OCISELEKO CALIVULU VO INTERNET Colombangi Via Yehova
Olombangi Via Yehova
OCISELEKO CALIVULU VO INTERNET
Umbundu
Ũ
  • Ñ
  • ñ
  • õ
  • Õ
  • ũ
  • Ũ
  • ĩ
  • Ĩ
  • ã
  • Ã
  • ẽ
  • Ẽ
  • EMBIMBILIYA
  • ALIVULU
  • OLOHONGELE
  • w02 1/5 kam. 3-6
  • Ndomo Ovitangi Viuhayele Vika Puako

Vonepa eyi ka mu sangiwa ovideo layimue.

Tu ecele, kua pita ocitangi cimue poku lekisa ovideo.

  • Ndomo Ovitangi Viuhayele Vika Puako
  • Utala Wondavululi—2002
  • Otulosapi
  • Ocipama ci Likuata
  • Ovikomo Via Yesu Via Lekisa Ndomo Omanu Vosi Voluali Vaka Sakuiwa
  • Oku Sakuiwa Kumue Okuti ka ku Kuete Evalo Kuenda ka ku Fetiwa
  • Oku Sakuiwa Kespiritu Oko ku Lingiwa Tete!
  • Eye wa Solele Omanu
    Utala Wondavululi Welilongiso—2015
  • “Kristu Eye Unene wa Suku”
    Kuata Ukamba Wocili la Yehova
  • Ceci Usoma wa Suku—U Lomboloka ku Yesu
    Utala Wondavululi Welilongiso—2014
  • Ovikomo Via Yesu—Nye o Lilongisilako?
    Utala Wondavululi—2004
Utala Wondavululi—2002
w02 1/5 kam. 3-6

Ndomo Ovitangi Viuhayele Vika Puako

SOKOLOLA ndeci, ovaso omeke a patuluka, atuĩ ocisitatuĩ oku yeva, elimi liocitende okuimba ovisungo lesanju, ocilema ci fetika oku talama kuenda oku kuata epondolo liokuenda. Ka tu kasi loku vangula kueci catiamẽla kuloño woku sakula kuomanu. Pole, tu kasi oku vangula eci Suku aka linga oco a yovole omanu kohali. Embimbiliya tunde kosimbu lia popia hati: “Oco ovaso olomeke a[ka] patuluka kuenda ovatuĩ ovisitatuĩ a[ka] situluka. Oco ocilema ci[ka] somboka ndosonge. Kuenda elimi liocitende limba ocisungo. Momo vekalasoko mu[ka] tunda ovava kuenda vekango olondui.” (Isaya 35:​5, 6) Oco hẽ ndamupi tu pondola oku kolela ocitumasuku eci okuti cika tẽlisiwa muẽle ocili?

Catete ceci okuti, eci Yesu Kristu a kala palo posi wa sakula omanu vana va kala lovoveyi añi añi kuenda ovilema. Handi vali, ovikomo viosi a linga, via muiwa lomanu valua, ndaño muẽle omanu vana va kala anyali vaye. Omo liaco, noke ovanyali va Yesu va fetika oku konomuisa omanu eye a sakula oco ka vaka tave kueci eye a kala oku longisa. Pole, ovo veya oku kuata osõi yalua momo vosi va limbuka okuti ovikomo viaco via lingiwa muẽle la Yesu. (Yoano 9:​1, 5-34) Eci Yesu a linga vali ocikomo cikuavo okuti ka va sangele onjila ndomo va li kala ocikomo caco, ovo va liyeya okuti: “Tu linga nye? Momo omunu u o linga ovilimbu via lua.” (Yoano 11:47) Omo liaco, omanu valua veya oku lekisa ekolelo ku Yesu.​—⁠Yoano 2:23; 10:​41, 42; 12:​9-11.

Ovikomo Via Yesu Via Lekisa Ndomo Omanu Vosi Voluali Vaka Sakuiwa

Ovikomo via Yesu via kala lelomboloko lialua vali okuti hakukalakoño Mesiya kuenda Omõla a Suku. Ovikomo viaco, via lekisa esunga lioku kolela kolohuminyo Viembimbiliya okuti olondingesunga viosi vika sakuiwa kotembo yo kovaso. Volohuminyo viaco evi, mua kongelavo ocitumasuku ca Isaya vocipama 35, ca tukuiwa kocinimbu catete. Elivulu lia Isaya 33:​24, li lombolola otembo yo kovaso okuti omanu vosi va sumbila Suku vaka kuata uhayele okuti: “Layimue onungi yi[ka] popia yiti, Ndi vela.” Ohuminyo yaco haiyo yi sangiwa kelivulu Liesituluilo 21:4 okuti: “[Suku] o puenya asuelela osi kovaso avo. Okufa ka ku kalako vali, ndaño oku lila loku liyula lupongo laviovo ka vi kalako vali. Momo ovina viatete [vi kasi loku talisa ohali omanu] via pita.”

