Abril
Nanaveli, 1 a Abril
Ti xeni ela okèrenlawe? . . . Okinyenkenre-ni? — Eph. 29:25.
Arumeyi oororomeleya a Yehova akhalayi yaaviriha tho maxupo yahawehereraaya. Moone ntakihero na Yakobe. Atithi awe yaamweerenle weera amuthanle mwaana mmoha-mmoha a Labanu mwaamuthiyana yaawo yaari ya emusi yaamukokhorela Yehova weera amuthele, tiithaawe Yakobe aamweerenle weera aapaka haawo moohihovela Yehova ammureeliha. (Eph. 28:1-4) Nto Yakobe aawiiwelela atithawe ni aattimula ekwaha arooka owannyawe Labanu yoowo aarino anamwane eeli asithiyana Liya ni Rakheli. Yakobe aasiveliwaxa vantxipale ni Rakheli mwaana mwaamukhaani ni aahaakhulela onvarela muteko Labanu iyaakha 7 weera amuthele Rakheli. (Eph. 29:18) Mene nto kheiyono ti yeeyo yeereñye. Labanu anwoka Yakobe eerihaka weera amuthele mwanawe mutokweene Liya. Opwaha mwa yeeyo, Labanu aamuhiya Yakobe omuthela Rakheli evinreene esemana emoha, mene nto aamulamulela tho iyaakha 7 weera amuthele. (Eph. 29:26, 27) Labanu tho aari oohiroromeleya ni anakoso aapakaawe ni Yakobe, nakontarela vale saavira iyaakha 20 Labanu amuhasulaka Yakobe! — Eph. 31:41, 42. w23.04 epaax. 15 eparag. 5
Namararu, 2 a Abril
Mmuhulele yowo sothesene siri mmurimani mwanyu. — Nsal. 62:9 [62:8, NM].
Nyuwo mwaahaawelaka nikhavihero ni miruku munaasaka nikhavihero nawani? Hiyo noosuwela waakhula wa nikoho nna, hiyo pooti waasaasa nikhavihero na Yehova moorweela munivekeloni ni ti yeeyo Yehova onnivekelaawe weera nipakeke ni owo ontthuna weera ‘ninvekeleke voohihiyerereya’ naari neere, ikwaha sintxipale. (1 Ates. 5:17) Hiyo nookhalano otaphuwa wonvekela Yehova ni onvekela miruku sooweettela mweekumini mwahu. (Mir. 3:5, 6) Yehova, Muluku oovaha. Etthu enoonihera weera Muluku toovaha mwaha wooweera oonivaha eparakha yoovekela ikwaha sintxipale hiyo nintthunelaahu. Yesu aasuwela weera mavekelo etthu yootepa otthuneya wa Yehova,ahinaaye owa elapo ela ya vathi, Yesu aahoona moota Atiithi awe yaakhunlaaya mavekelo aalopwana ni athiyana oororomeleya. Mwa ntakihero, Yesu aari vamoha vaavo Atiithi awe yaakhunlaaya mavekelo yaakhuma vathi va murima va a Hana, Eliya, Davidi ni arumeyi akina oororomeleya. (1 Sam. 1:10, 11, 20; 1 Mam. 19:4-6; Nsal. 32:5) Khaiyene vasiyo vene Yesu aaxuttinhaawe atthareli awe weera evekeleke woohihiyerereya eroromelaka weera Yehova aamwaakhula mavekelo aya! — Math. 7:7-11. w23.05 epaax. 2 eparag. 1, 3
Namaxexe, 3 a Abril
Onathukumela oholo wa atthu anaheiwe muntaphani: vahera ole onamuroromela Yahvéh, anavuluwe. — Mir. 29:25.
Namakeya mutokweene Yehoyada annamoova vantxipale Yehova. Eyo yaahooneya vaavo mwaana a Yezabeli Athaliya, aapatxenraawe olamulela oYuda ahikhalanneene edireitu. Nto mwaha wa yeeyo, aawiiva asisulwaawe ootheene weera akwanihere yootthuna awe! (2 Sow. 22:10, 11) Menento musuluawe mmoha, Yowasi aavuluwa, mwaha wooweera amwaariye Yehoyada , Yohoxeba aamusunka. Nto tihiiha Yehoyada ni Yohoxeba yaakhavihenraaya okosoopa osuulu waarwa wa mwene Davidi. Nnaamweera vareene hiiho, Yehoyada aavirelela okhala oororomeleya wa Yehova ni khaahiñye woova omweerihaka opaka etthu yoonanara. Emaara Yowasi aakhalannaawe iyaakha 7, Yehoyada aahoonihera tho wa naaveeli okhala oororomeleya wa Yehova, owo aakhalano miruku sa moota Yowasi aarowaawe okhala mwene yoowo aari osuulu wa Davidi. Waari weera itthu khasaakhumenle nnene Yehoyada aamwiiviwa. Mene akhaviheriwaka ni Yehova itthu saakhumela nnene. w23.06 epaax. 17 eparag. 12-13
Namathanu, 4 a Abril
Esuweleke wi Namusulú t’onlamula momweneni mwa atthu: ti yowo onawerya onvaha yole onamutthunaiye. — Dan. 4:14.
