Setembro
Norempa, 1 a Setembro
Mwemmo onnithotolaiye, ntoko nsuwa nikhumaka osulù. — Luka 1:78.
Muluku onvaha Yesu owera woomaliha maxupo ootheene aatthu. Miiriira Yesu aapankaawe sinnoonihera weera owo ookhalano owera woomaliha maxupo yaawo nihinkelaahu owera omaliha meekhiihu. Mwa ntakihero. Owo ookhalano owera woomaliha maxupo ootheene antannyeriwa ni yoottheka, ntoko iretta ni okhwa. (Math. 9:1-6; Arom. 5:12, 18, 19) Miiriira Yesu aapankaawe sinnoonihera weera owo pooti olamiha “iretta sothesene” mpaka waavinyereriha alipa ookhwa. (Math. 4:23; Yoh. 11:43, 44) Owo-tho ookhalano owera woomaaliha epheyo etokotoko ni waalamiha atthu enhasuliwa ni minepa soonanara. (Mar. 4:37-39; Luka 8:2) Hiyo ninnahakalala vantxipale mwaha woosuwela weera Yehova onvaha mwanawe Yesu kristu owera wootheene iwo. Nroromeleke moomalela weera Omwene wa Muluku onooruha mareeliho mantxipale elapo ela ya vathi. Miiriira Yesu aapankaawe sinnanoonihera etthu owo onkelaawe opaka ntoko Mwene a Omwene wa Muluku, ekwaha ela onkela waapakela atthu antxipale. w23.04 epaax. 3 eparag. 5-7
Nanaveli, 2 a Setembro
Munepa onnatokosa sothesene, sowixa wothe sa Muluku. — 1 Akor. 2:10.
Itthu pooti ovirikana wakhala weera muri muloko woowaattiwa, tivawonto munna onhoolela pooti ohoothanlani nyuwo. Pooti weeraka munnatthuna ohiya waakhula mmithukumanoni weera mwaaseke wiiwelela. Muhihiyerere weemexa ntata weera mwaakhule. Nyuwo pooti wiireherera vantxipale mithukumano sootheene weera mwaakhule. Mwahithanliwa woopatxerani, nyuwo munookhalano eparakha yoowaakhula emaara ekina. Vaavo munrehereraanyu yoosoma ya Nwehereri muupuweleleke moota iparagrafu sinvarihanaaya ni muru wa yoosoma. Mweera haawo nyuwo munoowera waakhula mooluluwanya mwa yoosoma yootheene. Opwaha mwa yeeyo, nyuwo munoowera waakhula nnene sene mwa iparagrafu sinhima nyaha soowixera seiyo sooxupa otaphuleliwa. Mwaha wa eheeni? Mwaha wooweera atthu vakhaaneene taneemexa ntata iparagrafu iyo. Nankha wakhala weera khamunthanliwa nnaamweera mweemexaka ntata ikwaha sintxipale? Nyuwo pooti otthekula ni muhooleli a muthukumano ni omulela iparagrafu heeni muntthunaanyu waakhula. w23.04 epaax. 21-22 eparag. 9-10
Namararu, 3 a Setembro
Yosefe àhèra ntoko amulamunlaiye ntxelo Àpwiya, ni àmwàkhela mwariye. — Math. 1:24.
Yosefe khaapisa otthara miruku aavahiwaawe ni Yehova, nto etthu eyo, yaamweeriha okhala mulopwana ooreera murima. Mwa ikwaha tthaaru owo aahaakhela miruku sa Muluku woohima sa emusi awe. Mwa ikwaha sootthaaru iya, owo aahiiwelela moohipisa, nnaamweera eyo yaahela mpuwa opaka matxentxo matokweene. (Math. 1:20; 2:13-15, 19-21) Mwaha woowaakhulela miruku sa Muluku, Yosefe aamukosoopa ni aamukhavihera Maria. Moohihovela, eyo yaaheeriha weera omusivela ni omuttittimiha Maria aamweeraawe Yosefe waatxeerereye vantxipale. Nyuwo alopwana muthenle, pooti omulikanxa Yosefe mwaasaasaka miruku sa mBiblyani emaara munkosoopaanyu emusi anyu. Nnaamweera eyo ehelaka mpuwa opaka matxentxo. Mwaattharaka miruku sa mBiblyani, munnoonihera weera munnaasivela amwaarinyu ni eyo ennalipiha ntheli nanyu. Murokora mmoha onkhala oVanuatu, yoowo ori ootheliwa mwa iyaakha soopwahaka 20, ohimme ha: “Aiyaka yaasaasaka ni yaattharaka miruku sa Yehova, waattittimiha waka onnaatxeerereya. Miyo kinniisoona okhala oovareleleya ni kinnaroromela soothanla saya.” w23.05 epaax. 21 eparag. 5
Namaxexe, 4 a Setembro
Onimòneya musewe: onimwìtthaniwa musewe wottela, khavo mutthu a mwikho onrowa ovira’vo. — Yes. 35:8.
Ayuda ale yaakela okhala ‘muloko wootteelihiwa’ ni Yehova. (Ola. 7:6) Menento weera emuhakalalihe Yehova yaakela otthuneyaka opaka matxentxo makina. AYuda antxipale yaayarinwe oBabilonia ni antxipale yaakhalano sookhovelela ni moota woowuupuwela wa aBabilonia. Iyaakha 70 muhoolo aYuda ethikelakaru wIsraeli, guvernadori Nehemiya aahoonelela weera mamwane yaayarinwe wIsraeli khayaawenre oxuttera nuulumo na aYuda. (Ola. 6:6, 7; Neh. 13:23, 24) Eparte yintxipale ya masu a Muluku yaalenpwale ni nuulumo na eHeberi. Vanonto anamwane ala yaakela owera moota heeni omusivela ni omukokhorela Yehova ehisuwelaka nuulumo na eHeberi? (Ezra 10:3, 44) Vanooneya weera aYuda ala yaatthuneya opaka matxentxo matokotoko mweekumini mwaya, mene nto waakela okhweya opaka matxentxo ala wIsraeli weiwo okokhorela weekhaikhai waattikiheriwaaya vakhaani-vakhaani. — Neh. 8:8, 9. w23.05 epaax. 15 eparag. 6-7
Namathanu, 5 a Setembro
Yahvéh onnàvarela othene yale anamora ni onnàweliha othene yale yùramihiwe. — Nsal. 145:14.
