He Koʼe Koa ʼe Maʼuhiga Te Taumafa ʼo Te ʼAliki Kia Koutou
KO SESU KILISITO neʼe ina fakatuʼu te Taumafa ʼo te ʼAliki ʼi te po fakaʼosi ʼo tona maʼuli ʼi te kele. Neʼe ko te po ʼo te felianima, ʼaho 31 ʼo malesio, pea neʼe mate Sesu ʼi te hili hoʼatā ʼo te feliaono, ko te ʼaho 1 ʼo ʼapelili. Ko te ʼu ʼaho ʼo te kaletalio sutea neʼe kamata ʼi te afiafi ʼo aʼu ki te afiafi ʼo te ʼaho ʼaē, pea ko te taumafa ʼo te ʼAliki pea mo te mate ʼo Sesu neʼe to mo te ʼaho 14 ʼo Nisani ʼo te taʼu 33 ʼo totatou temi.
He koʼe koa neʼe fakatuʼu e Sesu te taumafa ʼaia? Koteā te faka ʼuhiga ʼo te pane pea mo te vino ʼaē neʼe ina fakaʼaogaʼi? Ko ai ʼe tonu ke kai ki te pane pea mo ʼinu te vino? ʼE tuʼa fia koa te fakahoko ʼo te taumafa ʼaia? Pea koteā tona maʼuhiga kia tatou?
He koʼe neʼe fakatuʼu te taumafa?
ʼO ʼuhiga mo te Taumafa ʼo te ʼAliki, neʼe ʼui e Sesu ki tana kau ʼapositolo, ʼo fēnei: “Koutou haga fai te meʼa ʼaenī moʼo fakamanatu kia te ʼau.” ʼE ʼui fēnei ʼi te fakaliliu ʼa te tahi Tohi-Tapu: “Koutou fai te meʼa ʼaia moʼo fakamanatu kia te ʼau.” (1 Kolonito 11:24; Selusalemi). Ko te Taumafa ʼo te ʼAliki ʼe faka ʼuhigaʼi tuʼumaʼu ohage ko te Fakamanatu ʼo te mate ʼo Kilisito.
Neʼe mate Sesu ʼi tana nofo agatonu ʼo lagolago te tuʼi pule faʼitaliha ʼa Sehova pea mo ina fakahā ko Satana ʼe gutu loi ʼi tana ʼui ʼaē ko te hahaʼi faitotonu ʼe nātou tauhi pe ki te ʼAtua ʼaki te ʼu manatu pe kia nātou totonu (Sopo 2:1-5). ʼAki tana mate neʼe ina fakafiafia te loto ʼo te ʼAtua. — Tāʼaga Lea 27:11.
ʼAki tana mate ʼaē ʼi tona ʼuhiga tagata haohaoa, ko Sesu neʼe ina toe “foaki tona nefesi ko he totogi moʼo fetogi ʼaki te tokolahi”. (Mateo 20:28.) ʼI te talagataʼa ʼa te ʼuluaki tagata ki te ʼAtua, neʼe puli ia te ia te maʼuli haohaoa pea mo tona ʼu manuʼia fuli. Kae, “ko te ʼAtua ʼi tona ʼofa lahi ʼaē ki te malamanei [ko te hahaʼi] neʼe ina foaki ai tona ʼAlo ʼulu tokotahi, koteʼuhi ko ʼaē ʼe haga tui kia te ia ke ʼaua naʼa faka ʼauha, kae ke ina maʼu te maʼuli heʼegata”. (Soane 3:16.) Ei, “ko te totogi ʼaē ʼe foaki e te agahala, ko te mate, kae ko te meʼa ʼofa ʼaē ʼe foaki mai e te ʼAtua, ko te maʼuli heʼegata ʼaki ia Kilisito Sesu totatou ʼAliki”. — Loma 6:23.