Waari wookhweya mwene Nabukhodonosori wuupuwelela weera Daniyeli aari mwiittani awe ni oruma weera Daniyeli iiviwe. Nnaamweera waari woowoopiha, Daniyeli aahoonihera olipa wawe murima ni aataphulela yooloha ele. Eheeni yaamukhavihenre Daniyeli okhala oolipa murima ekumi awe yootheene? Moohihovela, vaavo Daniyeli aaraawe mmiravo, owo aaxuttera ni ntakihero na asitiithi awe. (Ola. 6:6-9) Daniyeli khaasuwenle paahi malamulo ale muloko, mene nto owo aasuwela itthu ikina sootthuneya saahela mpuwa eyootxa yeeraaya etxeeke mwaha wookhala mwiisraeli. (Onam. 11:4-8; Dan. 1:8, 11-13) Daniyeli tho aaxuttera sooweereya sa atthu a Muluku ni owo aasuwela maxupo yaakhumelela vaavo yahaattharaaya malamulo a Yehova. (Dan. 9:10, 11) Daniyeli aaviriha itthu sintxipale mweekumini mwawe ni iyo saamweeriha ororomela weera sootheene seera sikhumeleleke Yehova ni malaika awe yammukhavihera. — Dan. 2:19-24; 10:12, 18, 19. w23.08 epaax. 3 eparag. 5-6
Esaabadu, 5 a Abril
Vari’vo wiyeviha, sinnòneya’vo tho miruku. — Mir. 11:2.
Rebeka aari muthiyana oosuwela ni oolipa murima, aasuwela liini ni moota woopakano itthu. (Eph. 24:58; 27:5-17) Nnaamweera vareene hiiho, Rebeka aari oottittimiha ni oowiiwelela. (Eph. 24:17, 18, 65) Wakhala weera nyuwo munookhala ntoko Rebeka mwiiyevihaka ni owiiwelela ale Yehova aavanhaawe miritti, nyuwo munoorowa ovaha ntakihero nooreera vemusini vanyu ni mmulokoni. Wiiwelala mukhalelo akristu ootheene antthuneyaaya okhalano. Estheri aari murumeyi oororomeleya a Yehova, nto mwaha woowiiwelela owo khaisunnuwinhe akhalakaru pwiyamwene. Owo anniiwelela miruku seiyo aavahiwaawe ni Mardokeyo yoowo aari mutokweene ompwaha Estheri ni annavarela muteko. (Esth. 2:10, 20, 22) Hiihaale ntoko Estheri, nyuwo tho pooti woonihera wiiwelela, mwasaasaka miruku sooreera ni nvarelaka muteko mweekumini mwanyu. (Tito 2:3-5) Estheri aahoonihera wiiwelela mwa mukhalelo mukina. Owo aari ‘muthiyana ooreera ekhove ni oophwaneliwa’ nnaamweera vareene hiiho, owo khaisoonihera. — Esth. 2:7, 15. w23.12 epaax. 19-20 eparag. 6-8
Edomingu, 6 a Abril
Muluku t’ori mutokwene opwaha murim’ahu ni onnasuwela sothene. — 1 Yoh. 3:20.
Wiivaha nthowa etempu yootheene. Mene Yehova khantthuna weera hiyo nivireleleke wuupuwelela yoottheka eyo. Wakhala weera noohima soottheka sahu nnattharuwa ni nniilipihera, opaka ele ninweeraahu weera nihipake yoottheka emoha-moharu, niroromeleke weera Yehova onoonilevelela. (Mit. 3:19) Napaka sootheene iya, Yehova khantthuna weera hiyo nivireleleke wiivaha nthowa. Owo oosuwela weera navirelela wiivaha nthowa, hiyo pooti oxupeya. (Nsal. 31:10) Ni wakhala weera ninnariipiwaxa murima, hiyo pooti ohiya otthimaka ephiro emphwanyiha ekumi. (2 Akor. 2:7) Waari weera nyuwo ni nlelo munnavirelela wiivaha nthowa, nwehexexeke ‘nlevelelo’ na Yehova. (Nsal. 130:4) Yehova onnahima sa ale enttharuwa mweekhaikhai weera: “Nkinrowa wupuwela sopahula saya.” (Yer. 31:34) Eyo entthuna otaphulela weera Yehova khanuupuwela soottheka mpankaanyu khalayi. Wakhala weera mooyeleela miritti sikina sa mmulokoni muhiivaheke mathowa mwaha wa itthu mpankaanyu khalayi. Yehova khanuupuwelela soottheka mpankaanyu, naari nyuwo khontthuneya wuupuwelela. w23.08 epaax. 30-31 eparag. 14-15
Norempa, 7 a Abril
Mukhale òlipa ni òhittikinyeya. — 1 Akor. 15:58.
Mpuwa mwa eretta ya COVID-19, Anamoona a Yehova antxipale yaahaakhela miruku orweela mmarehereroni a Yehova, ni miruku iyo saahaakhavihera ohikhala ooxupeya ni itthu atthu yaahimaaya mwaha woowera etempu ele saasara sooweereya ni mitthenka soowootha. (Math. 24:45) Nihihiye owehexexa ‘itthu soophwanela.’ (Afil. 1:9, 10) Itthu soothweeleliha pooti omaliha etempu ahu yintxipale nihiyaka opaka itthu sootthuneya. Itthu sa mweekumini ntoko otxa, owurya ni waasaasa yoowiikhuuriha naahelaka nipuro noopatxera itthu iyo, sinookela oothweeleliha. (Luka 21:34, 35) Opwaha mwa yeeyo, mahiku ootheene ninniiwa soopaka sa ipoliitika, nintthuneya nihiiweleleke mwaha wooweera sinonthweeleliha. Ni nnoopatxera okhalano muupuwelelo wa epartidu mmurimani mwahu ni mmuupuweloni mwahu. Satana onvarihela muteko itthu sintxipale weera antteettheihe weera nihiye ovara itthu sooreera. w23.07 epaax. 16-17 eparag. 12-13
Nanaveli, 8 a Abril
Mpakeke iya mukùpuwelaka miyo. — Luka 22:19.