Pooti mukhalanneene ntthuno ni ikuru, mooripiha murima nyuwo pooti okhalano maxupo ookwanihera yooluluwanyaanyu. Mwa ntakihero, “erisa” pooti oniyeleeliha etempu weera nikwanihera yooluluwanyaahu. (Koh. 9:11) Maxupo pooti onikhulumula ni ohikhalano ikuru. (Mir. 24:10) Mwaha wookhala atthu ohimalela hiyo pooti opaka etthu yeeyo eneera enixupihe okwanihera yooluluwanyaahu. (Arom. 7:23) Naari okhulumuwa. (Math. 26:43) Eheeni enkela onikhavihera ovilela maxupo naari nihiku nooxupa? Muhihiye maxupo munkumanaanyuno ewootxeelihakani okwanihera yooluluwanyaanyu. Biblya onnoonihera weera nnaamweera nikumanakano maxupo ikwaha sintxipale hiyo nnoowera ovinya ni ovirelela orowa ohoolo, otepaxawene nikhaviheriwaka ni Yehova. Vaavo ninkelaahu ohoolo nnaamweera nivirahaka maxupo ninnamoonihera Yehova weera nintthuna omusiveliha owo, Yehova onnahakalala vantxipale wooweehaani nyuwo mwiilipiheraka weera mukwanihere sooluluwanya sanyu. w23.05 epaax. 30 eparag. 14-15
Esaabadu, 6 a Setembro
[Mukhale] ethonyero yophwanelela sokukhula. — 1 Ped. 5:3.
Okhala pioneiru onnaakhavihera amiravo waakhovelela atthu ootheene. Nave onnaakhavihera ovarihela musurukhu nnene ehinanarihaka vantxipale. (Afil. 4:11-13) Weera nyuwo nvare mwa etempu yootheene, onnatthuneya okhala pioneiru ookhavihera eyo yohaakhavihera okhala oolikaneene weera ekhale pioneiru a nthiti. Okhala pioneiru onoorowa woovahani eparakha yoovara mwa etempu yootheene. Mwa ntakihero, okhavihera muteko wooteka naari orowa oBetheli. Mulopwana ori ootheene a mmulokoni onnatthuneya okhalano yooluluwanya weera aakhavihereke asinna naari asirokora akhalaka mutokweene a mmulokoni. Biblya onhima weera asilopwana eniivaherera weera ekhaleno muritti ola ‘enniilipihera weera evare muteko wootepa oreera.’ (1 Tim. 3:1) Yoopatxera, ontthuneya toko okhala murumeyi ookhavihera. Arumeyi ookhavihera ennaakhavihera asitokweene a mmulokoni waakosoopa asinna. Asitokweene a mmulokoni ni arumeyi ookhavihera atthu oopixa murima ni oowiilipihera yaawo enaakhavihera asinna ni asirokora. w23.12 epaax. 28 eparag. 14-16
Edomingu, 7 a Setembro
Arene nlelo mmiravo, àpatxera omwàsa Muluku a Davidi nikholo nawe. — 2 Sow. 34:3.
Emaara aaraaweno iyaakha 16 Yosiya aapatxera omwaattamela Yehova. Owo annaxuttera woohima sa Yehova ni yootthunaawe, menento khiwaari wookhweya wa mmiravo ole mwaha wooweera mwa etempu ele atthu antxipale yaakokhorela amiluku eethiru, ni Yosiya annatthuneya olipa murima weera awere waakihera okokhorela weekhaikhai, menento tiyeeyo aapankaawe! Owo khaakhalanne naari iyaakha 20 emaara aapatxenraawe onyaanya ilatarato sa amiluku eethiru a elapo ele. (2 Sow. 34:1, 2) Nnaamweera nyuwo mureene mmiravoxa nyuwo pooti omutakiha Yosiya ni oxuttera woohima sa Yehova ni mikhalelo sawe sootikhiniha. Tiyeeyo enkela oweerihani otthuna wiivaherera wa Yehova. Mene moota heeni yoothanla ela enkelaaya otapha ekumi anyu? Lucas yoowo obatizinwe oreene ni iyaakha 14, ohimme ha, ‘Ovinyera viinaano mpaka muhoolo, miyo kinkela ohela nipuro noopatxera mweekumini mwaka muteko kinanvarelaaka Yehova, ni kinkela wiilipihera weera kihakalaliheke murima wa Yehova.’ (Mar. 12:30) Nyuwo pooti ororomela weera, munkela waakhela mareeliho mantxipale mwalakela opaka etthu emoha-moharu! w23.09 epaax. 11 eparag. 12-13
Norempa, 8 a Setembro
Mwàttittimihe yawo anavara muteko variyari vanyu ni anoholelani mwa Apwiya. — 1 Ates. 5:12.
