Watchtower TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Watchtower
TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Faka'uvea
  • TOHI-TAPU
  • TOHI
  • FONO
  • w92 15/9 p. 19-24
  • ʼE Fakaʼaoga e Sehova Te ʼu “Meʼa Vale” Moʼo Hāofaki Ia Nātou ʼAē ʼe Tui

Aucune vidéo n'est disponible pour cette sélection.

Il y a eu un problème lors du chargement de la vidéo.

  • ʼE Fakaʼaoga e Sehova Te ʼu “Meʼa Vale” Moʼo Hāofaki Ia Nātou ʼAē ʼe Tui
  • Te Tule Leʼo—1992
  • Manatu Tafito
  • He Tahi ʼu Alatike
  • Te tupuʼaga tāfito ʼo te kovi ʼaē ʼo te poto ʼo te malamanei
  • Ko te faka mafola ʼo te Puleʼaga: ʼe ko he meʼa fakavale koa pe ko he meʼa ʼe ʼaoga ki totatou temi?
  • “Ko he meʼa fakavale ia kia nātou ʼaē ʼe mamate”
  • ‘Tou liliu ko he ʼu meʼa vale ke tou liliu ʼo popoto’
  • ʼE Kalaga Malohi Te Poto Moʼoni
    Ko Te Tule Leʼo ʼe Ina Kalagaʼi Te PuleʼAga ʼo Sehova (Ako)—2022
  • “Manuʼia Te Tagata ʼAē Neʼe Ina Maʼu Te Poto”
    Te Tule Leʼo—2001
  • ʼAua Naʼa Kotou Tuku Ke Kakaʼi Koutou e “Te Poto ʼo Te Malamanei”
    Ko Te Tule Leʼo ʼe Ina Kalagaʼi Te PuleʼAga ʼo Sehova (Ako)—2019
Te Tule Leʼo—1992
w92 15/9 p. 19-24

ʼE Fakaʼaoga e Sehova Te ʼu “Meʼa Vale” Moʼo Hāofaki Ia Nātou ʼAē ʼe Tui

“Koteʼuhi ʼi te poto ʼo te ʼAtua, ko te malamanei, ʼaki tona poto, neʼe mole ina lavaʼi te ʼiloʼi ʼo te ʼAtua, heʼe ʼaki te meʼa ʼaē ʼe vale ʼe faka mafola ai ko te ʼAtua kua ina leleiʼia ke fakamaʼuli ia nātou ʼaē ʼe tui.” — 1 Kolonito 1:21.

1. He koʼe ʼe lava ke tou ʼui ʼe fakaʼaoga e Sehova “te meʼa ʼaē ʼe vale”, pea ʼe feafeaʼi tatatou ʼiloʼi neʼe mole ʼiloʼi e te malamanei ia te ʼAtua ʼaki tona poto?

KOTEĀ koa te meʼa vale ʼaia? ʼE fakaʼaoga anai koa e Sehova he meʼa vale? Kailoa ia! Kae ʼe feala ke fakaʼaoga e te ʼAtua ia te meʼa ʼaē ʼe hage ʼe vale ki te malamanei. ʼE ina fakaʼaogaʼi moʼo hāofaki te hahaʼi ʼaē ʼe nātou ʼiloʼi ia ia pea mo ʼoʼofa kia ia. Ko te malamanei ʼe mole lava ke ina ʼiloʼi te ʼAtua ʼaki tona poto. Neʼe fakahā fakalelei e Sesu te meʼa ʼaia, ʼi tana faikole ʼaenī: “Tāmai faitotonu, neʼe mole feala ke ʼiloʼi koe e te malamanei.” — Soane 17:25.

2. He koʼe koa ʼe hage ʼe felogoi tahi te ʼu ala ʼo te ʼAtua pea mo te ʼu ala ʼo te malamanei, kae koteā tona ʼu ikuʼaga?