Wa atthu a Yehova, nihiku na wuupuwelela okhwa wa Yesu Kristu nihiku nootepa otthuneya na vayaakhani. Mwaha wooweera Yesu mwaneene aahimme weera atthareli awe epakeke eyo. (Luka 22:19, 20) Onnanikhavihera woona mwaha wa heeni mukuttho wa Yesu oraaya wootepa otthuneya. Nave-tho onnanikhavihera woona moota nneeraahu asantte mwaha wa mukuttho owo. (2 Akor. 5:14, 15) Opwaha mwa yeeyo, muthukumano wa wuupuwelela onnanikhavihera ‘olipihana mukina ni mukhwaawe.’ (Arom. 1:12) Akina ennalakela omusoma Biblya mwaha wa etthu yiiwalaaya ni yonnaaya wa muthukumano wa wuupuwelela. Nkuupuwelani moota ninkhalaahu oowiirana asinna a elapo yootheene nihiku na wuupuwelela okhwa wa Yesu. Khaiyene ti wootikhiniha woona weera nihiku nno ti nootepa otthuneya wa hiyo! w24.01 epaax. 8 eparag. 1-3
Omusoma Biblya etempu ya wuupuwelela: (Soweereya sa nihiku: 9 a Nisa) Luka 19:29-44
Namararu, 9 a Abril
Muluku òtthuna vantxipale elapo ya vathi ophiyera onvaha Mwan’awe mmosaru, wera yeyo eri yothene enamwìwelela, ehiriheye, nto ekhaleno ekumi yohimala. — Yoh. 3:16.
Vaavo nimphimelelaahu muttenko Yehova ni Yesu elinvaaya, ninnawera woonelela moota awo emmusivelaaya mutthu ti mutthu a hiyo. (Agal. 2:20) Mukuttho olivinwe mwaha wa nsivelo. Yehova ohoonihera nsivelo nawe wa hiyo avahaka etthu yootepa otthuneya wa owo, Yesu. Yehova ohaakhulela weera mwanawe ahaawe ni okhwa mwaha wa hiyo. Yehova annapaka etthu weera anoonihere moota onansivelaawe. (Yer. 31:3) Owo oonithanla mwaha wa nsivelo nawe wa hiyo. (Munwehe-tho Olaleya 7:7, 8.) Khiyaavo etthu naari mutthu onrowa onimwalanyiha ni nsivelo na Yehova. (Arom. 8:38, 39) Moota heeni nsivelo nna na Yehova ninweerihaayani nyuwo wiisoonela? w24.01 epaax. 28 eparag. 10-11
Omusoma Biblya etempu ya wuupuwelela: (Soweereya sa nihiku: 10 a Nisa) Luka 19:45-48; Matheyo 21:18, 19; 21:12, 13
Namaxexe, 10 a Abril
Otthuna wa yole ìkathale’mo, siwehereraka . . . wi sopattuxiwa . . . sivuluxiwe. — Arom. 8:20, 21.
Asinna oothanliwa ennavaha mwiitti yooweherera eyo. Munna mmoha oowoottihiwa oneeriwa Frederick Franz, oohima moota oonelaawe yoowehereraawe eyo eeraka: “Yoowehereraahu ti yoororomeleya ni enimweereya moohihovela wa munna ori poothe oneerela eparte ya 144.000 a nikhola nikhaani, ni wa asinna ale antxipale oohikontareya.” Eyaakha ya 1991 vaavo aavanraawe muteko mwa iyaakha sintxipale moororomeleya munna Franz enre: “Hiyo khaninkhulumuwa mwaha wa yoowehereraahu. . . . Hiyo ninnavaha mwiitti yoowehereraahu ni ninnaweherera. Yooweherera etthu nintthuneyaahu oweherera . . . miyo kinnavaha mwiitti yoowehereraahu.” Arumeyi antxipale a Yehova olelo va, akhalano yooweherera yoovirikana, yooweherera ene ti emoha-moharu aakhalannaawe Abrahamu ya okhalano ekumi yoohimala nilamuleliwaka ni Omwene wa Muluku. (Aheb. 11:8-10, 13) Nihipwatthaka waari weera ninkela okhalaka wiirimu naari elapo ela ya vathi mparaisu, ootheene hiyo ninnatthuneya ohakalala. w23.12 epaax. 9 eparag. 6; epaax. 10 eparag. 8
Omusoma Biblya etempu ya wuupuwelela: (Soweereya sa nihiku: 11 a Nisa) Luka 20:1-47
Namathanu, 11 a Abril
Wona wi ephome ya imombe ni ya ipuri khenawerya otxipiha sottheka. — Aheb. 10:4.
Vaate va ehema yaakhala enkuwa ya ekhopiri vaavo yanvahaayavo makeya a inama Yehova. (Ott. 27:1, 2; 40:29) Mene amakeya awo, khiyaalivela soottheka sootheene sa atthu. (Aheb. 10:1-3) Ni amakeya awo a inama a ehema yannavirelela opakiwa, nave yannakhavihera yooniheraka weera muhoolo aamukhala namakeya mmoha eera alivele soottheka sootheene sa atthu. Yesu annasuwela weera Yehova aamuruminhe elapo ela ya vathi weera aveleele ekumi awe ntoko nlivo noowoopola atthu ootheene. (Math. 20:28) Vaavo aapatisiwaawe, Yesu aari oolikaneene opaka ele Yehova aatthunawe. (Yoh. 6:38; Agal. 1:4) Yesu ooveleela ekumi awe “emoha mpaka khalayi” weera atxipihe emaara emoha mpaka khalayi soottheka sa ale emmuroromela. — Aheb. 10:5-7, 10. w23.10 epaax. 26-27 eparag. 10-11
Omusoma Biblya etempu ya wuupuwelela: (Soweereya sa nihiku: 12 a Nisa) Luka 22:1-6; Marko 14:1, 2, 10, 11
NIHIKU NA WUUPUWELELA
Oxekuwa
Esaabadu, 12 a Abril
Yovaha ya Muluku ti okumi wohimala mwa Kristu Yesu, Apwiy’ahu. — Arom. 6:23.