“Maʼu mai te ʼAliki”
ʼE tou mahino ki te toʼotoʼoga ʼo te fakamanatu ʼo te mate ʼo Kilisito ʼi te ʼu palalau ʼaenī ʼa te ʼapositolo ko Paulo: “Neʼe ʼau maʼu mai te ʼAliki te meʼa pe ʼaē neʼe ʼau toe tala atu: ko te ʼAliki ko Sesu, ʼi te po ʼaē ka fakataga ai ia ia, neʼe ina toʼo te pane pea, ʼi tana ʼosi fai ʼo te fakafetaʼi, neʼe ina tofi pea mo ʼui maʼana: ‘Ko te meʼa ʼaenī ʼe ina fakatā toku sino, ʼaē ʼe tuku atu maʼa koutou. Koutou haga fai te meʼa ʼaenī moʼo fakamanatu kia te ʼau.’ Pea neʼe ina toe fai feiā pe ki te kalise, ʼi te hili ʼo tana taumafa, ʼo ʼui maʼana: ‘Ko te kalise ʼaenī ʼe ina fakatā te fuakava foʼou ʼaki toku taʼataʼa. Koutou haga fai te meʼa ʼaenī, ʼi te ʼu temi fuli pe ʼaē ʼe koutou ʼinu anai ki ai, ʼo fakamanatu kia te ʼau.’ Koteʼuhi ʼi te ʼu temi fuli pe ʼe koutou kai ki te pane ʼaenī pea mo ʼinu te kalise ʼaenī, ʼe koutou haga fakahā aipe te mate ʼo te ʼAliki, ʼo aʼu ki tana haʼu.” — 1 Kolonito 11:23-26.
Lagi ko te fakamatala ʼa Paulo neʼe ina “maʼu mai te ʼAliki” ʼaki te fakahā fakaʼatua koteʼuhi neʼe mole heʼeki kau ia mo Sesu pea mo te toko 11 ʼapositolo ʼi te ʼaho 14 ʼo Nisani ʼo te taʼu 33. Neʼe fakatuʼu e Sesu te Fakamanatu “ ʼi te po ʼaē ka fakataga ai ia” e Sutasi ki te ʼu fili takitaki lotu sutea, ʼaē neʼe nātou fakakoviʼi te kau Loma ke tutuki Sesu ki te pou. Ko nātou ʼaē ʼe nātou kau ki te kai ʼo te pane pea mo ʼinu ki te vino ʼe nātou fai anai te toʼotoʼoga ʼaia moʼo fakamanatu kia te ia.
ʼE tuʼa fia te fai ʼo te fakamanatu ʼaia?
Koteā te faka ʼuhiga ʼo te ʼu palalau ʼaenī ʼa Paulo: “ ʼI te temi fuli pe ʼe koutou kai te pane ʼaia, pea mo ʼinu te kalise ʼaia, ʼe koutou haga aipe ʼo tala te mate [ʼo te ʼAliki] ʼo aʼu ki tana haʼu.” Ko te kau kilisitiano fakanofo ʼe nātou kai anai te pane pea mo ʼinu anai te vino “ ʼi te temi fuli pe” ʼo aʼu ki tonatou temi mate, ia muʼa ʼo honatou fakatuʼuake ke nātou maʼuʼuli ʼi selo. ʼI muʼa ʼo te ʼAtua pea mo te mālama, ʼe nātou tala anai tanatou tui ki te meʼa ʼofa ʼa Sehova ko te sakilifisio ʼo Sesu. Pea ko temi ʼe fia ʼaē ʼe nātou fai ai te meʼa ʼaia? ʼE ʼui e Paulo: “ ʼO aʼu ki tana haʼu”, ʼE mahino ia ko te toʼotoʼoga ʼaia ʼe fai anai ʼo aʼu ki te “ ʼafio” ʼa Sesu ʼaē ʼe haʼu leva ʼo toʼo tana kau tisipulo fakanofo ki te lagi ʼaki te fakatuʼuake (1 Tesalonika 4:14-17). ʼE felogoi tahi te talanoa ʼaia mo te ʼu palalau ʼaenī ʼa Kilisito ki te toko 11 ʼapositolo agatonu: “Kapau ʼe ʼau ʼalu pea ʼe ʼau teuteuʼi maʼa koutou he nofoʼaga, ʼe ʼau toe liliu mai pea ʼe ʼau tali anai koutou ki ʼoku tafa, koteʼuhi ko te potu ʼaē ʼe ʼau ʼi ai, ke toe ʼi ai foki, mo koutou.” — Soane 14:3.