Emaara murummwa Paulo alepelaawe ekaarta atesalonika muloko ole weera opakinweene vaanaanoru, oweharu, alopwana yaathanlinwe ohoolela muloko yaari oohikumanano itthu sintxipale apaale nto mwaha wa yeeyo yannafaliyari. Mene nnaamweera vareene hiiho, wannatthuneya ottittimihiwa. Vaavo nnaattamelaahu mahooxo matokweene onnatthuneya waaroromela asitokweene a mmulokoni ni otthara miruku saya. Pooti weera hiyo khaninrowa owera wuulumano esede mundial ni eBetheli, ti vanto oraaya wootthuneya oxuttera waasivela ni waattittimiha niinaano va asitokweene a mmulokoni. Nihipwatthaka ele enkela okhumelela, nintthuneya owehexexaka weera nihiwehexexeke ohimalela wa asinna. Nintthuneya owehexexaka weera Yehova ni Yesu ennaahoolela alopwana ala oororomeleya. Ntoko hiihaale ekapasete yaakosoopaaya muru wa nakhotto, yoowehereraahu ya ovuluxiwa ennaakosoopa muupuwelo ahu. Hiyonoosuwela weera kheyaavo etthu elapo ela enkelaaya onivaha eri yootthuneya. (Afil. 3:8) Yoowehereraahu ennanikhavihera ovirelela okhala oomaaleleya ni oolipa. w23.06 epaax. 11-12 eparag. 11-12
Nanaveli, 9 a Setembro
Muthiyana òlolo t’òrakama nlumi, òhilakeya ni òhisuwela etthu. — Mir. 9:13.
Ale ammwiiwelela “muthiyana òlolo” entthuneya othanla waari weera animwaakhulela nwopelo wa muthiyana owo kapena hooye. Hiyo nookhalano mathowa enneeriha osepa okonihana woohireerela. “Muthiyana òlolo” oneera: “Mahi òwiyiwa ti makithi.” (Mir. 9:17) Maahi heeni ‘owiiyiwa makithi’ enhimmwa va? Biblya onnalikanxera okonihana wa ale ethelanne ni maahi makithi. (Mir. 5:15-18) Mulopwana ni muthiyana ethelanne moovarihana ni nlamulo, pooti ottottela mureerelo yoovaha empakiwa ni ale ethelanne paahi. Mene “mahi òwiyiwa” toovirikana. Maahi awo oowiiyiwa pooti ohimmwa okonihana woohireerela naari wookhoottihiwa. Atthu enkonihana woohireerela empaka eyo yiipithihaka ntoko hiihaale namwiiya oneereraawe wiiya ahooniwaka ni mutthu. Ni awo enuupuwela weera atthu akina khenkela woonelela ele empankaaya, nave enoonasa weera “mahi òwiyiwa” enoovirelela okhala oosiva. Ti woowoopiha wuupuwela hiiha! Mwaha wooweera Yehova onnoona itthu sootheene. Khayaavo tho etthu yooreera va maahi “makithi.” Moohihovela oyeleela onthamwene ni Yehova etthu yoovoreya. — 1 Akor. 6:9, 10. w23.06 epaax. 22 eparag. 7-9
Namararu, 10 a Setembro
Kavará miyo kihitthunaka, enahima wi kòlamuliwa. — 1 Akor. 9:17.
Nankha mwaawuupuwelaka weera mavekelo anyu khenaakhuliwa ni muteko anyu woolaleera khonkhumela nnene? Muhuupuweleke weera khamwaanoono munepa wootteela wa Yehova. Nyuwo ti mutthu oohimalela, nto miyuupuwelo sanyu pooti ohikhala sooreera. Wakhala weera wiilipihera wanyu onnavukuwa, muupuweleke ntakihero na murummwa Paulo. Owo anniilipihera weera amutakihe Yesu, nave-tho Paulo annasuwela weera ikwaha ikina khiwaarowaka omusivela opaka itthu owo aatthuneyaawe opaka. Paulo aari oolikaneene weera avare muteko awe woolaleera ahipwatthaka moota owo aisoonelaawe. Moolikana ni eyo, muhipakeke soothanla moovarihana ni moota nyuwo muniisoonelaanyu. Mukhaleke oolikaneene weera mpakeke itthu sooreera, nnaamweera muhitthunaka opaka eyo. Wakhala weera nyuwo munoovirelela opaka itthu sooreera, moovira etempu nyuupuwelo sanyu sinoorowa okhala sooreera. — 1 Akor. 9:16. w24.03 epaax. 11-12 eparag. 12-13
Namaxexe, 11 a Setembro
Nwònihere yawo vamaithoni va [miloko] osivelana wanyu. — 2 Akor. 8:24.
Hiyo pooti owoonihera nsivelo asinna ni asirokora, naawopaka weera ntthekule vamoha ni asinthamwene ahu. Ni ntoko yookhumelela, awo eneereke-tho onoonihera nsivelo hiyo. (2 Akor. 6:11-13) Antxipale a hiyo ninneerela eparte muloko woosareya asinna ni asirokora a ilapo ni a mikhalelo soovirikana. Hiyo nnoolipiha nsivelo nahu naawo, emaara ninwehexexaahu mikhalelo saya sooreera. Naaxutteraka owoona asinna ntoko Yehova onwoonelaawe, hiyo moohihovela ninnoonihera weera ninnaasivela tho. Mpuwa mwa maxupo matokweene nsivelo nnookela okhala nootthuneya. Maxupo awo yapatxera, ninkela ophwanya woowiini okosoopeya? Muupuwele ele Yehova aalenlaawe atthu awe Babilonia arukureriwakaru: “Orowe, muloko aka, okele mpani mwá, owale masele ottuli wá, wìpithihe ehuhu ehivinre mpaka orirya esara awe.” (Yes. 26:20) Onkhala ntoko masu ala, ennavareleya muteko wa hiyo olelo ninkela oviriha maxupo matokweene. w23.07 epaax. 6-7 eparag. 14-16
Namathanu, 12 a Setembro
Ekhove ya elapo ela enovira. — 1 Akor. 7:31.