Mwaha wooweera khanaarowa opaka etthu yeera enoopole wa yoottheka ni okhwa. (Nsal. 49:8, 9 [49:7, 8, NM]) Yehova aamuruma Yesu weera avahe ekumi awe weera anoopole, Yehova ni Yesu aapaka etthu yootepa otthuneya. Navirelela ophimelela etthu Yehova ni Yesu enipakenlaaya, hiyo omuxukurela wahu oneereke waatxeerereya. Adamu amutthekelakaru Muluku, owo ni osuulu awe aayeleela eparakha yookhala wa mahiku ootheene. Nto weera nikhaleno ekumi yoohimala, Yesu ooveleela ekumi awe yoomalela ntoko mukuttho. Emaara aaraawe elapo ya vathi, Yesu ‘khaapankiye soottheka naari mmwaanoni mwawe khayaaphwanyiwe’mo yoowootha.’ (1 Ped. 2:22) Emaara Yesu aakhwaawe, aari oomalela ntoko hiihaale Adamu aaraawe ahinaaye ottheka. — 1 Akor. 15:45; 1 Tim. 2:6. w24.01 epaax. 10 eparag. 5-6
Omusoma Biblya etempu ya wuupuwelela: (Soweereya sa nihiku: 13 a Nisa) Luka 22:7-13; Marko 14:12-16 (Soweereya sa oxekuwa sa nihiku: 14 a Nisa) Luka 22:14-65
Edomingu, 13 a Abril
Ahikuxaka ephome ya ipuri nari ya imombe, mene ya ephom’awe, Yesu òvolowa khuluwi Etabernakulu ‘Yottela’, aphwanyaka ovuluxiwa wohimala. — Aheb. 9:12.
Nuumala Yesu ovinyererihiwa owo oovolowa nipuro nootteelaxa na etemplu. Okokhorela weekhaikhai wa Yehova, onvarihana ni mukuttho wa yoowoopola yeeyo epakinwe ni Yesu ntoko namakeya mutokweene, onnoonihera weera okokhorela nno ti wavasuluxa opwaha moota aYuda yaamukokhorelaaya Yehova khalayi. Namakeya a wIsraeli annavolowa munipuro nootteelaxa akunxeene ephome ya enama, nipuro nenno naapakinwe ni atthu, mene Yesu oovolowa wiirimu nipuro nenno notepa otteelaxa weera akhale ni Yehova. Mwaha woovaha ekumi awe wa hiyo, Yesu ookhalano eparakha ‘yotxipiha soottheka, ni makeya awe.’ (Aheb. 9:24-26) Nihipwatthaka waari weera yoowehereraahu okhala wiirimu naari elapo yela ya vathi, ootheene hiyo pooti omukokhorela Yehova mu etemplu awe ya omunepani. w23.10 epaax. 28 eparag. 13-14
Omusoma Biblya etempu ya wuupuwelela: (Soweereya sa nihiku: 14 a Nisa) Luka 22:66-71
Norempa, 14 a Abril
Vanonto nàttameleke ehitxe ya mahala nihòvaka etthu. — Aheb. 4:16.
Muupuwele etthu Yesu ompakaawe wiirimu, ntoko mwene ahu ni mutokweene a anamakeya, owo onnasuwela nne moota nniisoonelaahu. Mwaha wa Yesu, hiyo pooti waattamela “ehitxe ya mahala” ya Muluku moorweela mwa nivekelo. Nave pooti ‘ovekela nlevelelo mwa soottheka sahu, ni ovekela nikhavihero vaavo ninhaawelaahu.’ (Aheb. 4:14, 15) Muhihiye naari nihiku nimoha muhiphimelenle itthu Yehova ni Yesu enipakenlaaya ni enkelaaya onipakela. Nsivelo naya wa hiyo, nintthuneya nivareke murima ahu, nave nneeriheke opaka ele ninweraahu mmutekoni mwa Yehova. (2 Akor. 5:14, 15) Etthu nintthuneyaahu opaka weera noonihere oxukurela wahu ori opaka ele ninweraahu weera naakhavihere atthu okhala Anamoona a Yehova ni okhala atthareli a Yesu. (Math. 28:19, 20) Ti yeeyo murummwa Paulo aapankaawe. Owo annasuwela weera yootthuna ya Yehova ti yooweera, ‘atthu ootheene evuluwe ni esuwele ekhaikhai.’ — 1 Tim. 2:3, 4. w23.10 epaax. 22-23 eparag. 13-14
Omusoma Biblya etempu ya wuupuwelela: (Soweereya sa nihiku: 15 a Nisa) Matheyo 27:62-66
Nanaveli, 15 a Abril
Okhwa khorwa okhala veli nari winla nari wikhupanyera nari ovoreya. — Apok. 21:4.
Antxipale a hiyo ninnaasomela atthu iversu iya soothanleya woolalerani weera naamaalihe naari owoonihera moota ekumi enrowaaya okhala oparaisu. Vanonto ninrowa waakhavihera moota heeni atthu akina waakhulela weera soolaihera siri va Apokalise 21:3, 4 sinoorowa okwanela? Nave moota heeni ninrowaahu olipiha nroromelo nahu ni Yehova ni soolaihera sawe? Yehova oonivaha itthu sinrowa onikhavihera waakhulela weera soolaihera sawe sinookwanela. Hiyo ninnaphwanya mathowa enneeriha ororomela yoolaihera ya Yehova woohima sa eparaisu. Yoolepa ela hiyo ninsoma ha: “Vano mulipa ookilaathi veehitxeni aaheera: ‘Nkoona! kinapanka soothesene sinyowani.’ Ni aaheera tho ‘Olepe niwoko masu ala toororomeleya ni a ekhaikhai.’ Ni aakeerela tho ‘Sookhalihiwa!’ ‘miyo ka Alfa ni Omega, ephattuwelo ni emalihero.’” — Apok. 21:5, 6a. w23.11 epaax. 3 eparag. 3-5
Omusoma Biblya etempu ya wuupuwelela: (Soweereya sa nihiku: 16 a Nisa) Luka 24:1-12
Namararu, 16 a Abril
Wàlopole amiravo, wera ekhale a miruku. — Tito 2:6.
