va Yudea va enda oku longisa okuti oku kala locituwa coku eca ci pondolavo oku kuatisa oku ecela akandu. Omo liaco, Yesu wa lombolola okuti, oku eca kuna ku sanjuisa Suku ka kua tiamẽlele lika koku eca ovilumba vioku kuatisa olohukũi.

Poku konomuisa lutate ndomo kua enda oku lekisiwa ocituwa coku eca vekongelo liatete Liakristão, ci pondola oku tu kuatisa lonjila yimue ya sunguluka yatiamẽla koku eca kuenda ndomo tu pondola oku sanjuisa Suku una okuti eye ukuacali ca velapo. Kuenje, cika tu kuatisavo oku limbuka ongangu yimue yiwa yatiamẽla koku eca okuti oyo ya velapo.

“Ecaeci Kolosuke”

Yesu olonjanja vialua wa vetiya olondonge viaye oco vi kuate ocituwa coku ‘eca eca ekuatiso kolosuke’ ale volondaka vikuavo oku ‘eca eca ovilumba. (Luka 12:33) Yesu wa eca elungulo lietiamẽla kocituwa coku li molehĩsa ndomunu ukuacali okuti Suku ci sule. Eye wa popia hati: “Eci weca oviali kolosuke, ku ka sikile enguena kovaso ove ndeci vakuambambe va lingainga volosunangonga lo valuwa oku sanda oku sivayiwa lomanu.” (Mateo 6:​1-4) Loku pokola kolondaka evi, Akristão vokocita catete va enda oku yuvula ocituwa coku lilekisa ndomanu vana vatiamẽla calua ketavo okuti vakuavo ci sule. Kuenje, va nõlapo oku kuatisa omanu vana va sukilile ekuatiso ndeci oku va lingilako ovopange ana ovo ka va tẽla kuenda oku kongola olombongo ku vamanji oco vi kuatise omanu vaco.

Kelivulu lia Luka 8:​1-3 ku tu sapuila okuti Maria, Magadala, Yoana, Susuana kuenda vakuavo va eca ‘ipako viavo’ olumue ku Yesu kuenda kolondonge viaye. Ndaño okuti omanu ava ka va kalele olosuke, pole ovo va siapo ovokuasi avo osi oco va likolisileko oku linga upange woku kunda. (Mateo 4:​18-22; Luka 5:​27, 28) Poku eca ekuatiso liavo kalume vaco oco va tẽlise ovikele viavo vina via eciwa la Suku akãi ava va tẽla oku eca esivayo ku Suku. Kuenje, eci ci sanjuisa Suku momo eye wa ecelela okuti ulandu watiamẽla kohenda locali ovo va lekisa u sonehiwa Vembimbiliya oco u kuatise ovitumbulukila viosi viomanu vokotembo yokovaso.​—⁠Olosapo 19:17; Va Heveru 6:⁠10.

Kambambi layevo wa kala ukãi umue “ukuahenda, kuenje wa kuatisa [omanu] va lua.” Eye wa enda oku tungila uwalo ovimbumba volupale eye a kala lu tukuiwa hati, Yopa luna lu sangiwa konele yokalunga. Ka tua kũlĩhĩle nda eye wa enda oku feta upange waco wosi lolombongo viaye muẽle ale nda wa enda lika oku va tungilako uwalo una wa landiwa ale. Pole, upange waye wa enda oku soliwa calua lomanu va tambula ekuatiso liaye kuenda wa sanjuisavo calua Suku una wa sumũlũisa upange waye.​—⁠Ovilinga 9:​36-41.

Ocali ca Sunguluka Ci Kuete Esilivilo

Nye hẽ ca vetiya omanu ava oku eca? Ocili okuti ca vetiya omanu vaco ohenda yimue ya velapo okuti ohenda yina yoku sindiliya oku kuatisa yi sule. Ovo va limbuka okuti, oku linga eci va pondola eteke leteke catiamẽla koku kuatisa omanu vana va kala olosuke oco ca sunguluka. (Olosapo 3:​27, 28; Tiago 2:​15, 16) Oku oko oku eca kuna ku sanjuisa Suku. Ocali caco ci vetiyiwa locisola cocili coku sola Suku kuenda onjongole yoku setukula ohenda yaye locali caye.​—⁠Mateo 5:​44, 45; Tiago 1:17.

Upostolo Yoano wa vangula calua catiamẽla koku eca poku pula hati: “Puãi, nda umue o kuete ovipako violuali lulo, kuenje, eci a lete ukuavo lusuke, o tĩlisa utima, ocisola ca Suku ci tumala ndati vutima waye?” (1 Yoano 3:17) Ca leluka oku limbuka etambululo liepulilo eli. Ocisola omanu va kuetele Suku oco ci va vetiya oku kala vakuacali. Suku o sanjukila kuenda o sumũlũisa omanu vana vo sole haivo va lekisa ovituwa vioku kala vakuacali. (Olosapo 22:9; 2 Va Korindo 9:​6-11) Anga hẽ koloneke vilo tua siata oku mõla ocali ndeci? Konomuisa ulandu umue wa pita ndopo vekongelo limue Liolombangi via Yehova.