Olonjanja vialua omanu va siata oku likutilila oco ovitumasuku evi vi tẽlisiwe poku pitulula ohutililo ya eciwa la Yesu, yina yi kuete onepa yimue yi lombolola hati: “Usoma wove wiye. Ocipango cove ci lingiwe posi ndeci ci lingiwa kilu.” (Mateo 6:10) Ocili okuti, vocipango ca Suku mua kongela oluali kuenda omanu. Ndaño okuti kuli esunga lieci ovoveyi kuenda ovolema a kasililiko, ndopo ka aka kalako vali. Ovitangi viaco ka vika fukĩlisa vali “ociliatelo” ca Suku otembo ka yi pui.​—⁠Isaya 66:⁠1.a

Oku Sakuiwa Kumue Okuti ka ku Kuete Evalo Kuenda ka ku Fetiwa

Yesu wa sakula omanu vonjanja yimosi okuti ka va yevele evalo lalimue kuenda ka sukilile oku fetiwa ndaño muẽle ovoveyi ana okuti a tatama calua. Kuenje, omanu va ci yeva lonjanga yalua kuenda vonjanja yimosi “va lua veya kokuaye. Va nena ovilema lava va lemehua, lolomeke, lovitende, la va lua vakuavo. Va va tulila posi kolomãi viaye yu wa va sakula.” Ndamupi omanu veya oku tenda eci Yesu a kala loku linga? Mateo una kotembo yaco wa kala ombangi wa popia hati: “Omanu va mola ovitende vi popia, lava va lemehua va sakuiwa, lovilema vi enda, kuenda olomeke vi lete, oco va komoha kuenje va sivaya Suku ya Isareli.”​—⁠Mateo 15:​30, 31.

Limbuka okuti, vosi vana Yesu a sakula, ka va nõlele pokati kowiñi ndeci ca siata oku linga olohembi vialua vietavo liesanda. Pole, apata kuenda akamba olombeyi “va va tulila posi kolomãi via [Yesu] yu wa va sakula.” Cilo tu konomuisi ndomo Yesu a kuata uloño woku sakula omanu.

Upeke: Eci Yesu a kala ko Yerusalãi wa patulula ulume umue wa kala ‘omeke tunde vutila.’ Ulume waco wa kũlĩhĩwile calua volupale okuti wa kala omeke yi pinga ekuatiso. Sokolola esanju omanu va kuata lolondaka viakahandangala viava va komõha eci va mõla omeke ya kala loku vanja! Pole, havosiko va kuata esanju. Omo okuti Yesu wa popia eci catiamẽla kevĩho lietavo lia va Yudea, va Fariseo, lonyeño yaco va kala loku sandiliya epuluvi oco va sange limue eko ku Yesu. (Yoano 8:​13, 42-44; 9:​1, 6-31) Handi vali, ovo va pulisa ulume wa sakuiwa, noke va pulisavo olonjali viaye kuenda va ko pulisile vali onjanja yavali. Pole, apulilo osi a lingiwa la va Fariseo atiamẽlele lika kocikomo Yesu a linga momo ca va yokokisile calua. Loku komõha calua evĩho lia va Fariseo vana va kala omanu va kuetavo liesanda, ulume wa sakuiwa wa popia eye muẽle hati: “Tunde nunde ka ca la yevala okuti umue wa letulula ovaso omunu wa citiwa omeke. Omunu u, nda ka tundile ku Suku , nda ka tẽlele oku linga cimue.” (Yoano 9:​32, 33) Omo okuti olondaka viaye via lekisa okuti omunu umue o kuete ekolelo kuenda wa loñolohola, va Fariseo “yu vo tundisa”, ci lekisa okuti va tundisa vosunangonga ulume waco wa kala omeke.​—⁠Yoano 9:​22, 34.

Usitatui: Eci Yesu a kala ko Dekapoli, kocitumãlo co kutakelo Wolui Yordão ‘omanu vonenela ulume umue ocisitatui, haeye ocitende.’ (Marko 7:​31, 32) Yesu ka sakuile lika omunu waco, pole wa lekisavo ocisola calua kocisitatui caco, oco eye ka ka kuate osõi pokati kowiñi. Embimbiliya li tu lomboluila okuti, Yesu wo “wupa vowiñi, wa enda laye kulika” kuenje wo sakula. Omanu vosi vana va kala olombangi “va komoha calua vati: Ovina viosi wa vi linga nye ciwa! O yevisa ovisitatui, kuenda ovitende vi popia.”​—⁠Marko 7:​33-37.