Moota mmiravo onooniheraawe weera onnuupuwela ahinaaye opaka yoothanla, ori woohima sa mawarelo awe ni moota oniirehereraawe. Mawarelo enkumiheriwa mulaponi enkumiheriwa ni atthu ehimmuttittimiha Yehova ni erino ekumi yoowuuliha muru. Mikhalelo soowuuliha muru sa atthu awo, sinnooneya ni ikuwo enwaraaya soowaatira ni sihinsuwanyeya saari sa muthiyana naari sa mulopwana. Vaavo mmiravo oniilipihera weera akhale mukristu oolipa moomunepani onthanlaawe etthu yoowara, annapaka eyo attharaka miruku sa mBiblyani ni matakihero a mmulokoni. Navetho owo pooti wiikoha ha: ‘Keereke soothanla saka sinnoonihera weera kookhalano mikhalelo sooreera naari kinnaattittimiha atthu akina? Keereke mawarelo aka naari makhalelo aka ennawoonihera atthu weera ka murumeyi a Yehova?’ (1 Akor. 10:31-33) Mmiravo onuupuwelela itthu sootheene iya, onoorowa ottittimihiwa ohiya paahi mmulokoni mwawe, menento Tiithi awe a wiirimu Yehova. w23.12 epaax. 26 eparag. 7
Namaxexe, 17 a Abril
Omwene aka khohiyo wa elapo ela. Omwene aka warí wa elapo ela, sano arumeyi aka ewanne ekhotto. — Yoh. 18:36.
Khalayi “mwene a elapo yohittó” annaatthara-tthara-tho atthu a Yehova. (Dan. 11:40) Mwa ntakihero, asinna antxipale yaatthukiwa ni akina mwa yaawo anamwane aya yaahoomoliwa oxikola mwaha wooweera khiyeerela eparte epoliitika. Menento olelo va moota “mwene a elapo yohittó” aneereraawe nroromelo naatthu a Muluku ti woohooneya. Mwa ntakihero, emaara ompakiwaawe kampaanya amwaathanle, mukristu pooti weereriwa mmurimani mwawe opatxera othanla epartidu mmurimani mwawe. Ekhaikhai weera owo khanrowa ovotari, menento owo pooti okhalano muupuwelelo wa epartidu mmurimani mwawe, naari weerela eparte epartidu emoha. Weera nikhale oolikaneene, naari oheerela eparte epartidu emoha, onnatthuneya okhala oowiikosoopa mmuupuwelo mwahu! — Yoh. 15:18, 19. w23.08 epaax. 12 eparag. 17
Namathanu, 18 a Abril
Ettottopeliwe apwiy’aka nihiku ti nihiku annìreya miritti niwoko na hiyo. — Nsal. 68:20.
Okhala weera ninnatthimaka ephiro ya ekumi, nintthuneya ‘otthimaka weera naakhele nlivo’. (1 Akor. 9:24) Yesu aahimme weera, “mirima sanyu sihilemeliwe n’ovonaxa, n’ohapaliwa ni sovelaveliha sa ekumi.” (Luka 21:34) Itthu iya ni itthu ikina Biblya onhimaawe, pooti onikhavihera owehexexa ni opaka matxentxo apaale nintthuneyaahu opaka weera nivirelele otthimaka ephiro emphwanyiha ekumi. Hiyo nroromeleke weera nnoowera otthimaka ni owina mwaha wooweera Yehova onrowa onivaha ikuru ninhaawelaahu. (Yes. 40:29-31) Menento nihikhulumuwe! Mpakeke ntoko murummwa Paulo aapankaawe, owo aahiilipihera vantxipale weera aakhele nlivo. (Afil. 3:13, 14) Khaavo aneera atthimakeke wa nyuwo, mene nnikhavihero na Yehova nyuwo munoowera. Yehova pooti wookhaviherani oteexa miritti sanyu ni oriha miritti sinookumiherani maxupo. Ni nikhavihero na Yehova, nyuwo munoowera otthimaka mpakana okhwipi wa ephiro ela emphwanyiha ekumi yoohimala! w23.08 epaax. 31 eparag. 16-17
Esaabadu, 19 a Abril
Wàttittimihe atith’á ni amay’á. — Ott. 20:12.
Emaara Yesu aakhalannaawe iyaakha 12. Owo ni amusi awe yaarowa oYerusalemu. (Luka 2:46-52) Menento emaara yaatthikaaya mukwaha ole, khiyaawehexenxe waari weera Yesu aari vamoha ni yaawo, menento emaara yoonelenlaaya weera Yesu khaakhanlevo awosa yaaxupeya. Ni emaara yamphwanyaaya, awosa yaamuximwelaxa vantxipale Yesu mwaha wa ele yeereñye. Apaale Yesu anweerela weera khowaari wa xariya oxupeya iwe mwaha wooweera asitiithi aakhalano muritti woowaakosoopa anamwane aya, ni ehinaakuve weetta mukwaha ole wannatthuneya owehexexa waari weera mwana aya aari vaavo. Nto ohiya opaka eyo, Yesu aawaakhula asitiithi awe moomaleleya ni nttittimiho. Menento Yosefe ni Maria, “khayiiwexenxe etthu Yesu aahimmaawe.” Nnaamweera vareene hiiho, Yesu “aavirelela owiiwelela.” Ankha nyuwo? Munnoona okhala wooxupa owiiwelela asitiithi anyu vaavo empakaaya itthu soohireera naari itthu muhiniiwexexaanyu? Eheeni enrowa wookhaviherani? Yoopatxera, muupuwele moota Yehova onoonelaawe. Biblya onhima weera vaavo nyuwo munwiiwelelaanyu asitiithi anyu, ‘eyo ennaasivela Apwiya.’ (Akol. 3:20) Yehova oosuwela weera ikwaha ikina, asitiithi anyu pooti ohiwiiwexexani nnene naari okumihera malamulo yaawo nyuwo munoonaanyu weera khasinvareleya muteko wa nyuwo. Nnaamweera vareene hiiho, vaavo nyuwo muwiiwelelaanyu asitiithi anyu munnamuhakalaliha vantxipale Yehova. w23.10 epaax. 7 eparag. 5-6
Edomingu, 20 a Abril
Ekhale òwiyeviha ni òpixa murima ni atthu othene. — Tito 3:2.