Onjo yukãi umue Ukristão okuti wa kuka calua ya sukilile oku yi semulula. Eye wa kala lika liaye kuenda ka kuatele epata lina nda lipondola oku u kuatisa. Vokuenda kuanyamo alua vamanji va siata oku lingila olohongele vonjo yaye kuenda olonjanja vialua eye wa siata oku laleka omanu oku kalia kumosi laye konjo yaye. (Ovilinga 16:​14, 15, 40) Vamanji vekongelo eci va limbuka ocitangi caye haico vo kuatisako. Vamanji vamue va eca olombongo osimbu okuti vakuavo va kuatisa poku lieca olumue kupange waco. Kuenje, vokuenda kuolosemana vimue vitito vamanji va tunga olusoka luonjo yaye, va tungavo ciwa onjo yuhayele, va kolonga kuenda va kayala onepa yosi yokombuelo kuenda vokusinya va tungamo ciwa. Ocituwa eci ka kua kuatisile lika ukãi waco pole, ca kuatisavo ekongelo oku li kuata ocimunga kuenda omanu vana va lisungue lekongelo liaco va komõha calua oku mõla ongangu yatiamẽla kocituwa coku eca ya lekisiwa Lakristão vocili.

Kuli olonjila vialua etu tu pondola oku kuama viatiamẽla koku kuatisa vakuetu. Anga hẽ tu pondola oku pita otembo yimue lukuenje ale lufeko umue okuti osiwe? Tu pondola hẽ oku kuatisako ocimbumba cimue tua kũlĩha okuka landa ovina vina eye a sukila ale oku u tongelako uwalo waye? Tu pondola oku telekela ale oku kuatisa lolombongo omunu umue okuti osuke? Ka tu sukila oku kala olohuasi oco tu kuatise vakuetu. Upostolo Paulu wa soneha ndoco: “Nda kuli utima woku lumba, omunu o panduiwa nda o lumba ndeci a kuete. Suku ka kisika eci omunu ka kuete.” (2 Va Korindo 8:12) Anga hẽ Suku oka sumũlũisa lika omanu vana va eca ekuatiso komunu lomunu? Sio, hacoko.

Nye ca Lingiwa Kueci Catiamẽla Kesokiyo Lioku Kuatisa Omanu?

Olonjanja vimue elikolisilo liomunu liatiamẽla koku kuatisa ka li pondola oku potolola ocitangi cimue. Ocili okuti, Yesu kumue lolondonge viaye va kuatele ocipete colombongo vioku kuatisa olosuke kuenda ovo va enda oku tambula olombanjaile violombongo oco va kuatise lavio omanu vana olosuke ovo va sanga kupange wavo woku kunda. (Yoano 12:6; 13:29) Cimuamue haico ca enda oku lingiwa lekongelo lio kocita catete okuti va enda oku kongola olombongo nda okuti kuli ocitangi cimue kuenda va enda oku liangiliya oco va kuatise onepa yimue yomanu valua.​—⁠Ovilinga 2:​44, 45; 6:​1-3; 1 Timoteo 5:​9, 10.

Ocitangi cimue pokati ka vialua ca pita kunyamo wa 55 K.K. Akongelo va kala ko Yudea va kuatele ocitangi cusuke, kuenda ci tava okuti ocitangi caco ceyilila omo lionjala yalua ya pitile vofeka yaco. (Ovilinga 11:​27-30) Upostolo Paulu olonjanja vialua wa enda oku lekisa esakalalo kolosuke kuenje wa soneha olonduko viakongelo a sukila ekuatiso ndaño muẽle akongelo ana a kala ocipãla ndeci oko Makedonia. Eye muẽle wa sokiya upange waco woku kongola olombongo kuenje wa nõla alume vamue okuti va koleliwa oco vambate ekuatiso liaco komanu vana va li sukila. (1 Va Korindo 16:​1-4; Va Galatia 2:10) Ci kale eye muẽle ale omanu vakuavo vatiamẽlele kupange waco ka va tambuile layimue ofeto omo lioku linga upange waco.​—⁠2 Va Korindo 8:​20, 21.

Koloneke vilo, Olombangi via Yehova via siatavo oku yayulako oku kuatisa omanu eci kuiya ocitangi cimue ocipikipiki. Votembo yondombo yunyamo wo 2001 volupale luo Houston vocikanjo co Texas, U.S.A kua pita etande limue liombela okuti lia nyõla ovina vilua. Vocosi kua nyõleha eci ci soka 723 kolonjo Violombangi via Yehova konepa yimue yocitumãlo caco. Vonjanja yaco ocisoko coku kuatisa omanu va kasi oku pita lovitangi ca nõla vamue Akristão akulu vekongelo va loñoloha oco va kuatise omanu vaco kuenda va linga esokiyo lioku ongolola olombongo oco vi kuatise Olombangi via Yehova pocitumãlo kumosi loku tunga olonjo viavo. Vamanji valieca olumue koku kuatisa upange waco va tundilila kakongelo ovikanjo va lisungue lavio. Manji umue wa sola calua ekuatiso liaco okuti eci a tambula olombongo vioku u kuatisa oku tunga onjo yaye via tunda koseketa kuna olonalavayi va siata oku selekisa olombongo oco vi va kuatise votembo yovitangi, eye wa eca olombongo viaco ndombanjaile kocisoko coku kuatisa omanu oco vi kuatise omanu vakuavo.