Ulema: Eci Yesu a kala vimbo lio Kafarinau vo nenela ulume umue wa kala ocilema okuti wa pekela pula. (Mateo 9:⁠2) Okupisa kocinimbu 6 toke 8 ku lombolola ulandu weci ceya oku lingiwa. “[Yesu wa] popia lu wa fa ovolu, hati,​—⁠Votoka. Tikula ula wove. Kuende konjo yove. Yu wa votoka, wa enda konjo yaye. Puãi owiñi wa ci mola wa kala lusumba. Va sivaya Suku una eca komanu omoko ndeyi.” Ovikomo viaco, Yesu wa vi lingila kovaso yolondonge viaye kuenda kovaso yovanyali vaye. Limbuka okuti olondonge via Yesu ka via kuatele esuvu ndaño onya, pole “va sivaya Suku” omo lieci ovo va mõla.

Uveyi: “Kuenje umue ukuavilundu weya kokuaye, wo livondela loku kekama kolongolo, oco a popia laye hati, Nda o ci panga o tẽla oku ñayisa. Kuenje Yesu wo kuatela ohenda, oku alũla eka liaye, wo lamba, wa popia laye hati, Nda ci panga, kaya. Haico ovilundu vio tunda.” (Marko 1:​40-42) Limbuka okuti Yesu ka sakuile omunu waco lekisika, pole wo sakula locisola calua. Sokolola ndeci nda okuti ove o kuete uveyi wovilundu. Ndamupi nda wa liyeva poku sakuiwa vonjanja yimosi okuti ku yevi evalo lalimue liuveyi waco una okuti wa kala oku amamako oku nyõla etimba liove kuenda oku tiliwa lomanu? Cilo o pondola oku kuata elomboloko lieci ulume una ukuavilundu Yesu a sakula vonjanja yimosi a “kekamela posi kolomãi via Yesu, [loku eca olopandu].”​—⁠Luka 17:​12-16.

Evalo: Ocikomo ca sulako ca Yesu coku sakula, wa cilinga osimbu handi ka vo kuatele oco vovalele kuti. Poku teyuila Yesu komanu vana va kala loku u sandiliya, upostolo Petulu “[wa kuata] osipata, wa yi pola, kuenje wa veta ukuenje wocitunda cinene yu wo sonja etui liaye liokondio.” (Yoano 18:​3-5, 10) Cimosi haico ca sonehiwa kelivulu lia Luka li lombolola okuti, Yesu “[poku lamba] etui liaye wo sakula.” (Luka 22:​50, 51) Kuenje, ocituwa caco cocisola lomanu, ca lingiliwila kovaso ya kamba kumue lovanyali va Yesu vana va kala loku u sandiliya oco vo wipaye.

Ocili okuti, eci tu konomuisa lutate ovikomo Yesu a linga, ci tu ĩha vali esunga lioku limbuka okuti ovikomo viaco via lingiwa muẽle laye. (2 Timoteo 3:16) Ndomo ca lekisiwa tete, oku konomuisa kuaco ku tu ĩha vali ekolelo lieci catiamẽla kohuminyo ya Suku yoku sakula omanu vosi va pokola kokuaye. Embimbiliya li lombolola okuti ekolelo Liakristão olio “ociseveto covina vi lavokaiwa, hailio ombangi yovina ka vi molaiha.” (Va Heveru 11:⁠1) Ca leluka oku limbuka okuti, Suku o tu vetiya oco ka tuka kuate atatãhãi ale oku kevelela lika okuti olohuminyo viaco vika tẽlisiwa, pole o yongola okuti tu kuata ekolelo liapama liatiamẽla kovina vi letiwe. (1 Yoano 4:⁠1) Osimbu tu amamako loku kuata ekolelo, tu limbukavo okuti tu kasi loku pama kespiritu kuenda oku kala ndomanu va sakuiwa haivo vakuesanju.​—⁠Mateo 5:3; Va Roma 10:⁠17.

Oku Sakuiwa Kespiritu Oko ku Lingiwa Tete!

Omanu valua okuti va kuete uhayele, pole ka va sanjukile. Valua pokati kavo va seteka ale oku liponda omo okuti ka vakuete vali elavoko lalimue liatiamẽla kotembo yokovaso kuenda va liyeva okuti veyuka ovitangi. Eci ci lekisa okuti, ovo kespiritu va vela haivo va kuete ocitangi cimue okuti kovaso a Suku, omunu okuete uveyi wetimba ci sule. (Yoano 9:41) Handi vali kuli omanu valua okuti ka va kuete uhayele, pole va kuete esanju lioku linga ovina viñi viñi komuenyo wavo. Oco hẽ momo lie? Momo ovo va kuete uhayele kespiritu kuenda va pamisiwa lelavoko liocili lisangiwa Vembimbiliya.