2 Ko te ʼu palalau ʼa Sesu ʼe ʼiloga mai ko te ʼu ala ʼo Sehova ʼe kehekehe mo te ʼu ala ʼo te mālama ʼaenī. ʼE feala ke kita manatu ko te fakatuʼutuʼu ʼa te ʼAtua pea mo te fakatuʼutuʼu ʼa te malamanei ʼe felogoi tahi. ʼE feala ke kita manatu ko te ʼu gāue ʼo te malamanei ʼe tapuakina e te ʼAtua (Isaia 9:​6, 7; Mateo 6:10). Ohage la, ʼe ʼui e te Tohi-Tapu, ko te ʼAtua ʼe ina fakatuʼu anai te puleʼaga faitotonu ka ina foaki anai te maʼuli tokalelei, te fīmālie pea mo te ʼu meʼa lelei ʼaupito ki te hahaʼi ʼo te kele. Ohage pe ko te fakahāhā ʼaē e te malamanei tana fakatuʼutuʼu ʼaē ke ina foaki te tokalelei ki te hahaʼi, te ʼu lelei ʼaupito, pea mo te puleʼaga lelei ʼaki te meʼa ʼaē ʼe higoaʼi ko te mālama foʼou. Kae ko te ʼu fakatuʼutuʼu ʼa te ʼAtua pea mo te ʼu fakatuʼutuʼu ʼaē ʼo te malamanei ʼe kehekehe pe ia. ʼE fakatuʼutuʼu ia Sehova ke ina fakamatatonu tona ʼuhiga Tuʼi Māʼoluga ʼo te ʼatulaulau. ʼE ina fai anai te meʼa ʼaia ʼaki te puleʼaga ʼi selo ʼaē ka ina molehi te ʼu puleʼaga fuli ʼaē ʼi te kele (Taniela 2:44; Fakahā 4:11; 12:10). Koia, ko te ʼAtua ʼe mole ʼi ai hona pikipikiga mo te mālama ʼaenī (Soane 18:36; 1 Soane 2:​15-17). Koia ʼaē ʼe talanoa ai te Tohi-Tapu ki te ʼu faʼahiga poto e lua: “te poto ʼo te ʼAtua” pea mo “te poto ʼo te malamanei”. — 1 Kolonito 1:​20, 21.

Te tupuʼaga tāfito ʼo te kovi ʼaē ʼo te poto ʼo te malamanei

3. Logope la he faʼahiga maʼuhiga ʼo te poto ʼo te malamanei, he koʼe koa ko te mālama foʼou ʼaē ʼe fakapapau e te tagata ʼe mole hona fua?

3 Kia nātou ʼaē ʼe mole taki e te poto ʼo te ʼAtua, ʼe hage ʼe mālohi te poto ʼo te malamanei kia nātou ʼaia. ʼE ʼi ai te ʼu manatu faka filosofia maʼuhiga ʼo te malamanei ʼe mālohi ʼi te fakakaukau ʼa te hahaʼi. Ko te toko lauʼi afe fale ako popoto ʼe nātou akoʼi he ʼu meʼa mai ni ʼu hahaʼi ʼe nātou ʼui ko te kau popoto pe ia ʼo te malamanei. Ko te ʼu fale tukuʼaga tohi ʼe tapuke ai te ʼu meʼa ʼo te ʼu hahaʼi popoto ʼo te ʼu sēkulō. Logope la te meʼa ʼaia, ko te mālama foʼou ʼaē ʼe fakaʼamu ki ai te kau pule ʼo te malamanei ʼe puleʼi anai pe ia e te ʼu tagata heʼehaohaoa, agahala pea mo mamate. Ko te mālama ʼaia ʼe mole haohaoa anai ia, ʼe feala pe ke toe hoko te ʼu meʼa kovi ʼaē neʼe hoko ʼi te temi nei ʼo mole lava ke ina tuku he fakafimālie ʼo ʼuhiga mo te ʼu meʼa ʼaē ʼe ʼaoga ki te malamanei. — Loma 3:​10-12; 5:12.

4. Koteā koa te meʼa ʼaē ʼe tau mo te mālama foʼou ʼaē neʼe fakapapau e te tagata pea koteā tona fua?

4 Ko te mālama foʼou ʼaē ʼe fakaʼamu ki ai te tagata, ʼe taki anai ia e te tagata agahala kae ʼe toe fakahālaʼi foki e te ʼu laumālie agakovi, ko Satana te Tevolo pea mo tana kau temonio. Neʼe fakakiviʼi e Satana te ʼatamai ʼo te hahaʼi ke mole nātou tui “ki te kolōlia ʼo te logo lelei ʼo ʼuhiga mo Kilisito”. (2 Kolonito 4:​3, 4; Efesi 6:12.) Pea tahi foki, ko te malamanei ʼe felāveʼi tuʼumaʼu pe mo te ʼu mahaki. ʼI tana mole fia fakalogo ki te taki ʼa te ʼAtua pea mo fai ʼaē ʼo tona finegalo, ko te malamanei ʼe felāveʼi mo te ʼu tuʼutāmaki (Selemia 10:23; Sake 3:​15, 16). Koia, ohage ko te ʼui ʼa te ʼapositolo ko Paulo, “ko te malamanei, ʼaki tona poto, neʼe mole ina lavaʼi te ʼiloʼi ʼo te ʼAtua”. — 1 Kolonito 1:21.