Apaale koleegaanyu ooxikola, onnahima weera Anamoona a Yehova entthuneya otxentxa moonelo eraayano woohima sa okonihana alopwanaru naari athiyanaru. Apaale waamukhala wooreera omuleela mutthu owo weera mutthu ori poothe ookhalano eparakha yoopaka soothanla mwaneenaawe. (1 Ped. 2:17) Pooti hiyo okhalano eparakha yoomoonihera mutthu owo moota otthara miruku sa mBiblyani onnihakalalihaaya. Vaavo hiyo nintthekulaahu ni mukhwiihu orinono mukhalelo woolipa woohima sa mwaha owo, hiyo khontthuneya wuupuwelelaka weera noosuwela etthu emmweerriha wuuluma eyo. Mwa ntakihero, mwaarowa opaka eheeni wakhala weera koleegaanyu oxikola onnahima weera khonreerela omuroromela Muluku? Neereke mwaarowa wuupuwela weera mutthu owo onaakhulela weera itthu iroothatuwa mwaha yoowo osuwenlaawexa? Apaale owo onnuuluma eyo, mwaha wooweera ohiiwa yuulummwaka aheemela weera uupuwele. Apaale nyuwo pooti omoonihera soohimmwa woohima sa soopattuxiwa va site jw.org. Nave nihiku nikina nyuwo pooti otthekula ni mukhwiinyu owo woohima sa mwaha naari eviidiyu aphwannyaawe. Aani, vaavo nnooniheraahu nttittimiho mwa mukhalelo ola, onnakhala wookhweya atthu otthuna oxuttera woohima sa ele Biblya onhimaawe. w23.09 epaax. 17 eparag. 12-13
Norempa, 21 a Abril
Apwiy’aka, mwà orera murima ni òlevelela ni òsareya ikharari wa yale anawìtthanani. — Nsal. 86:5.
Sansoni aari mutthu oohimalela, nnaamweera vareene hiiho owo anniilipihera onvarela Yehova nnaamweera ikwaha sikina aapanke itthu soonanara ni Dalila. (Mir. 28:13) Nave Yehova khaamuhiñye Sansoni, Yehova aamuvarihela muteko Sansoni mwa mikhalelo sootepa otikhiniha, ni wa Yehova, nlelo annamoona Sansoni okhala mulopwana aarinono nroromelo noolipa. Mwa yeeyo, owo onnaphwanyeya mpuwa mwa eliista ya arumeyi ale oororomeleya nnaaphwanyaahu va eliivuru ya Aheberi ekapiitulu ya 11. Ti woohakalaliha osuwela weera nimmukokhorela Tiithi ansivelo yoowo ontthuna onlipiha otepaxa wene vaavo hiyo ninkhulumuwaahu, vanonto hiihaale ntoko Sansoni, hiyo ninnatthuneya onvekela Yehova neeraka: “Pwiy’aka, Yahvéh, okùpuwele miyo. Okivahe tho ikuru.” — Aph. 16:28. w23.09 epaax. 7 eparag. 18-19
Nanaveli, 22 a Abril
Nwehereraka ni mwàkuvihaka orwa wa nihiku na Muluku. — 2 Ped. 3:12.
Hiyo noosuwela weera nihiku na Yehova nri vakhiviru. Nto nintthuneya opaka ele ninweraahu weera naaleele atthu mitthenka sooreera. Nto ikwaha sikina mwaha wa maxupo, hiyo pooti ohikhalano olipa murima. Mwaha wa heeni? Mwaha wooweera hiyo pooti okhala oowoova ntoko yeereñyaaya ni murummwa Pedru. Ohiyu ole aathorihiwaawe Yesu, Pedru annoova vantxipale mpaka owo ohima weera khaari mutthareli a Yesu, nave ikwaha sintxipale owo annakhootta weera oomusuwela Yesu! (Math. 26:69-75) Menento Pedru aawina woova iwo ni muhoolo mwaya aalepa masu ni murima wootheene eeraka: “Masu aya òwopopiha muhòve nari muhituthuwe.” (1 Ped. 3:14) Masu ala a murummwa Pedru ennanoonihera weera pooti owera owina owoova atthu. Eheeni enrowa onikhavihera owina owoova atthu? Murummwa Pedru olempe ha: “Mwàttelihe Apwiya Kristu mmurimani mwanyu.” (1 Ped. 3:15) Eyo enhela mpuwa ophimelela owera Pwiyaahu Mwene Yesu Kristu araaweno. w23.09 epaax. 27-28 eparag. 6-8
Namararu, 23 a Abril
Oraruwa ni ohisumaliha ori wothene . . . seiya wothe sihiromoliwe variyari vanyu. — Aef. 5:3.