Yesu wa popia eci catiamẽla kesukilo lietu lilikasi hati: “Omunu ka muila omuenyo kombolo lika, te kondaka yosi yi tunda vomẽla wa Suku.” (Mateo 4:⁠4) Ocili okuti, omanu va litepa lovinyama, momo va sukila vali calua okuti okulia ku tekula etimba ci sule. Omo okuti, tua lulikiwa ‘ndocisetahãlo’ ca Suku, tu sukila okulia kuespiritu ale oku kuata ukũlĩhĩso wa Suku kuenda oku kũlĩha ndomo tu pondola oku linga ocipango caye osimbu tu amamako loku u vumba. (Efetikilo 1:27; Yoano 4:34) Ukũlĩhĩso wa Suku weca esilivilo komuenyo kuenda wecavo esanju lioku u vumba. Handi vali, ukũlĩhĩso waco ukuete esilivilo momo weca epuluvi lioku kuata omuenyo ko pui vofeka yelau palo posi. Eli olio esunga lieci Yesu a popela hati: “Omuenyo ko pui wowu, oku ku kũlĩha, ove lika vu Suku yocili, loku kũlĩhavo Yesu Kristu, u wa tuma.”​—⁠Yoano 17:⁠3.

Ci kuete esilivilo lialua oku limbuka okuti omanu va kala kotembo ya Yesu lalimue eteke vo tukuile hati, “Cimbanda” pole, vo tukola hati, ‘Ulongisi.’ (Luka 3:12; 7:40) Momo lie? Momo Yesu wa kundila omanu loku lekisa okuti ovitangi viosi vika potoluiwa lika Lusoma wa Suku. (Luka 4:43; Yoano 6:​26, 27) Usoma waco wokilu una ukasi peka lia Yesu Kristu haiwo uka viala oluali luosi, uka tẽlisa olohuminyo viosi Viembimbiliya vina viatiamẽla koku eca uhayele komanu otembo ka yi pui. Omo liaco vosi vakuesunga vaka kala volonjo viavo palo posi. (Esituluilo 11:15) Eli olio esunga lieci Yesu a pingila vohutililo yaye Usoma wa Suku oco ocipango caye ci lingiwe palo posi.​—⁠Mateo 6:10.

Omanu valua okuti ovilema va lilongisa eci catimẽla kelavoko li tunda ku Suku. Kuenje, ca va nenela oku pongolola asuelela avo esumuo oco a linge asuelela esanju. (Luka 6:21) Omo liaco, Suku oka linga vali calua okuti oku malako lika uveyi kuenda ulema ci sule. Eye oka malako ekandu momo olio esunga lieci ku kasilili ohali. Elivulu lia Isaya 33:24 kuenda elivulu lia Mateo 9:​2-7 a tukuiwa tete, a lekisa okuti uveyi u tundilila kekalo lietu liekandu. (Va Roma 5:12) Omo liaco, eci ekandu lika imuha, omanu vaka sanga esanju omo lieyovo “liulamba womãla va Suku” okuti veyovo liaco mua kongela oku kala omanu va lipua kovisimĩlo kuenda ketimba.​—⁠Va Roma 8:⁠21.

Omanu vana okuti va kuete uhayele uwa ketimba, va pondola oku limbuka ciwa ndomo uhayele wavo wetimba u kuete esilivilo lialua kokuavo. Pole, eci hacoko ci lipita lomanu vana va kuete ovitangi viuhayele ndeci ovolema. Ovo va kũlĩha esilivilo liomuenyo womunu una ukuete uhayele kuenda ndomo omunu a pondola oku kuatiwa luveyi umue okuti lomue wa ci simĩle. (Ukundi 9:11) Omo liaco, tu lavoka okuti omanu vosi va kuete ovitangi viuhayele havo va siata oku tanga alivulu etu, va kuata elavoko lioku tẽlisiwa kuolohuminyo via Suku vina vikomõhisa ndomo via sonehiwa Vembimbiliya. Yesu wa eca omuenyo waye omo lioku kolela kolohuminyo viaco. Ohuminyo yipi ya velapo tu pondola oku kuata okuti eyi yi sule?​—⁠Mateo 8:​16, 17; Yoano 3:16.

[Atosi pombuelo yamẽla]

a Oco o kũlĩhe vali esunga lieci Suku aecelela ohali, tanga ombrochura yi kuete osapi okuti: Suku Okuete Muẽle Ocikembe Letu?, ya sandekiwa Lolombangi via Yehova.

    Alivulu Wumbundu (1993-2025)
    Tunda
    Iñila
    • Umbundu
    • Tumisa o link
    • Ceci o yongola
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Alungulo Onumbi
    • Onumbi Yoku Liteyuila
    • Ndomo o Liteyuila
    • JW.ORG
    • Iñila
    Tumisa o link