5. Koteā koa te tupuʼaga tāfito ʼo te kovi ʼaē ʼo te poto ʼo te malamanei?

5 Kae, koteā koa te tupuʼaga tāfito ʼo te kovi ʼaē ʼo te poto ʼo te malamanei, ʼo liu pikisia ai foki ki tana ʼu fakatuʼutuʼu ʼaē ʼo ʼuhiga mo he mālama foʼou? Koteʼuhi, ko te malamanei ʼe mole ina tokagaʼi: te tuʼi māʼoluga ʼaē ʼa Sehova ʼAtua. ʼE mole ina fia lagolago te fai pule ʼo te ʼAtua. ʼE mole ina fai tana ʼu fakatuʼutuʼu ʼo mulimuli ki te taki ʼaē ʼa te ʼAtua, ʼe falala pe ia ki tona mālohi tokotahi (Vakaʼi Taniela 4:​31-34; Soane 18:37). ʼE fakahā fakalelei e te Tohi-Tapu “ko te manavasiʼi kia Sehova ko te kamataʼaga ʼaia ʼo te poto”. (Tāʼaga Lea 9:10; Pesalemo 111:10.) Kae, ko te malamanei neʼe mole ina ʼiloʼi ia te ʼaluʼaga maʼuhiga ʼaia moʼo maʼu ia te poto. Pea ʼe feafeaʼi leva he fua lelei ʼo hana fakatuʼutuʼu mokā ʼe mole ina maʼu te tokoni ʼa te ʼAtua? — Pesalemo 127:1.

Ko te faka mafola ʼo te Puleʼaga: ʼe ko he meʼa fakavale koa pe ko he meʼa ʼe ʼaoga ki totatou temi?

6, 7. a) Koteā ʼaē ʼe faka mafola ʼe nātou ʼaē ʼe taki e te poto ʼo te ʼAtua, kae koteā koa te manatu ʼo te malamanei ʼo ʼuhiga mo nātou? b) Ko te poto fea koa ʼaē ʼe faka mafola ai te hahaʼi ʼo te keletiate, pea koteā koa tona fua?

6 Pea tahi foki, ko nātou ʼaē ʼe nātou ʼiloʼi te ʼAtua ʼe nātou fakahā te poto fakaʼatua ʼaia pea mo nātou fia fakalogo aipe ki tana taki. Ohage ko tona fakakikite ʼaē e Sesu, ʼe nātou faka mafola “te logo lelei ʼaenī ʼo te puleʼaga (...) ʼi te kele katoa”. (Mateo 24:14; 28:​19, 20.) Ko te faka mafola ʼaia ʼe ʼaoga koa ʼi totatou temi, logope te kua fonu ʼaē ʼi te kele te ʼu tau, te tefu, te hoge pea mo te mamahi ʼaē ʼa te tagata? Kia nātou ʼaē ʼe nātou maʼu te poto ʼo te malamanei, ko te gāue ʼaia ʼe ko he meʼa fakavale ia pea ʼe mole hona ʼaoga. ʼE hage kia nātou te hahaʼi faka mafola ʼo te Puleʼaga ʼo te ʼAtua, ko he ʼu hahaʼi ʼe nātou gaohaʼa ki te puleʼaga pea mo fakatupu kovi ki te haʼele lelei ʼaē ʼo te puleʼaga fakatagata. ʼE toe kau pe foki mo te kau takitaki ʼo te keletiate ki te manatu ʼaia, ʼaē ʼe nātou faka mafola ʼaki te poto ʼo te malamanei pea mo nātou fufū ki te hahaʼi te mālama foʼou pea mo te puleʼaga ʼaē neʼe fakapapau mai e te ʼAtua, ʼaē neʼe ko te akonaki tāfito ʼa Kilisito. — Mateo 4:17; Maleko 1:​14, 15.

7 Neʼe fakahā e te tagata hisitolia ko H. G. Wells ia te hāla ʼaia ʼa te hahaʼi ʼo te keletiate. Neʼe ina tohi ʼo fēnei: “Ko te tahi meʼa maʼuhiga, ʼi te fai akonaki ʼa Sesu neʼe maʼuhiga kia ia te Puleʼaga ʼo selo, kae ʼi te ʼu akonaki ʼa te ʼu ʼēkelesia faka kilisitiano ʼe mole faka maʼuhiga ia.” Kae, ke maʼu foki e te taʼiake ʼaenī te maʼuli, ʼe tonu muʼa ke nātou logo ki te Puleʼaga ʼo te ʼAtua ʼaē kua fakatuʼu ʼi te temi nei, pea ke hoko te meʼa ʼaia, ʼe tonu ke ʼi ai anai he tahi moʼo faka mafola te logo lelei ʼo ʼuhiga mo te Puleʼaga. — Loma 10:​14, 15.

8. He koʼe koa ko te faka mafola ʼo te logo lelei ʼo te Puleʼaga ʼe ko he meʼa ʼaoga ke fai ʼi totatou temi, kae ko te aga fea ʼaē ʼe mole maʼu ai anai he fīmālie loaloaga?