Eci ku lingiwa limue eliangiliyo lioku kongola olombongo oco vieciwa kocisoko ci linga upange woku kuatisa omanu tu sukila oku lunguka kuenda oku kũlĩhĩsa alaleko osi tua tambula. Ovisoko vimue via siata okupa onepa yimue yolombongo omanu va eca oco vi kuatise ocimunga cimue colomitavaso via velapo viocisoko caco kuenje, va siapo lika onepa yimue yitito yolombongo viaco okuti va tẽlisa layo olonjongole viavo muẽle. Elivulu Liolosapo 14:15 li lombolola hati: “U wa kamba olondunge o tava ño viosi, u wa lunguka o kulĩhĩsa oku a enda.” Omo liaco, oku konomuisa ciwa lutate olondaka viosi ci lekisa olondunge.

Oku Eca Kumue ku Kuete Esilivilo Lia Velapo

Kuli oku eca kumue ku kuete esilivilo lia velapo okuti oku eca olombongo kovisoko viomanu ci sule. Yesu wa vangula eci catiamẽla koku eca kuaco eci ohuasi yimue haeye umalẽhe wa kala ombiali a pula eci a sukila oku linga oco a kuate omuenyo ko pui. Yesu wo sapuila hati: “Kuende, ka landise cosi o kasi laco, ci avela olosuke kuenje o kala lukuasi kilu, oco wiye o ñuame.” (Mateo 19:​16-22) Kũlĩhĩsa okuti Yesu ko sapuilile okuti, ‘Eca kolosuke kuenje oka kuata omuenyo ko pui.’ Pole, wa vokiyako hati: ‘Enju ndo ñuame.’ Volondaka vikuavo, ndaño okuti oku eca ekuatiso kovisoko vina via siata oku linga upange woku kuatisa omanu ci kuete esilivilo kuenda ceca ekalo liwa komanu pole, oku kala ondonge Ukristão mua kongela vali calua okuti eci ci sule.

Ocimãho ca velapo ku Yesu ca kala coku kuatisa omanu kespiritu. Eci eye a kala oku panda kolofa viaye, wa sapuila Pilato hati: “Eci oco nda citiwila, haico ndeyilila voluali, okuti njimbila Ocili uvangi.” (Yoano 18:37) Ndaño okuti eye wa kala oku pitila kovaso yupange woku kuatisa olosuke, oku sakula olombeyi kuenda oku eca okulia komanu vana va kala lonjala pole, kokuaye upange wa velelepo vali oku longisa olondonge viaye eci catiamẽla kupange woku kunda. (Mateo 10:​7, 8) Omo liaco, koku sulako eye wa va sapuila oco va tẽlise ocikundi cina eye a popia hati: “Oco kuendi, ka tavisi olofeka viosi oco [omanu] va linge olondonge.”​—⁠Mateo 28:​19, 20.

Ocili okuti, upange woku kunda ka uka potolola ovitangi viosi violuali. Pole, oku kundila omanu vosi olondaka viwa Viusoma wa Suku ceca esivayo ku Suku momo oku kunda ci lomboloka oku tẽlisa ocipango ca Suku. Handi vali, omanu vana va tava kesapulo liaco lia Suku ci va yuluila onjila yoku kuata asumũlũho omuenyo ko pui. (Yoano 17:3; 1 Timoteo 2:​3, 4) Momo lie ku kuatela onjongole yoku yevelela eci Olombangi via Yehova vi yongola oku vangula eteke veya konjo yove? Ovo va ku nenela ombanjaile yatiamẽla kespiritu. Ovo va kũlĩha okuti eyi oyo onjila ya velapo va pondola oku kuama poku lekisa ocali cavo kokuove okuti ovina vikuavo vi sule.

[Elitalatu kemela 6]

Kuli olonjila vialua vioku lekisa okuti tu kuete onjongole yoku kuatisa omanu

[Elitalatu kemela 7]

Upange wetu woku kunda olondaka viwa u sanjuisa Suku kuenda u yulula onjila yoku kuata asumũlũho omuenyo ko pui

    Alivulu Wumbundu (1993-2025)
    Tunda
    Iñila
    • Umbundu
    • Tumisa o link
    • Ceci o yongola
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Alungulo Onumbi
    • Onumbi Yoku Liteyuila
    • Ndomo o Liteyuila
    • JW.ORG
    • Iñila
    Tumisa o link