Ocipango Ca Suku Cika Tẽlisiwa Palo Posi
YESU wa longisa olondonge viaye oku likutilila hati: “Ocipango cove ci lingiwe posi ndeci ci lingiwa kilu.” Eye wa kũlĩhĩle ale okuti ocipango ca Suku ciwa. Momo wa kala otembo yalua kilu la Isiaye. (Mateo 6:10; Yoano 1:18; 3:13; 8:42) Eci Yesu keyile handi palo posi, wa mõla okuti ovina viosi vio kilu levi vio posi via kala ndomo Suku a yonguile. Otembo yaco ya kala yesanju.—Olosapo 8:27-31.
Suku tete wa lulika ‘ovangelo vaye vakualohõlo via piãla.’ Ovo ‘va siata oku tẽlisa ondaka yaye.’ Kuenda ovo ‘akuenje vaye vakuakulinga ocipango caye.’ (Osamo 103:20, 21) Anga hẽ Ovangelo va kuatele elisanjo lioku li nõlela eci va yongola? Eci Suku a lulika oluali, omãla vaye kilu va sanjukile calua. (Yovi 38:7) Ovo va sanjukilile ovina Suku a kala oku lulika.
Eci Suku a mãla oku lulika oluali, wa kapamo Adama la Heva. (Efetikilo ocipama 1) Anga hẽ ovangelo va sanjukile? Embimbiliya li tambulula hati: “Suku yu wa ci mõla okuti ovina viosi a lulika via posoka.” Eci ci lomboloka okuti via lipuile.—Efetikilo 1:31.
Nye Suku a yonguile okuti oco Adama la Heva kumue lomãla vavo va linga? Elivulu Liefetikilo 1:28 li popia hati: “Suku wa va sumũlũisa. Suku wa va sapuila hati, Liciti, siati, yukisi oluali, lu yuli, viali kolõsi viovokalunga, lokolonjila viovusenga, lokovinyama viosi vi ñuala ñuala kilu lieve.” Omo liaco, Suku wa yonguile okuti, Adama la Heva kumue lomãla vavo va kala otembo ka yi pui. Eye ka yonguile okuti va tala ohali kuenda va fa.
Otembo yaco, ocipango ca Suku ca kala oku tẽlisiwa kilu kuenda palo posi. Ava va kala oku linga ocipango caye va sanjukile. Nye cĩvi ceyako noke?
Kueya oku kala ocitangi cimue ca tateka oku tẽlisiwa kuocipango ca Suku palo posi. Ocitangi caco ci tava oku ci tetulula. Pole, ca nena ohali yalua pokati komanu. Etu tua kongeliwavo vocitangi caco. Ocitangi caco ceya hẽ ndati?
Ocipango ca Suku ca Tatekiwa
Umue pokati ‘komãla va Suku,’ wa sanda onjila yoku tateka oku tẽlisiwa kuocipango ca Suku palo posi. Eye wa yonguile oku livelisapo. Onjongole yaco wa enda oku yi sima olonjanja vialua toke eci eya oku yi tẽlisa. (Tiago 1:14, 15) Eye wa simĩle okuti, nda Adama la Heva va tava kokuaye, Suku u wecelela okuti o viala. Eye wa simĩlevo okuti ndaño Adama la Heva va lueya, Suku ka va yambula. Kuenje ocipango ca Suku ci tatekiwa. Ungelo waco wa yonguile oku viala okuti Yehova ka tẽlisa ocipango caye. Kuenje, omanu vosi Yehova a lulika nda va pokola kungelo waco. Omo liaco, ungelo waco weya oku tukuiwa hati Satana, ci lomboloka okuti unyãli wa Suku.—Yovi 1:6.
Satana wa yonguile oku tẽlisa onjongole yaye. Kuenje, wa yonja Heva oco a tombe olonumbi via Suku poku linõlela eci a yongola. Eye wa sapuila Heva hati: “Okufa ka vu fi, . . . vu linga nda Suku, [okuti] vu kulĩha eci ciwa leci cĩvi.” (Efetikilo 3:1-5) Eci Heva a ci yeva, wa sima hati cu wĩha elisanjo lioku linga eci a yongola. Noke wa vetiya ulume waye oco a lievo kepako.—Efetikilo 3:6.