8 Ko te faka mafola ʼo te logo lelei ʼo te ʼAtua ʼe ko he meʼa tāfito ke fai ʼi totatou temi. ʼE ʼaoga te meʼa ʼaia, koteʼuhi ʼe ina foaki ki te loto ʼo te tagata te fiafia lolotoga ʼo te ʼu ʼaho fakamuli ʼaenī ʼaē ʼi ‘te ʼu temi maʼuhiga ʼaupito mo faigataʼa ʼe hoko mai’. (2 Timoteo 3:​1-5; Loma 12:12; Tito 2:13.) ʼI te temi nei ʼe lākilua pea mo nounou ia te maʼuli, kae ʼi te mālama foʼou ʼo te ʼAtua ʼe heʼegata leva te maʼuli ia; ko te fiafia, mo te tokalelei ʼe maʼu anai ʼi te kele (Pesalemo 37:​3, 4, 11). Ohage ko tona ʼui ʼaē e Sesu Kilisito, “ ʼio koteā anai te ʼuhiga ki he tagata tana maʼu te malamanei katoa, kae ʼe ina totogi aki tona nefesi? pe koteā anai ʼe foaki ʼe he tagata moʼo fetogi ʼaki tona nefesi?” Kapau ʼe mole maʼu ʼe he tahi te maʼuli ʼi te mālama foʼou ʼo te ʼAtua, koteā te ʼuhiga ʼo te malamanei ʼaē ka ʼamanaki ke molehi? Ko te fiafia ki te ʼu koloā ʼo te temi nei ʼe mole hona ʼuhiga. — Mateo 16:26; Tagata Tānaki 1:14; Maleko 10:​29, 30.

9. a) Koteā te tokoni neʼe fai e Sesu ki te tagata neʼe mole heʼeki na fia mulimuli ia te ia? b) ʼE feafeaʼi koa tona ʼaoga kia tatou ia te tali ʼaē neʼe fai e Sesu?

9 Neʼe fēnei te ʼui ʼa te tagata neʼe fakaafe e Sesu ke liliu ko hana tisipulo: “Fakagafua mai muʼa ke ʼau ʼalu ʼo tanu taku tāmai.” Koteā te tokoni neʼe foaki age e Sesu ke ina fai? ʼI tana ʼiloʼi ʼaē ko te tagata neʼe mole heʼeki na fia fai te gāue maʼuhiga koteʼuhi ke nofo feiā muʼa ia ʼo aʼu ki te temi mate ʼo tana tāmai mo tana faʼe, neʼe fēnei te tali age ʼa Sesu kia te ia: “Tuku te kau mate ke nātou tanu tanatou ʼu mate, kae kia koe, ʼalu koe ʼo faka mafola te puleʼaga ʼo te ʼAtua.” (Luka 9:​59, 60). Ko nātou ʼaē neʼe popoto, neʼe nātou fakalogo kia Kilisito ʼo mole nātou situʼa ʼo ʼuhiga mo te fai ʼo tanatou gāue ʼaē ko te faka mafola ʼo te logo ʼo te Puleʼaga. Ko te poto fakaʼatua ʼe ina fakamahino kia nātou ko te mālama ʼaenī mo tana ʼu pule ʼe pulihi anai ia (1 Kolonito 2:6; 1 Soane 2:17). ʼE ʼiloʼi lelei pe ʼe nātou ʼaē ʼe nātou lagolago te pule faʼitaliha ʼa te ʼAtua, ko te falalaʼaga moʼoni ʼa te hahaʼi ʼe pipiki ki tona finegalo pea mo tana fai pule fakaʼatua (Sakalia 9:10). Ko nātou ʼaē ʼe nātou maʼu te poto ʼo te mālama ʼaenī ʼe mole nātou tui ki te Puleʼaga ʼo te ʼAtua pea ʼe mole nātou fia fai ki te Puleʼaga ʼaē ʼi selo, ko te hahaʼi ʼaē ʼe taki e te poto fakaʼatua ʼe nātou foaki te ʼu lelei moʼoni ki ʼonatou ʼu kau fagona, ʼo teuteuʼi nātou ki te maʼuli heʼegata ʼi te mālama foʼou neʼe fakapapau e Sehova. — Soane 3:16; 2 Petelo 3:13.

“Ko he meʼa fakavale ia kia nātou ʼaē ʼe mamate”

10. a) ʼI te temi ʼaē neʼe tui ai ia Saulo ʼo Talesi kia Kilisito, koteā te gāue ʼaē neʼe ina fai, pea neʼe koteā tana manatu ki te gāue ʼaia? b) Ko te faʼahi feā ʼaē neʼe ʼiloa ai te kau Keleka ʼo te temi ʼāfea, kae neʼe koteā te manatu ʼa te ʼAtua ʼo ʼuhiga mo tonatou poto?