Hiyo nsuweliweke okhala atthu oopixa murima. Mwiikoheke ha: ‘Keereke atthu annakisuwela weera miyo kamutthu oopixa murima, ootthekuleya, ni oowiiwelela? Naari atthu ekisuwenle okhala mutthu ooxupa ni oottiya maaru? Neereke miyo kinniiwelela miruku saatthu akina, ni wiikhoveleliha weettela miruku iyo?’ Nihipwatthaka waari weera naatthu oopixa murima, nneereke ovirelela omutakiha Yehova ni Yesu. Emaara enkhumelelaaya matxentxo, ninnatthuneya okhala oopixa murima ni oowiisaakuviha. Matxentxo awo pooti okumihera maxupo yaawo naahuupuwelaahu weera naamukhalano. Mwa ntakihero, moowaakuveya hiyo pooti okhalano maxupo a mweekumini. Naari othoiwa musurukhu, nyaha sa epoliitika pooti ovolowela ekumi ahu ni okumihera maxupo. (Koh. 9:11) Naari okhumelela matxentxo a soothanleliwa sahu sa moota wonvarela wahu Yehova. Ninnatthuneya okhala atthu oowiikhoveleliha ni itthu inyowani sinkela onikhumelela ntoko sooweereya iya ixexe: (1) waakhulela yooweereya eyo, (2) owehexexa itthu sa muhoolo, (3) owehexexa itthu sooreera, ni (4) waakhavihera atthu akina. w23.07 epaax. 21-22 eparag. 7-8
Esaabadu, 13 a Setembro
Weyo wà mutthu òsiveleyaxa. — Dan. 9:23.
Profeta Daniyeli emaara aakuxinwaawe wookaporoni oBabilonia owo eera areene mmiravo, ni aakuxeriwa ottai wa elapo aayarinwaawe oYerusalemu. Nnaamweera Daniyeli aari mmiravo, owo aahaatikhiniha anamahoolela a empa ya mwene oBabilonia. Ni awosa yaahoona weera Daniyeli aari mmiravo ‘oohirakala ni a ekhove yooyareya’ ni owo aari osuulu a emusi yoottittimiheya. (1 Sam. 16:7) Nto mwaha wa yeeyo aaxuttihiwa itthu sintxipale weera avare empa ya mwene. (Dan. 1:3, 4, 6) Yehova annamusivela Daniyeli mene mwaha wooweera Daniyeli aathanla omuroromela Yehova. Pooti weeraka etempu ele Daniyeli aarinono iyaakha 20 mwa ehuhu ene yeeyo Yehova aamulikanxenraawe ni Nowa ni Yobi. Va maithoni va Yehova Daniyeli aari oomalela ntoko Nowa ni Yobi yaawo yanvarenle Yehova mwa iyaakha sintxipale. (Eph. 5:32; 6:9, 10; Yobi 42:16, 17; Ez. 14:14) Daniyeli aakhalano ekumi yoorakama ni yoohakalaliha anvarelaka Yehova. Ni Yehova aavirelela omusivela Daniyeli mwa ekumi awe yootheene. — Dan. 10:11, 19. w23.08 epaax. 2 eparag. 1-2
Edomingu, 14 a Setembro
Nwere osuwela vamosá ni Òttela othene oruku ni murakamelo ni mwemelelo ni mwixero. — Aef. 3:18.
Emaara nyuwo muntthunaanyu othuma empa moohihovela nyuwo waamoosivelani woona itthu sootheene sa empa eyo muhinaaye othuma. Hiyo pooti opaka etthu emoha-moharu vaavo nimmusomaahu Biblya. Waari weera nyuwo munnamusoma Biblya, apaale nyuwo munoosuwela itthu ikhaani-khaani sootthuneya seiyo siri ntoko “mikuryo sikina soopatxera sa masu a Muluku.” (Aheb. 5:12) Okhala weera nyuwo emaara mwaatthunaanyu othuma empa mwaarowa osuwela “nnene sene” empa ele muhinaaye othuma, nyuwo-tho pooti opaka emoha-moharu emaara mummusomaanyu Biblya, musomaka moomaaleleya weera nwere omwiiwexexa. Moota woopaka eyo, ori omusoma Biblya ni woona soolepa ninsomaahu moota sinvarihanaaya ni soolepa sikina. Muhaaseke paahi osuwela soolepa sa mBiblyani, mene nto mwaha wa heeni munaakhulelaanyu soolepa iyo. Weera niiwexexe nnene sene nuulumo na Muluku nintthuneya oxuttera moowiixera ikhaikhai sa mBiblyani. Murummwa Paulo aahaaleela akristu weera esomeke nuulumo na Muluku moomaaleleya weera ekhale oolikaneene osuwela ‘oruku ni marakamelo, nave tho mannuwelo ni mwiixero’ sa ikhaikhai iyo. Wakhala weera yampaka eyo, yaamukhala oolikaneene weera, ‘elipihiwe moosivelanani’ nroromelo naya. (Aef. 3:14-19) Nave tho hiyo nintthuneya opaka emoha-moharu. w23.10 epaax. 18 eparag. 1-3
Norempa, 15 a Setembro
Asinna, mwàkuxe ntoko ethonyero ya ohawa ni ya opixa murima maprofeti, yale yùlumme mwa nsina na [Yehova]. — Yak. 5:10.
MBiblyani ninnaphwanya matakihero aatthu yoonihenre mukhalelo woopixa murima. Nyuwo munoonela hayi ompaka programa weera mupake ipesquisa woohima sa atthu awo? Mwa ntakihero, mwene Davidi aari mmiravo ooyevaxa emaara aathanliwaawe okhala mwene a wIsraeli, nto owo annatthuneya oweherera mwa iyaakha sintxipale weera apatxere olamulela. Ntakihero nikina ti na Simeyoni ni Hana. Awosa yannamukokhorela Yehova moororomeleya ewehereraka orwa wa Mesiya. (Luka 2:25, 36-38) Mwaasomaka sooweereya iya, mweerere waakhula makoho ala: Etthu heeni yaamukhavihere mutthu owo woonihera mukhalelo woopixa murima? Opixa murima waamukhavihenre moota heeni mutthu owo? Ni miyo kinrowa omutakiha moota heeni? Nyuwo pooti oxuttera etthu ni atthu ale yahoonihenre mukhalelo woopixa murima. (1 Sam. 13:8-14) Mwaasomaka matakihero ala, mwiikoheke ha: ‘Mwaha wa heeni mutthu owo ahoonihenraawe opixa murima? Ni maxupo heeni yaamukhumelenle mwaha woohoonihera mukhalelo woopixa murima?’ w23.08 epaax. 25 eparag. 15
Nanaveli, 16 a Setembro
Hiyo nòhìwelela ni nòsuwela wi weyo ti Òttela a Muluku. — Yoh. 6:69.