Eci hacoko Yehova a yonguilile Adama la Heva. Ovo va linga ocipango cavo muẽle. Kuenje ca va nenela ovitangi. Pole, Suku wa va lunguile hati, nda valia kuti a va handeleka hati ko ka liko, noke va fa. (Efetikilo 3:3) Eci Suku a va lulika, ka yonguile okuti va kuama onjila yavo muẽle. (Yeremiya 10:23) Yehova wa sapuilavo Adama la Heva hati, nda va lueya kolonumbi viaye, va linga omanu vakuakandu. Kuenje ekandu liaco lolofa, va vi sambuisavo komãla vavo. (Va Roma 5:12) Satana ka tẽlele oku tateka ovitangi viaco.
Oku lueya kua Adama la Heva ka kua pongoluile ocipango ca Suku palo posi. (Isaya 55:9-11) Pole, eci va lueya kua votuiwa apulilo amue ndeci: Ci tava hẽ okuti omanu “va linga nda Suku oku kũlĩha eci ciwa leci cĩvi” ndeci Satana a ci popia? Anga hẽ oku li nõlela etu muẽle eci tu yongola nda kua tu kuatisa komuenyo wetu? Tu sesamẽla hẽ oku pokola ku Suku omo okuti uviali waye owo wa velapo? Tu sukila hẽ oku pokola kocipango ca Yehova? O tambulula ndati apulilo a lingiwa ndeti?
Kua kala lika onjila yimosi yoku tambulula apulilo aco. Suku poku ecelela okuti omanu vamamako oku linga eci va yongola, ca eca etambululo kapulilo a lingiwa ndeti. Momo noke Adama la Heva va fetika oku liyaka lovitangi vialua. Pole, Suku wa lekisa okuti oka tetulula ocitangi caco poku sapuila Heva hati, oka cita omãla. Kuenje, oku oko kua fetikila epata liomanu. Nda Suku ka ecelele okuti Heva o cita omãla, nda ka tu kasi komuenyo.—Efetikilo 3:16, 20.
Suku ka ka ecelela okuti ovangelo lomanu vana ka va pokola kokuaye vamamako oku linga eci va yongola. Yehova eye tõlo koluali luosi. Omo liaco, Eye oka tẽlisa ocipango caye palo posi. (Osamo 83:18) Yehova oka lundula ovisuanji viosi. Kuenda oka mãlako ovina viosi vĩvi. (Efetikilo 3:15) Eye wa likuminya oku mãlako ovitangi viosi.
Eci Adama la Heva va siapo uviali wa Suku, vamue pokati komãla vavo va kuamavo ongangu yavo. Pole, Suku wamamako oku lekisa ocipango caye komanu oco ovitangi viaco ka vika livokiye. Kuenje, Eye ka ecelele okuti ovo va linga cosi va yongola.
Omanu ci tava okuti va pokola ku Suku. Kuenje va lilongisa eci Eye a yongola kokuavo. Kuenda va likolisilako oku linga ocipango caye. (Osamo 143:10) Pole, va liyakavo lovitangi. Momo ocitangi comanu oku li nolẽla eci va yongola oku linga, ka ca tetuluiwile handi.
Omanu veya oku pita lovitangi vialua omo lioku li nolẽla eci va yongola. Omõla watete Kaini, wa linga “ukueliapu.” Kuenje wa ponda manjaye Havele. Momo “ovilinga viaye via vĩha, via manjaye via sunguluka.” (1 Yoano 3:12) Eci hacoko ca kala ocipango ca Suku. Kuenje Suku wo pisa. (Efetikilo 4:3-12) Kaini wa kuama onjila ya Satana yoku li nolẽla eci a yongola. Kuenje, omanu vamue va kuamavo ovilinga via Kaini.
Vokuenda kuotembo, ‘voluali mueya oku yuka evĩho lialua letombo.’ (Efetikilo 6:11) Noke, Yehova wa nõlapo oku nyõla evĩho liosi lia kala voluali. Eye wa ci linga poku nena etande. Pole, wa popela Noha lukãi waye, lomãla vaye kuenda akãi vavo. (Efetikilo 7:1) Omo liaco, omanu vosi va kasi cilo voluali, va tunda kepata liavo.
Tunde kosimbu, Yehova wa siata oku eca olonumbi komanu va yongola oku linga ocipango caye. Eye wa nõla alume va soneha Embimbiliya oco li songuile ava va yongola ekuatiso liaye. (2 Timoteo 3:16) Kuenje, wa ecelela okuti omanu vosi vo kolela, va linga ekamba liaye. (Isaya 41:8) Eye wa siatavo oku va kuatisa oco va tẽle oku liyaka lovitangi. (Osamo 46:1; Va Filipoi 4:13) Etu tu eca olopandu omo liovina Yehova a siata oku tu lingila.