10 Ko Saulo ʼo Talesi, ʼaē neʼe liliu ko Paulo, ko te ʼapositolo ʼa Sesu Kilisito, neʼe ina fai te gāue fakamaʼuli ʼaia. ʼE tonu koa ke ʼui ʼi te temi ʼaē neʼe haga ai ia Sesu Kilisito ʼo fakagafua ke tui ia Paulo kia te ia, neʼe ina foaki age he gāue ʼe ko he meʼa fakavale? Neʼe mole manatu feiā Paulo ia (Filipe 2:16). ʼI te temi ʼaia, neʼe hage foki ko te kau Keleka ko he ʼu hahaʼi popoto ʼo te malamanei. Neʼe nātou laupisiʼi tonatou ʼu filosofia lalahi pea mo ʼonatou ʼu tagata popoto. Logope te poto ʼaē ʼo Paulo ʼi te lea faka keleka, neʼe mole mulimuli ia ki te filosofia peʼe ki te ako faka keleka. Koteā tona tupuʼaga? Heʼe ko te poto ʼo te malamanei ʼe ko he meʼa fakavale ki te ʼAtuaa. Neʼe kumi e Paulo te poto fakaʼatua, ʼaē neʼe uga ia ia ke ina faka mafola te logo lelei ʼi te ʼu ʼapi. Ko te tagata faka mafola lahi ʼo te ʼu temi ko Sesu Kilisito ʼaē neʼe ina tuku he faʼifaʼitaki pea mo akoʼi ia ia ke ina toe fai pe mo te gāue ʼaia. — Luka 4:43; Gāue 20:​20, 21; 26:​15-20; 1 Kolonito 9:16.

11. Koteā te ʼui ʼa Paulo ʼo ʼuhiga mo tana gāue ʼaē ke ina faka mafola pea mo te poto ʼo te malamanei?

11 Neʼe ʼui fēnei e Paulo ʼo ʼuhiga mo tana gāue faka mafola: “Neʼe fekauʼi ʼau e Kilisito (...) moʼo faka mafola te logo lelei, ʼo mole fai ʼaki te poto ʼo te lea, koteʼuhi ke ʼaua naʼa liliu te pou fakamamahi ʼo Kilisito ʼo mole hona ʼaoga. Ko te palalau ʼaē ʼo ʼuhiga mo te pou puluhia [te sakilifisio faitotogi ʼo Sesu], ʼe moʼoni, ʼe ko he meʼa fakavale ia kia nātou ʼaē ʼe mamate, kae kia tatou ʼaē ʼe lolotoga hāofaki ʼi te temi nei, ʼe ko te mālohi ʼaia ʼo te ʼAtua. Heʼe tohi ʼo fēnei: ‘ ʼE ʼau molehi anai te poto ʼo te kau popoto pea mo te ʼatamai ʼo te kau ʼātamai, ʼe ʼau liaki anai.’ ʼE ʼifea te tagata poto [ohage ko he tagata filosofia]? ʼE ʼifea te sekelipa? ʼE ʼifea te tagata fakakaukau ʼo te ʼu faʼahiga meʼa ʼo te tuʼu ʼaenī? Neʼe mole fakaliliu koa la e te ʼAtua te poto ʼo te malamanei? Koteʼuhi, ʼi te poto ʼo te ʼAtua, ko te malamanei, ʼaki tona poto, neʼe mole ina lavaʼi te ʼiloʼi ʼo te ʼAtua, heʼe ʼaki te meʼa ʼaē ʼe vale ʼe faka mafola ai ko te ʼAtua kua ina leleiʼia ke fakamaʼuli ia nātou ʼaē ʼe tui.” — 1 Kolonito 1:​17-21.

12. Koteā ʼaē ʼe fakahoko e Sehova ʼaki “te meʼa ʼaē ʼe vale ʼe faka mafola”, pea ʼe feafeaʼi te aga ʼonatou ʼaē ʼe nātou maʼu te “poto ʼo selo”?