Murummwa Pedru aari oororomeleya owo khaahiñye etthu naari mutthu weera emuhihe omutthara Yesu. Mwa ntakihero, ekwaha emoha aahoonihera nroromelo nno vaavo Yesu aahimmaawe etthu yeeyo atthareli akina yaahiwexenxaaya. (Yoh. 6:68) Nto mwaha wa yeeyo, atthareli antxipale yaahiya omutthara Yesu ehinvahaka ehuhu weera iiwanyeihe mwaha ole, menento Pedru khaapanke eyo. Owo aari ororomeleya ni aahima weera Yesu paahi taakhalanne ‘masu a ekumi yoohimala.’ Yesu aasuwela weera Pedru ni oohusera akina yaamurowa omutthawa. Nnaamweera vareene hiiho, Yesu aamuleela Pedru weera annasuwela weera owo anvirelela okhala oororomeleya. (Luka 22:31, 32) Yesu aasuwela weera “munepa wòlipa, nto erutthu yòlosowa”. (Mar. 14:38) Mwa yeeyo, mutthareli awe ole oosiveleya, nnaamweera ikwaha sikina aamukhontte Yesu weera khaamusuwenle, Yesu ovinyererihiwakaru, soolepa sinnahima weera Yesu aakumana ni Pedru vaavo Pedru aaraawe meekhaawe. (Mar. 16:7; Luka 24:34; 1 Akor. 15:5) Eyo ennoonihera weera yaamulipiha Pedru, yoowo aari ooxupeya mwaha wa etthu aapankaawe! w23.09 epaax. 22 eparag. 9-10
Namararu, 17 a Setembro
Òreriwa ti yawo eleveleliwe sotakhala saya ni evitheriwe sottheka saya. — Arom. 4:7.
Muluku onnalevelela soottheka sa yaale erinono nroromelo wa yoowo. Owo-tho, onnalevelela moomalela ahuupuwelaka soottheka sa mutthu owo. (Nsal. 32:1, 2) Mutthu orinono nroromelo, Muluku onnamoona okhala mutthu a xariya ni oohikhalano nthowa. Ekhaikhai weera Abrahamu ni Davidi ni arummwa akina oororomeleya a Yehova awo yaahiitthaniwa okhala anaxariya, nnaamweera vareene hiiho, awo yaavirelela okhala oohimalela ni oottheka. Mene mwaha wa nroromelo awo yaaraayano, Yehova aawoonela okhala oohikhalano nthowa otepaxa wene aalikanxeraka ni ale yahaamukokhorela. (Aef. 2:12) Ekaarta Murummwa Paulo aalepenlaawe aroma, ennoonihera weera nintthuneya okhalano nroromelo weera nikhale asinthamwene a Muluku. Ntoko, Abrahamu ni Davidi, wakhala weera nnookhalano nroromelo wa Yehova nnoorowa okhala asinthamwene awe. w23.12 epaax. 3 eparag. 6-7
Namaxexe, 18 a Setembro
Mwa yeyo nimuhele makeya òmutthapela Muluku vohihiyerereya, eyo tiyo, yowima ya iyano sinalokoha nsina nawe. — Aheb. 13:15.
Mahikwaano akristu ootheene aakhalano eparakha yoonvaha makeya Yehova evarihelaka muteko etempu, ikuru ni ele eraayano weera ekhavihere ele Omwene wa Muluku ompakaawe. Hiyo ninnoonihera weera ninnahela mwiitti eparakha eyo nimukokhorelaka Yehova ni onvaha ele nraahuno. Murumwa Paulo aahuuluma itthu sintxipale hiyo nintthuneyaahu opaka weera nimukokhorele Yehova. (Aheb. 10:22-25) Itthu iyo sinhela mpuwa onvekela Yehova, waalaleera atthu akina woohima sa yoowehereraahu, woonela mithukumano vamoha ni muloko ni olipihanaka mukina ni mukhwaawe otepaxa wene vaavo ‘nnoonaahu nihiku na Yehova naattamelaka.’ Ni eliivuru ya Apokalise hiyo nohoona weera nlaika nimoha na Yehova, ninnahima neeraka: ‘Mmukokhorele Muluku!’ Nno nohuuluma masu ala ikwaha piili weera noonihere weera etthu eyo ti yootepa otthuneya. (Apok. 19:10; 22:9) Hiyo khanintthuneya ottiwala itthu sootheene ninxuttera ahu woohima sa etemplu etokweene ya omunepani, nave-tho ni eparakha etokweene ya omukokhorela Yehova. w23.10 epaax. 29 eparag. 17-18
Namathanu, 19 a Setembro
Nsivelaneke mukuna ni mukhw’awe. — 1 Yoh. 4:7.