Hiyo onnatthuneya wiikosoopa weera ‘nihiivoleihere ni mikhalelo sa epiphi sihiniima etthu.’ (Aef. 5:11) Emaara yeeyo mutthu onwehaawe, wiiwelela ni onuulumaawe woohima sa okonihana, ti wookhweya opaka etthu yoonanara. (Eph. 3:6; Yak. 1:14, 15) Elapo ela ya Satana ennapaka ele enweraaya weera eniwoke, eniwiiheraka muupuwelo wooweera itthu Yehova onhimaawe weera ti soonanara, khaiyene ti soonanara. (2 Ped. 2:19) Itthu Satana aavarihenlaawe muteko khalayi, ti oweeriha atthu ohisuwela etthu eri yooreera naari yoonanara. (Yes. 5:20; 2 Akor. 4:4) Nto mwaha wa yeeyo, ifilme sintxipale, itelevisau ni isite sintxipale, khasinvarihana ni malamulo a Yehova! Satana ontthuna nuupuweleke weera okonihana ni itthu simpakiwa olelo va, khasinkumihera maxupo. — Aef. 5:6. w24.03 epaax. 22 eparag. 8-10
Namaxexe, 24 a Abril
Yawo annavara muteko wa elapelo aya, ori eruku ni muttuxi wa itthu sa wirimu. — Aheb. 8:5.
Ehema yaari ntoko mukottha yoowo ana a Israeli yaarowaaya oteexaka vaavo yeeraaya ethaameke. Eyo yaavareliwa muteko mwa iyaakha 500 mpakana opakiwa etemplu oYerusalemu. (Ott. 25:8, 9; Nam. 9:22) Ehema naari nipuro ana a Israeli yaapakaayavo mithukumano saya. (Ott. 29:43-46) Nave tho ehema yaataphulela etthu yootepa ooreera. Ehema ya khalayi waari muutuusi wa itthu sa wiirimu, yaathoonyera etemplu etokweene ya omunepani ya Yehova. ‘Ehema eyo naari mukottha owo yaari yoowoonihera ya mahiku ala.’ (Aheb. 9:9) Etempu owo aalepenlaawe aheberi, etemplu ya omunepani yaari ekhaikhai wa akristu awo, eyo epatxenre okhala eyaakha ya 29 Kristu awiiyeene, eyaakha ele Yesu aabatiziwa ni aapatxeera ovara ntoko namakeya mutokweene a Yehova mu etemplu ya omunepani. — Aheb. 4:14; Mit. 10:37, 38. w23.10 epaax. 25-26 eparag. 6-7
Namathanu, 25 a Abril
Opixa wanyu murima osuwelihiwe n’atthu othene. — Afil. 4:5.
Weera niwere ovirelela onvarela Yehova moohakalala, hiyo nintthuneya okhala atthu oowiisaakuviha emaara ekhumelelaaya maxupo mweekumini mwahu. Weera niwere wiikhoveleliha matxentxo a mweekumini ni ottittimiha miruku ninvahiwaahu ni atthu akina, ti wootthuneya okhala oopixa murima. Ntoko arumeyi a Yehova, hiyo nintthuneya okhalano mukhalelo woopixa murima. Opwaha mwa yeeyo nintthuneya okhala atthu oowiiyeviha ni ooreera murima. Yehova onniitthaniwa okhala ‘eyuuma’ mwaha wooweera, owo toolipa ni toohittikinyeya. (Ola. 32:4) Mwa etempu emoharu, Yehova toopixa murima. Itthu sineereya mulaponi sinnatxentxa moowaakuveya mene eyo khaiyene maxupo wa Yehova, mwaha wooweera owo toowiisaakuviha ni onnanilaihera weera itthu sootheene onilaihenraawe onookwanihera. Yehova ohaapaka atthu mwa enenero awe nto mwaha wa yeeyo hiyo nookhalano owera woowiikhoveleliha maxentxo ankhumelela mweekumini mwahu. Nave mBiblyani hiyo ninnaphwanya miruku sinnikhavihera opaka soothanla sooreera, nihiphwatthaka maxupo heeni ankhumelela. Ntakihero nooreera na Yehova ni miruku onnivahaawe sinnanikhavihera wiiwexexa weera, nnaamweera owo areene ‘eyuuma’ nto toowiyeviha. w23.07 epaax. 20 eparag. 1-3
Esaabadu, 26 a Abril
Vavale sovalaveliha saka sàntxerereyaya mpuwa mwaka, vava sohakalaliha sanyu sòtthapiha munep’aka. — Nsal. 94:19.
MBiblyani, Yehova onnalikanxeriwa ni maaye a nsivelo. (Yes. 66:12, 13) Nkamuupuwelani maaye ommukosoopa nnene mwanawe ni owo onnapaka ele onweraawe weera ammaalihe. Vaavo ninvirihaahu maxupo, nroromeleke weera Yehova onnansivela. Nnaamweera nimutthekelaka, owo khannihiya. (Nsal. 103:8) Ikwaha sintxipale ana a Israeli yannamutthekela Yehova. Nnaamweera oreene hiiho, vaavo yaattharuwaaya, Yehova annoonihera nsivelo nawe neekhaikhai eeraka: “Hapo weyo wà òrikaxa vamaithoni vaka, ekhitto à ti yolemela, ni miyo kinnòtthuna.” (Yes. 43:4, 5) Nsivelo na Yehova khantxentxiye. Nnaamweera nipankeene soottheka itokweene, nattharuwa vale ni omutthikela Yehova, nnimoona weera owo onnavirelela onsivela. Owo oolaihera onlevelela moomalela mwaha wooweera owo ‘toowaakuva olevelela.’ (Yes. 55:7) Biblya onhima weera nlevelelo nno na Yehova ninkhala ntoko “mahiku òmumula erwe wa ekhove ya [Yehova].” — Mit. 3:20, [3:19, NM]. w24.01 epaax. 27 eparag. 4-5
Edomingu, 27 a Abril
Ntata na Yahvéh Muluku aka nàri ni miyo. — Ezra 7:28.