12 Logope la hona mata faigataʼa, ʼe fakaʼaoga e Sehova te ʼu hahaʼi ʼaē ʼe fakahigoaʼi e te malamanei ko te kau vale, ko tana kau fai faka mafola. ʼE hāofaki e te ʼAtua ia nātou ʼaē ʼe tui ʼaki te minisitelio ʼaē ʼo te kau fai faka mafola. ʼE fai e Sehova he ʼu meʼa ke mole feala ki te kau fai faka mafola “ ʼaē ʼe ko he ʼu meʼa fakavale” hanatou fakavikiviki ia nātou, ʼo feiā aipe kia nātou ʼaē neʼe nātou maʼu mai ai te logo lelei. Neʼe fai e te ʼAtua te meʼa ʼaia, koteʼuhi “ke mole ʼi ai he kakano ʼe ina fakavikiviki ia ia pe ia muʼa ʼo te ʼAtua”. (1 Kolonito 1:​28-31; 3:​6, 7.) ʼE moʼoni, ʼe maʼuhiga te tuʼulaga ʼo te tagata faka mafola, kae ko te logo ʼaē ʼe ina faka mafola ʼaē ka ina hāofaki te maʼuli ʼo ia ʼaē ka tui ki te logo ʼaia. Ko nātou ʼaē ʼe fia maʼu “te poto ʼo selo” ʼe mole nātou fehiʼa anai ki te logo ʼa te tagata faka mafola ʼaia ʼuhi pe ko te tagata ʼaia ʼe vale pea mo agavaivai, pea ʼe fakataga pea ʼi tana ʼalu ʼaē ʼi te ʼu ʼapi. Ko te kau agavaivai ʼe nātou fakaʼapaʼapa anai ki te tagata faka mafola ʼo te Puleʼaga koteʼuhi kia nātou ʼaia ko te tagata neʼe fekauʼi e Sehova pea ʼe nātou ʼomai ʼi te huafa ʼo te ʼAtua. ʼE maʼuhiga ʼaupito kia nātou te logo ʼaē ʼe faka mafola e te tagata ʼaia ʼaki te felogoi pea mo te ʼu tohi. — Sake 3:17; 1 Tesalonika 2:13.

13. a) Koteā koa te manatu ʼa te kau Sutea mo te kau Keleka ki te faka mafola ʼaē ko Kilisito neʼe haʼi ki te pou? b) Ko ai koa te ʼu hahaʼi ʼaē neʼe mole pāuʼi ke liliu ko te ʼu tisipulo ʼa Sesu, pea koteā tona tupuʼaga?

13 ʼO ʼuhiga mo tana talanoa ʼaē ki te ʼu ala ʼo te ʼAtua, neʼe ʼui e Paulo, ʼo fēnei: “ ʼE kole e te kau Sutea he ʼu fakaʼiloga pea ko te kau Keleka ʼe nātou kumi te poto; kae kia tatou, ʼe tou fagonogono ko Kilisito neʼe haʼi ki te pou, meʼa faka tūkia ki te kau Sutea pea ko he meʼa fakavale ki te ʼu puleʼaga; kae kia nātou ʼaē neʼe pāuʼi, tatau pe te kau Sutea mo te kau Keleka, ko Kilisito ko te mālohi ʼo te ʼAtua pea mo te poto ʼo te ʼAtua. Koteʼuhi ʼe ko he meʼa fakavale ʼa te ʼAtua ʼe poto age ia ʼi te tagata pea ko he meʼa ʼe vaivai ʼa te ʼAtua ʼe mālohi age ia ʼi te tagata. Heʼe koutou sisio ki tokotou pāuʼi, ʼu tēhina: ʼe mole lahi he kau popoto ʼi te kakano neʼe pāuʼi, peʼe ko he kau mālohi, peʼe ko he ʼu hahaʼi ʼaliki; kae ko te ʼAtua neʼe ina filifili te ʼu meʼa ʼaē ʼe vale ʼo te malamanei moʼo fakaufiufi ki te ʼu tagata popoto; pea ko te ʼAtua neʼe ina filifili te ʼu meʼa ʼaē ʼe vaivai ʼo te malamanei moʼo fakaufiufi ki te ʼu meʼa mālohi.” — 1 Kolonito 1:​22-27; vakaʼi ia Isaia 55:​8, 9.

14. a) Koteā te meʼa ʼe fakahā e te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova, mokā ʼe fehuʼi age he ʼu fakamoʼoni ʼo ʼuhiga mo nātou? b) He koʼe neʼe mole fia hā ia Paulo ki te kau Keleka feiā aipe mo hona faʼahiga poto fakatagata?