Ocipango ca Suku Cika Tẽlisiwa
Ovina Suku a siata oku linga toke cilo, handi vi lekisa okuti, ocipango caye ka ca tẽlisiwile cosi palo posi. Upostolo Petulu wa popia hati: “Mekonda liohuminyo yaye, tu lavoka ilu liokaliye loluali luokaliye omu mu kala esunga.” (2 Petulu 3:13) Ilu liokaliye lia tukuiwa palo, li lomboloka uviali wokaliye. Oluali luokaliye, lu lomboloka omanu vaka kala vemẽhi liuviali waco.
Omo liaco, uprofeto Daniele wa popia hati: “Koloneke violosoma viaco, Suku yokilu o katula usoma kuenje ka u nyoleha. . . . Puãi owo u ka nyõla loku lia ovosoma aco osi, haiwo u kala muẽle hũ oloneke ka vi pui.” (Daniele 2:44) Ocitumasuku eci, ci lekisa okuti, oluali lulo lu kasi kesulilo. Noke luka vialiwa Lusoma wa Suku. Esapulo eli liwa. Momo koloneke vilo kuli uyaki lungangala. Kuenje, ovina viaco vĩvi vi kasi oku kapa kohele oluali lulo. Pole, ndopo muẽle vika nyõliwa. Kuenda lomue oka vi sokolola vali.
Eci cika pita hẽ otembo yipi? Yesu olondonge viaye vio pulisile hati: “Eteke li pi ovina evi vi lingiwa? Ondimbukiso yokutukuluka kuove ye? Londimbukiso yesulilo lioluali ye?” Yesu wa tambulula hati: “Ondaka eyi yiwa yusoma yi kundilua kuoha koluali, ha yi lingi uvangi kolofeka viosi, oco esulilo liya noke.”—Mateo 24:3, 14.
Olondaka evi viusoma vi kasi oku kundiwila kolonepa viosi violuali. Ove wa siata oku mõla ndomo Olombangi via Yehova vi kasi oku kundila vimbo liene. Ulongisi umue o tukuiwa hati, Charles S. Braden, wa popia hati: ‘Olombangi via Yehova vi kasi oku kundila olondaka Viusoma voluali luosi. Kuenda ka kuli etavo lalimue li kasi oku lekisa ombili koku kunda Ndolombangi via Yehova.’ Koloneke vilo, Olombangi via Yehova vi kasi oku kundila kueci ci pitahãla 230 kolofeka. Kuenda olondaka viwa Viusoma vi kasi oku kundiwa kueci ci soka 400 kalimi. Upange waco, lalimue eteke wa lingiwile kosimbu. Uvangi owu u lekisa okuti tu lavoka otembo eci olombiali viomanu vika kunduiwa. Kuenje, Usoma wa Suku owo lika uka viala oluali luosi.
Usoma waco owo Yesu a longisa kolondonge viaye hati: “Usoma wove wiye. Ocipango cove ci lingiwe posi ndeci ci lingiwa kilu.” (Mateo 6:10) Usoma wa Suku owo uka tẽlisa ocipango Eye a yonguila omanu kuenda oluali lulo.
Eci ci lomboloka nye? Elivulu Liesituluilo 21:3, 4 li eca etambululo hati: “Nda yeva ondaka yinene ya tunda kocalo, ya linga yiti, Tala, onjo ya Suku yi kasi pokati komanu. Eye o tunga lavo, va linga omanu vaye, kuenje Suku eye muele, o kala lavo, o linga Suku yavo. Eye o puenya asuelela osi kovaso avo. Okufa ka ku kalako vali, ndaño oku lila loku liyula lupongo laviovo ka vi kalako vali. Momo ovina viatete via pita.” Omo liaco, ocipango ca Suku cika tẽlisiwa palo posi.a Ove hẽ, ku yongola oku kala voluali luaco luokaliye?
[Atosi pombuelo yamẽla]
a Nda o yongola oku lilongisa eci catiamẽla Kusoma wa Suku, vangula Lolombangi via Yehova vimbo liene. Kuenda ci tava okuti o soneha ukanda loku kuama onumbi ya ku sungulukila yi sangiwa kemẽla 2 liokalivulu kalo.
[Elitalatu kemẽla 4]
Oku siapo oku linga ocipango ca Suku kua nena ovitangi vialua