Yehova pooti onikhavihera vaavo ninvirihaahu maxupo. Mwa ntakihero, vaavo nnanvekelaahu patarau ahu weera anivahe iferiya vakhaani weera niwere omoonela kongresu naari vaavo nnanvekelaahu patarau ahu weera atxentxe iwoora ninvaraahu muteko weera niwere woonela mithukumano, hiyo ninnakhalano eparakha yoowoona ntata na Yehova mweekumini mwahu ni yookhumelela pooti okhala yooreera opwaha ele naawehereraahu. Nto nroromelo nahu ni Yehova nnoorowa okhala noolipa. Ezra aahiiyeviha ni aanvekela Yehova nikhavihero moorweela wa nivekelo. Ikwaha sootheene owo aakhalaawe ooxupeya mwaha wa itthu aakelaawe opaka, moowiiyeviha Ezra annavekela nikhavihero wa Yehova. (Ezra 8:21-23; 9:3-5) Ana Israeli akina, yannoona moota Ezra aamuromelaawe Yehova ni yaapatxera omukhavihera ni otakiha nroromelo nawe. (Ezra 10:1-4) Vaavo ninxupeyaahu mwaha wa maxupo ntoko othoiwa musurukhu ni moota emusi ahu enkelaaya okhala oovarelelaya hiyo nintthuneya onvekela Yehova ni omuroromela owo. w23.11 epaax. 18 eparag. 15-17
Norempa, 28 a Abril
Abrahamu àmwìwelela Yahvéh, ni Yahvéh àmòna yowo ntoko mutthu òroromeleya. — Eph. 15:6.
Yehova khanhima weera ontthuneya opaka itthu sootheene Abrahamu aapankaawe weera niitthaniwe anaxariya. Mweekhaikhai sookhala mikhalelo soovirikana soowoonihera nroromelo nahu ni miteko. Hiyo pooti owaakhela ni nsivelo ale eneera opatxera ophiya mmulokoni mwahu, waakhavihera asinna enviriha maxupo ni waapakela itthu sooreera atthu ootheene a veemusini vahu. Neera haawo, Yehova onoorowa onaakhulela ni onoorowa onreeliha. (Arom. 15:7; 1 Tim. 5:4, 8; 1 Yoh. 3:18) Mukhalelo mukina wootepa otthuneya woowoonihera nroromelo nahu, ori olaleera moowiilipihera mitthenka sooreera. (1 Tim. 4:16) Mwaha wa miteko sahu ootheene hiyo pooti woonihera nroromelo nahu wa soolaihera sa Yehova weera ti seekhaikhai ni weera itthu sootheene Yehova ompakaawe ti sooreera wa hiyo. Napaka itthu iya nroromeleke weera Yehova onoorowa oniitthana anaxariya ni nnoorowa okhala asinthamwene awe. w23.12 epaax. 2 eparag. 3; epaax. 6 eparag. 15
Nanaveli, 29 a Abril
Wiilipihe ni okhake mulopwana. — 1 Mam. 2:2.
Okhwipi wa ekumi ya mwene Davidi aahinvaha miruku iya mwanawe Salomoni siri va yoolepa ya olelo. (1 Mam. 2:1, 3) Miruku iya ti sootthuneya wa akristu ootheene entthuna okhala oolipa moomunepani. Weera eyo yeereye, entthuneya oxuttera malamulo a Muluku ni ovarela muteko mwa itthu sootheene awo empakaaya. (Luka 2:52) Mwaha wa heeni miruku iya siraaya sootepa otthuneya wa amiravo entthuna okhala akristu oolipa moomunepani? Mulopwana ori mukristu, ookhalano miritti sootepa otthuneya veemusini naari mmulokoni. Nyuwo mwaareene mmiravo apaale mootoko wuupuwela miritti munroowaanyu okhalano muhoolo. Apaale nyuwo mookhalano yooluluwanya yoovolowa muteko wa etempu yootheene, okhala murumeyi ookhavihera ni muhoolo mwaya okhala mutokweene a mmulokoni. Nave-tho pooti weeraka nyuwo munnatthuna othela ni muhoolo okhalano anamwane. (Aef. 6:4; 1 Tim. 3:1) Weera nwere okwanihera miritti iya, nyuwo onnatthuneya okhala mukristu oolipa moomunepani. w23.12 epaax. 24 eparag. 1-2
Namararu, 30 a Abril
Ehuhu ennakimalela wuluma sa Yedeyoni. — Aheb. 11:32.
Asitokweene a mmulokoni aathanliwa weera ekosoopeke iputthiputthi sa Yehova. Asinna awo oowiivaherera ennavaha mwiitti eparakha yoowaavarela asinna ni asirokora, ti yeeyo awo eniilipiheraaya weera ekhale ‘akukhuli ookukhula.’ (Yer. 23:4; 1 Ped. 5:2) Hiyo ninnaxukurela vantxipale mwaha wookhalano asitokweene ala mmulokoni mwahu. Mphuki Yedeyoni, ntakihero nooreera wa asitokweene a mmulokoni. (Aheb. 6:12) Owo annaakosoopa ni annakukhula muloko wa Yehova. (Aph. 2:16; 1 Sow. 17:6) Hiihaale ntoko Yedeyoni asitokweene a mmulokoni ahaakhela muritti woowaakosoopa atthu a Muluku etempu yooxupa. (Mit. 20:28; 2 Tim. 3:1) Yedeyoni ntakihero na mutthu oowiiyeviha, oowiiwelela ni mutthu oosuwela ele onweraawe ni ohinweraawe opaka. Muteko Yedeyoni aathanlelinwaawe ni Yehova aatthuneya ovilela. Ootheene hiyo nintthuneya ovahaka mwiitti muteko asitokweene a mmulokoni envaraaya nihipwatthaka waari weera hiyo asitokweene kapena hooye. Nave tho hiyo pooti waakhavihera asinna ala oowiilipihera enkosoopa muloko. — Aheb. 13:17. w23.06 epaax. 2 eparag. 1; 3 eparag. 3