Ootheene hiyo, nintthuneya ‘ovirelela wooniherana nsivelo mukina ni mukhwaawe.’ Mene nintthuneya wuupuwelela weera Yesu aahima weera ‘osivelana wa atthu antxipale wanvukuwa.’ (Math. 24:12) Yesu khaatthuna ohima weera nsivelo na oohuseraawe naamuriira. Mene nintthuneya wiikosoopa vaavo nnaathokororaahu asinna weera nihihapuxiwe ni elapo ela ehinoonihera nsivelo. Nuupuwelelaka eyo, ninrowa waakhula nikoho nimoha nootepa otthuneya: Neereke wookhala moota woowoona wakhala weera nsivelo nraahuno ni asinna ti noolipa? Moota woosuwela waari weera nsivelo ninwooniheraahu asinna ti noolipa, ori owehexexa mota ninwoonelaahu vaavo enkhumelelaaya maxupo mweekumini. (2 Akor. 8:8) Eyo ennooneya ni masu ala a murummwa Pedru aalempaawe eeraka: ‘Opwaha soothesene, musivelaneke mukina ni mukhwaawe voohihiyerereya niwoko osivelana onnakhuneela soottheka sintxipale.’ (1 Ped. 4:8) Sookhulumula sa atthu akina naari ohimalela waya, pooti oneeriha ohoonihera nsivelo. w23.11 epaax. 10-11 eparag. 12-13
Esaabadu, 20 a Setembro
Musivelaneke mukina ni mukhw’awe. — Yoh. 13:34.
Hiyo khaninrowa woonihera weera ninnatthara ntakihero na Yesu, wakhala weera ninnaasivela asinna akina akina nihinaasivela. Ekhaikhai weera hiyo pooti osiveliwaxa ni atthu akina, hiihaale ntoko Yesu. (Yoh. 13:23; 20:2) Mene murummwa Pedru onnanuupuxera weera hiyo nintthuneya wiilipihera weera noonihere ‘nsivelo noolipa wa asinna ni arokora’ ootheene ntoko ninsivelaahu imusi sahu. (1 Ped. 2:17) Pedru ohoonihera weera ti wootthuneya “osivelana mukina ni mukhwawe vohihiyerereya.” (1 Ped. 1:22) Osivelana mukina ni mukhwaawe voohihiyerereya ontaphulela omusivela mutthu nnaamweera antthekenleene. Mwa ntakihero, mwaarowa opaka eheeni wakhala weera munna naari murokora oopaka etthu yoonyoonyinheni? Moohihovela, etthu yoopatxera mwaakelaanyu wuupuwela waari omutthikihera isikula ohiya omoonihera nsivelo. Menento Pedru aaxuttera ni Yesu weera otthikiha isikula ori mukhalelo Yehova ohimmusivela. (Yoh. 18:10, 11) Pedru olempe ha: “Muhilivaka yonanara ni yonanara, nari oruwana ni oruwana, koma votepaxa murelihe.” (1 Ped. 3:9) Wakhala weera nyuwo munimwaasivela asinna voohihiyerereya, nyuwo muneereke okhala mutthu ooreera murima ni muneereke omulevelela ole onooveehani. w23.09 epaax. 28-29 eparag. 9-11
Edomingu, 21 a Setembro
Siso tho asithiyana: ekhale . . . òmàla ni òwiwelela mwa sothesene. — 1 Tim. 3:11
Hiyo ninnatikhiniheya vantxipale naawoonaka anamwane yaakuvaka wunnuwa. Ni eyo enneereya ntoko etthu empakiwa ni maakina. Mene wunnuwa iwo onnavirikana ni wunnuwa wa omunepani. (1 Akor. 13:11; Aheb. 6:1) Weera mutthu akhaleno onthamwene woolipa ni Yehova, onnatthuneya wiilipihera vantxipale. Opwaha mwa yeeyo, mutthu onnatthuna nikhavihero na munepa wootteela weera awere okhalano mikhalelo sooreera ni wiireherera mwa miritti onkelaawe okhalano muhoolo. (Mir. 1:5) Yehova aapanke atthu mulopwana ni muthiyana. (Eph. 1:27) Ekhaikhai weera asilopwana ni asithiyana, toovirikana. Nave-tho toovirikana mwa mikhalelo mikina. Mwa ntakihero, Yehova, aapanke alopwana ni athiyana ni miritti soovirikana, ni ohaavaha osuwela onaakhavihera okwanihera soothanleliwa saya. — Eph. 2:18. w23.12 epaax. 18 eparag. 1-2
Norempa, 22 a Setembro
Mwàkhalihe amalapo othene òhuser’aka, mwàbatizaka yawo mwa nsina na Atithi ni na Mwana. — Math. 28:19.
Neereke Yesu aannatthuna weera atthu evariheleke muteko nsina na Atiithi awe? Moohihovela. Ahooleli akina a ittiini yaaxuttiha weera atthu yaawuulumaka nsina na Muluku, waari ohimuttittimiha, mene Yesu khaahiñye weera yooxuttiha ela ehinkhuma mBiblyani ekhoottihe weera nsina na Yehova nttittimihiwe. Ekwaha emoha, Yesu aamulamiha mulopwana mmoha yoowo aarinono minepa soonanara, mulopwana owo aakhala muttetthe wa oJerasa. Atthu a muttetthe ole yaapatxera omoova Yesu, ni yanvekela weera akhume muttetthe ole. (Mar. 5:16, 17) Nnaamweera vareene hiiho, Yesu aatthuna weera atthu a muttetthe ole esuwele nsina na Muluku. Nto Yesu aamuleela mulopwana ole aamulaminhaawe weera aaleeleke atthu etthu Yehova ompakenlaawe, ohiya etthu Yesu ampakenlaawe. (Mar. 5:19) Nlelo Yesu ontthuna weera nsina na Atiithi awe nsuweliwe elapo yootheene! (Math. 24:14; 28:20) Vaavo nimpakaahu eparte ahu weera naasuwelihe atthu nsina na Yehova, ninnamuhakalaliha Mwene ahu, Yesu. w24.02 epaax. 10 eparag. 10
Nanaveli, 23 a Setembro
Wòvilela ni wòhawa niwoko na nsina naka. — Apok. 2:3.