14 ʼI te temi ʼaē neʼe nofo ai Sesu ʼi te kele, neʼe kole age e te kau Sutea he fakaʼiloga ʼi te lagi (Mateo 12:​38, 39; 16:1). Kae neʼe mole fai e Sesu he fakaʼiloga. ʼO toe feiā aipe mo te temi nei, ko te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ʼe mole nātou fia fakamoʼoni ia nātou ʼaki he ʼu faʼahiga fakaʼiloga. ʼE nātou fai tanatou gāue faka mafola ʼo te logo lelei, ohage ko te talanoa ʼaē ʼe tuʼu ʼi te vaega ʼo Isaia 61:1, 2; Maleko 13:​10; pea mo Fakahā 22:​17. Ko te kau Keleka ʼo te temi ʼāfea neʼe nātou kau ʼi te ʼu ako māʼoluga moʼo maʼu te poto ʼo te malamanei. Logope la te akoʼi ʼaē ʼo Paulo ki te poto ʼo te malamanei, neʼe mole fia lelei ia ki te kau Keleka ʼi he faʼahiga meʼa (Gāue 22:3). Neʼe ina palalau pea mo faitohi ʼi te lea māhani ʼaē ʼa te kau Keleka, kae neʼe mole ina fakaʼaoga ia te lea faka talatuku ʼa te kau Keleka. Neʼe ʼui e Paulo ki te kau Kolonito, ʼo fēnei: “ ʼI taku haʼu ʼaē kio koutou, ʼu tēhina, neʼe mole ʼau fagonogono atu kia koutou te meʼa fakalilo ʼo te ʼAtua ʼaki he ʼu kupuʼi lea faigataʼa pea mo poto. (...) Ko taku palalau mo taku faka mafola neʼe mole faka ʼuhiga ʼaki he ʼu lea fakalotoʼi ʼo te poto, kae ʼaki he faʼahiga ʼatamai pea mo he faʼahiga mālohi, koteʼuhi ke takoto takotou tui, ki te mālohi ʼo te ʼAtua, kae ke mole takoto ki te poto ʼo te tagata.” — 1 Kolonito 2:​1-5.

15. Koteā ʼe fakamanatuʼi e Petelo ʼo ʼuhiga mo nātou ʼaē ʼe nātou manukinuki te logo lelei, pea ʼe feafeaʼi koa te tatau ʼo totatou temi mo te temi ʼo Noe?

15 ʼI te ʼu ʼaho fakamuli ʼaenī, ko nātou ʼaē ʼe nātou manukinuki te logo lelei ʼaē ʼo ʼuhiga mo te faka ʼauha ʼo te mālama ʼaenī pea mo te kua ōvi ʼo te mālama foʼou ʼaē neʼe fakapapau e te ʼAtua, ʼe fakamanatuʼi e te ʼapositolo ko Petelo te temi ʼo Noe ʼaē ko te mālama “neʼe tau mo te ʼauha ʼi te temi ʼaē neʼe lofia ai ʼaki te vai”. (2 Petelo 3:​3-7.) ʼI tanatou tau mo te tuʼutāmaki ʼaia, koteā koa ʼaē neʼe fai e Noe? Tokolahi te hahaʼi neʼe nātou manatu pe ko ia ko te tagata faʼu aleka. Kae neʼe ʼui e Petelo, ʼi te temi ʼaē neʼe haga ai te ʼAtua ʼo lofia te mālama ʼāfea ʼaki te tulivio neʼe ina “hāofaki ia Noe, tagata faka mafola faitotonu, mo te toko fitu”. (2 Petelo 2:5.) ʼAki te poto ʼo te malamanei, ko te hahaʼi heletiko ʼi muʼa ʼo te tulivio neʼe lahi tanatou manukinuki ki te faka mafola ʼaē ʼa Noe pea mo nātou fakahigoaʼi ia ia ko te vale, ʼe mole moʼoni tana faka mafola pea ʼe mole hona ʼaoga kia nātou. ʼO toe feiā aipe mo te temi nei, ki te kau kilisitiano moʼoni, koteʼuhi neʼe fakatatau e Sesu totatou temi mo te temi ʼaē ʼo Noe. Māʼia pe la te ʼu manukinuki, ko te faka mafola ʼo te logo lelei ʼo te Puleʼaga ʼe mole gata ʼaki pe ʼi he fai akonaki. Ohage ko te fagonogono ʼaē neʼe fai e Noe, ko tana faka ʼuhiga ki te tagata fai faka mafola ko te maʼuli pea mo nātou ʼaē ʼe fagono kia ia! — Mateo 24:​37-39; 1 Timoteo 4:16.

‘Tou liliu ko he ʼu meʼa vale ke tou liliu ʼo popoto’

16. Koteā anai ka hoko ki te poto ʼo te malamanei ʼi Halamaketone, pea ko ai anai ka maʼuli ʼi te mālama foʼou ʼo te ʼAtua?

16 Kua vave pe te haga ʼa Sehova ʼi Halamaketone, ʼo pulihi anai “te poto ʼo te ʼu tagata popoto” fuli. ʼE ina haga anai ʼo toʼo kehe “te ʼatamai ʼo te ʼu tagata ʼatamai” fuli ʼaē neʼe nātou fai te ʼu fakakikite ʼo ʼuhiga mo tonatou mālama foʼou ʼaē ka ina foaki te ʼu ʼaluʼaga lelei ki te malamanei. “Ko te tau ʼo te ʼaho lahi ʼo te ʼAtua Māfimāfi” ʼe ina pulihi anai te poto pea mo te filosofia ʼo te malamanei. (1 Kolonito 1:19; Fakahā 16:​14-16). Ko nātou ʼaē ka maʼuʼuli ʼi te tau ʼaia pea mo maʼu te maʼuli ʼi te mālama foʼou ʼo te ʼAtua, ʼaē neʼe nātou fakalogo ki te meʼa ʼaē neʼe fakahigoaʼi e te malamanei, ko he meʼa fakavale, ko tona ʼuhiga ʼaē ko te kolōlia ʼo te logo lelei ʼo te Puleʼaga ʼo Sehova.