Mahiku ala oomalihera, ti wooreera opakela eparte mareherero a Yehova. Vaavo elapo ela envirelelaaya onanara, Yehova onnanivaha emusi ya omunepani yoowiiraana ya asinna ni asirokora. (Nsal. 133:1) Yehova tho onnanikhavihera anivahaka emusi yoolipa ni yoohakalala. (Aef. 5:33–6:1) Owo-tho onnanivaha miruku seiyo ninhaawelaahu weera niwere oviriha oxupeya ni weera nikhaleke oohakalala. Nintthuneya wiilipihera weera nivirelele omukokhorela Yehova moororomeleya. Mwaha wa heeni? Mwaha wooweera ikwaha ikina hiyo pooti oveeheya mwaha wa itthu atthu akina ampakaaya naari anuulumaaya. Nave pooti okhala wooxupa woona ohimalela wahu. Otepaxa wene vaavo nimpakaahu yoottheka emoha mwa ikwaha sintxipale. Sookhala itthu tthaaru seiyo nintthuneyaahu ovilela (1) vaavo munna onoonyoonyihaaweni, (2) vaavo aiyinyu naari amwaarinyu anoonyoonyihaayani, ni (3) vaavo ninkhalaahu ooxupeya ni soottheka sahu. w24.03 epaax. 14 eparag. 1-2
Namararu, 24 a Setembro
Vakhalaru siso, yeyo niphiyenrahu’mo, mwemmo ene nètteleke’mo. — Afil. 3:16.
Ikwaha sintxipale nyuwo munoorowa wiiwa sooweereya sa mweekumini sa asinna ni asirokora yaawo yaathanliye opaka sintxipale mmutekoni mwa Yehova. Pooti weeraka asinna awo aasoma Exikola ya Anamalaleera a Omwene, othaamela mapuro oothowa anamalaleera. Wakhala weera ekumi anyu ennaweemererani, iya sooluluwanya nyuwo muntthuneyaanyu okhalano. Atthu a Yehova ennapaka ele enweraaya weera yaatxeerere muteko aya woolaleera. (Mit. 16:9) Nankha yakhala etthu enwootxeelihani okhalano itthu iyo? Muhuupuweleke weera nyuwo khamunvareleya muteko wa asinna ale enwera opaka itthu sintxipale. Etthu yootthuneya, ti yooweera nyuwo onnatthuneya ovirelela ovilela. (Math. 10:22) Muhittiwale weera Yehova onnahakalala ni itthu nyuwo munweraanyu opaka moovarihana ni makhalelo anyu. Ti yeeyo enrowa wookhaviherani ovirelela omutthara Yesu mwabatiziwa vale. — Nsal. 26:1. w24.03 epaax. 10 eparag. 11
Namaxexe, 25 a Setembro
Anilevelelaka sotakhala sahu sothene. — Akol. 2:13.
Yehova onnanroromeliha weera nattharuwa vale onoorowa onlevelela. (Nsal. 86:5) Tivawonto, wakhala weera nnoottharuwa soottheka nipankaahu, niroromeleke weera Yehova onhima ekhaikhai owo onoonlevelela. Muupuweleke weera Yehova khonnikhanyerera nave khaiyene mutthu ooxupa. Owo khonnivekela opaka etthu hiyo nihinweraahu opaka, owo onnavaha mwiitti ele ninweraahu opaka wakhala weera ninniilipihera opaka ele ninweraahu. Opwaha mwa yeeyo, nyuwo pooti wuupuwelela matakihero a mBiblyani ni aatthu akina yanvarenle Yehova ni murima aya wootheene. Mwa ntakihero, mmuupuwele murummwa Paulo, owo aahivara moowiilipihera mpuwa mwa iyaakha sintxipale, owo anneetta ikwaha soorakama nave aahikhavihera opakiwa miloko. Mene vaavo makhalelo a ekumi awe yaatxentxalaaya, owo khaawera olaleera ntoko aaweraawe khalayi. Neereke Yehova khaavaha mwiitti etthu owo aaweraawe opaka? Hooye. Paulo aahivirelela opaka ele aaweraawe nave Yehova aahimureeliha. (Mit. 28:30, 31) Emoha-moharu, itthu nnampakelaahu Yehova pooti orowa otxentxeya muhoolo. Mene etthu yootepa otthuneya, ti ntthuno nraahuno nompakela itthu Yehova. w24.03 epaax. 27 eparag. 7, 9
Namathanu, 26 a Setembro
Ni avinyaka woxixelo, orene nlelo ohiyu, Yesu àkhuma ayaka nipuro na mmathalani ni ànavekela weiwo. — Mar. 1:35.
Moorweela mwa mavekelo Yesu ampakenlaawe Yehova, owo oonihiyera ntakihero nootthara. Mpuwa mwa muteko awe, Yesu annavekela woohihiyerereya. Owo aatthuneya wiihiyera etempu weera avekele, mwaha wooweera owo annarukureriwa ni atthu antxipale. (Mar. 6:31, 45, 46) Owo annavenya oxeexelo weera akhale meekhaawe ni yootthuna weera avekele. Ekwaha emoha owo aavekela ohiyu wootheene ahinaaye opaka yoothanla yootepa otthuneya. (Luka 6:12, 13) Ohiyu aarowaawe okhwa, asuwelaka weera aakela oviriha maxupo ootepaxa ovila a yoothanleliwaawe, Yesu aavekela ikwaha sintxipale. (Math. 26:39, 42, 44) Ntakihero na Yesu ninnanixuttiha weera hiyo pooti nreene atthu oowaatteliwa ninnatthuneya wiihiyera etempu weera nivekele. Hihaale ntoko Yesu, hiyo nintthuneya ompaka programa weera nivekele, apaale nivinyaka woixelo naari nirooka okona. Vaavo nimpakaahu eyo, ninnamoonihera Yehova weera ninnavaha mwiitti ovekela. w23.05 epaax. 3 eparag. 4-5
Esaabadu, 27 a Setembro
Otthuna wa Muluku wòheliwa mmirimani mwahu nthowa na Munepa Wottela nivahiwahu. — Arom. 5:5.