17. ʼE feafeaʼi koa te liliu ʼa te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ‘ko he kau vale’, pea koteā ʼaē ʼe faiga ki ai te kau fai faka mafola ʼa te ʼAtua ʼo te logo lelei?

17 Ko te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ʼaē ʼe taki e tona laumālie, ʼe mole nātou ufiufi ʼi te fagonogono ʼo te meʼa ʼaē ʼe fakahigoaʼi e te malamanei, ko te meʼa vale. ʼO mole ʼui ke nātou maʼu te poto ʼo te malamanei, ke nātou liliu ai ʼo ‘vale’. ʼE feafeaʼi tonatou vavale? ʼE nātou faka mafola te Puleʼaga ke nātou liliu ai ʼo popoto, ohage ko tona tohi ʼaē ʼe Paulo, ʼo fēnei: “Kapau ʼe ʼi ai he tahi ia koutou ʼe manatu ʼe poto ʼi te ʼu faʼahiga meʼa ʼo te tuʼu ʼaenī, ke liliu ʼo vale ke feala ai hona poto.” (1 Kolonito 3:​18-20). ʼE ʼiloʼi e te kau faka mafola ʼo te logo lelei ʼa Sehova ia te maʼuhiga ʼo tanatou logo pea ʼe nātou haga faka mafola aipe te logo lelei fakamālohi ʼo aʼu ki te pulihi ʼo te malamanei mo tona poto ʼi te tau ʼo Halamaketone. Kua vave pe, pea haga leva Sehova ʼo fakamatatonu tona ʼuhiga pule faʼitaliha ʼi te ʼatulaulau pea mo foaki te maʼuli heʼegata kia nātou fuli ʼaē ʼe tui ʼi te temi nei pea mo gāue ki te “meʼa fakavale ʼaē ʼe faka mafola”.

[Nota ʼi te lalo pasina]

a Māʼia pe la te ʼu fihi faka filosifia pea mo te ʼu maʼu ʼaē ʼa te kau tagata popoto ʼo te Keleka ʼāfea, ʼe ʼiloga mai ʼi tanatou ʼu tohi neʼe mole nātou maʼu he ʼuhiga tāfito ki he falala. Neʼe ʼui e te ʼu polofesea ko Sterrett mo Samuel Angus te meʼa ʼaenī: “ ʼE mole maʼu ʼi niʼihi atu ʼu tohi he ʼu mamahi ʼaupito ʼo ʼuhiga mo te malaʼia ʼaē ʼe maʼu ʼi te maʼuli, te vaʼiganoa ʼaē ʼe maʼu ʼi te ʼofa, te kākā ʼaē ʼe maʼu ʼi te falala, te mamahi ʼaē ʼe maʼu ʼi te mate.” — Funk and Wagnalls New “Standard” Bible Dictionary, 1936, pasina 313.

Koteā anai takotou ʼu tali?

◻ Koutou fakahā te ʼu faʼahiga poto ʼaē e lua?

◻ Koteā te tupuʼaga tāfito ʼo te kovi ʼaē ʼo te poto ʼo te malamanei?

◻ He koʼe koa ko te faka mafola ʼo te logo lelei ʼe ko he meʼa ʼe ʼaoga tāfito ia ʼi totatou temi?

◻ Koteā ʼaē ka vave hoko ki te ʼu poto fuli ʼo te malamanei?

◻ He koʼe koa ʼe mole ufiufi te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ʼi te faka mafola ʼo te meʼa ʼaē ʼe fakahigoaʼi e te malamanei, ʼe ko he meʼa fakavale?

[Paki ʼo te pasina 23]

Ko te kau Keleka neʼe nātou kumi te poto ʼo te malamanei pea neʼe nātou ʼui ko te faka mafola ʼa Paulo ʼe hage ʼe ko he meʼa fakavale ia.

    Te ʼu Tohi Fakaʼuvea (1978-2025)
    Mavae
    Hu Ki Loto
    • Faka'uvea
    • Vaevae
    • Préférences
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Conditions d’utilisation
    • Règles de confidentialité
    • Paramètres de confidentialité
    • JW.ORG
    • Hu Ki Loto
    Vaevae