Moone masu ooweera “wòheliwa” va yoolepa ya olelo. Dicionário a Biblya onniiwanyeiha masu ala ntoko ‘murooro wa maahi owaaka wa hiyo.’ Ntakihero nna ninnoonihera moota Yehova onaasivelaawe asinna oothanliwa! Nave awo aasuwela weera eri “òsiveleyaxa mwa Muluku.” (Yuda 1) Murummwa Yohani oohima ele uupuwelaawe alepaka ha: “Ònani otthuna wulupale anivahiyaya Atithi, wera nìtthaniwe anamwane a Muluku!” (1 Yoh. 3:1) Neereke Yehova onaasivela paahi asinna oothanliwa? Hooye, Yehova ohoonihera weera onnansivela ootheene hiyo. Etthu heeni enoonihera weera Yehova onnansivela? Mukuttho etthu etokweene yoonihenre nsivelo na Yehova mwa elapo yootheene! — Yoh. 3:16; Arom. 5:8. w24.01 epaax. 28 eparag. 9-10
Edomingu, 28 a Setembro
Nihiku kinrowaka owìtthanani, vava amwittan’aka anrowa otthikela ottuli, kisuwelaka wi Muluku ori ni miyo. — Nsal. 56:10.
Eversu ya olelo ennoonihera etthu yaamukhavihenre Davidi emaara yeeyo oovaawe: Nnaamweera Davidi aari veerisani, owo annuupuwela etthu Yehova eeraawe ampakele owo. Moohihovela, Davidi annasuwela weera Yehova ammukhavihera etempu yoophwanelela. Nto Yehova aahihima weera Davidi aamurowa okhala mwene a wIsraeli. (1 Sam. 16:1, 13) Vamaithoni va Davidi, itthu sootheene Yehova aamuleihenraawe saakhala ntoko sookwanela. Etthu heeni Yehova olaihenraawe woopakelani nyuwo? Hiyo ninnaweherera weera Yehova onoorowa onikosoopa wa maxupo mootheene ninkumanaahuno. Mwaha wa yeeyo, nroromeleke weera maxupo mootheene ninkumanaahuno elapo ela, Yehova onoorowa omaliha elapo enyowani. (Yes. 25:7-9) Nave mpattuxa ahu ookhalano owera woowaavinyereriha alipa ookhwa, woomaliha iretta sinnikhumelela ni woowaamaliha amwiittani ahu. — 1 Yoh. 4:4. w24.01 epaax. 6 eparag. 12-13
Norempa, 29 a Setembro
Òreriwa t’ole oleveleliwe sottheka sawe ni ùheleliwe sopahula sawe. — Nsal. 32:1.
Muupuweleleke wiivaherera ni opatisiwa wanyu. Nyuwo mwaapaka itthu piili iya mwaha wooweera mwaatthuna okhala vakhiviru ni Yehova. Nkuupuwelelani etthu yookhavihenreni waakhulela weera moophwanya ekhaikhai. Nyuwo mwaaxuttera ikhaikhai sa Yehova ni mwaapatxera omuttittimiha ni omusivela Tiithi anyu a wiirimu, opwaha mwa yeeyo nyuwo mwaahunnuwihera nroromelo nanyu nenno nookhavihenreni ottharuwa mwa itthu soonanara mwaapakaanyu khalayi. Murima anyu wooweerihani ohiya opaka itthu soonanara moowiiwanana ni mukhalelo wa Muluku, ni nyuwo mwaataphuwa moonelelakaru weera Muluku ohoolevelelani. (Nsal. 32:2) Nyuwo mwannoonela mithukumano ni mwaapatxera waaxuttiha atthu akina ele mwaaxuttenraanyu. Ntoko mukristu oowiivaherera ni oopatisiwa, nyuwo vano muneetta ephiro ya ekumi, ni moolakela ohihiya weettela ephiro ela. (Math. 7:13, 14) Nvireleleke okhala oolipa mwa omukokhorela wanyu Yehova ni ohittikinyeya mwa wiiwelela wanyu malamulo awe. w23.07 epaax. 17 eparag. 14; epaax. 19 eparag. 19
Nanaveli, 30 a Setembro
Muluku t’òroromeleya, ohinàkhulela wi mwèreriwe opwaha ikuru munaweryanyu. Siso mowereriwani mwanyu Muluku onimovahani ntthawelo, wera nwerye ovilela. — 1 Akor. 10:13.
Ophimelela nivekelo mwaapankaanyu mwiivahereraka wa Yehova, onimookhaviherani owera owina yooweerera eri poothe. Mwa ntakihero, neereke nyuwo mwaamuuluma masu oohireerela wa mutthu ootheliwa? Moohihovela, hooye! Nyuwo moomulaihera Yehova weera khamwaarowa opaka etthu ntoko eyo. Wakhala weera khamunhiya nyuupuwelo soonanara sivolowaka vamurimani vanyu, nyuwo khamunrowa otthuneya owanano itthu iyo muhoolo. Mwa mukhalelo ene yoola, nyuwo munoorowa osepa “ephiro ya atakhali.” (Mir. 4:14, 15) Ophimelela ntakihero na Yesu onoorowa onikhavihera mwa mukhalelo ene yoola, owo aari oolikaneene ikwaha sootheene waahakalaliha Atiithi awe. Nave hiihaale ntoko Yesu, hiyo nintthuna ikwaha sootheene omuhakalaliha Tiithi ahu. (Math. 4:10; Yoh. 8:29) Mwaha wooweera otthara-tthariwa onimoovahani eparakha yoowoonihera weera muri oolikaneene- weera mmutakihe Yesu. Nyuwo muroromeleke weera Yehova onimookhaviherani opaka eyo. w24.03 epaax. 9-10 eparag. 8-10