ʼE tonu koa ke fai ʼi te ʼaho fuli peʼe ʼi te vāhaʼa fuli te mate ʼo Kilisito? Neʼe fakatuʼu e Sesu te Taumafa ʼo te ʼAliki pea neʼe mate ʼi te Pāsikate, ʼaē neʼe ko he ʼaho ia neʼe fakamanatuʼi e te kau Iselaele tanatou hāo mai tanatou nofo popūla ʼi Esipito. Koia, neʼe fakahigoaʼi ai ia “ko Kilisito ko totatou Pāsikate”, koteʼuhi ko ia ko te Akeno neʼe sakilifisioʼi maʼa te kau kilisitiano (1 Kolonito 5:7). Ko te Pāsikate neʼe fakamanatuʼi pe ʼi te taʼu fuli, ʼi te ʼaho 14 ʼo Nisani (Ekesote 12:6, 14; Levitike 23:5). ʼE ʼiloga ai, ʼe tonu ke fakamanatuʼi anai te mate ʼo Sesu ʼi te lakaga pe ʼaē neʼe fai ai te Pāsikate, ko tona faka ʼuhiga ʼi te taʼu fuli, kae ʼe mole fai ʼi te ʼaho fuli peʼe ʼi te vāhaʼa fuli.
Lolotoga ʼo te ʼu sēkulō, tokolahi te kau “kilisitiano” neʼe nātou fakamanatuʼi tuʼa tahi pe ʼi te taʼu te mate ʼo Sesu. ʼI tanatou fai te toʼotoʼoga ʼaia ʼi te ʼaho 14 ʼo Nisani, neʼe fakahigoaʼi nātou ʼaia ko te kau “Quartodécimans”, ko tona ʼuhiga ko te “hogofulu-ma-fā”. ʼO ʼuhiga mo nātou ʼaia, neʼe tohi fēnei e te tagata fai hisitolia ko J. von Mosheim: “Ko te kau kilisitiano ʼo te Asia Hihifo neʼe ko hanatou agamahani tanatou fakamanatuʼi te toʼotoʼoga ʼaia ʼo te taumafa ʼo te ʼAliki, pea mo te mate ʼo Sesu Kilisito, ʼi te temi tonu ʼaē neʼe kai ai e te kau Sutea tanatou akeno faka pāsikate, ʼaē neʼe hoko ʼi te afiafi ʼo te ʼaho hogofulu-ma-fā ʼo te ʼuluaki māhina [ʼo Nisani]. (...) ʼI tanatou manatu ko te faʼifaʼitaki ʼa Kilisito neʼe ko he mālohi ohage ko hanatou muliʼi ʼo he lao.”
Ko te faka ʼuhiga ʼo te pane pea mo te vino
Neʼe ʼui e Paulo ko Sesu “neʼe ina toʼo te pane pea, ʼi tana ʼosi fai ʼo te fakafetaʼi, neʼe ina tofi”. ʼE tatau te pane ʼaia mo he keke magemage neʼe fai ʼaki te falena pea mo te vai, neʼe mole ʼai ki ai he meʼa fakatupu ʼaē neʼe tonu ke tofi moʼo kai. ʼE fakahā e te Tohi-Tapu, ko te meʼa fakatupu ʼe ina fakatā te agahala peʼe ko te fakahehema. ʼI tana tokoniʼi te kau kilisitiano ʼo Kolonito ke nātou fakamavae te tagata neʼe aga heʼeʼaoga ʼi te kokelekasio, neʼe ʼui fēnei e Paulo: “ ʼE puli koa kia koutou ʼaē ko he kiʼi meʼa fakatupu ʼe ina faka ʼeho te fua katoa? Koutou toʼo ki tuʼa te meʼa fakatupu ʼāfea ke koutou liliu ko he fua foʼou, mo kapau foki ʼe mole ia koutou he meʼa fakatupu. Koteʼuhi ko Kilisito ko tatatou Pāsikate ʼaē neʼe sakilifisioʼi moʼoni. Tou fai te kātoaga, ʼaua naʼa fai ʼaki te meʼa fakatupu ʼāfea, peʼe ko te meʼa fakatupu ʼo te kākā pea mo te agakovi, kae ʼaki te ʼu keke ʼe mole ʼi ai te meʼa fakatupu fakamalotoloto pea mo te moʼoni.” (1 Kolonito 5:6-8). Ohage ko he kiʼi meʼa fakatupu ʼe ina faka ʼeho te pane katoa, pea ko te kokelekasio ʼe liliu anai ʼo heʼemaʼa ki te ʼu mata ʼo te ʼAtua mo kapau ko te tagata agahala ʼe mole toʼo kehe. Neʼe tonu ke toʼo ki tuʼa ʼi te lotolotoiga ʼo te kau Kolonito te “meʼa fakatupu”, ohage pe ko te kau Iselaele neʼe mole feala ke nātou fakaʼaoga he meʼa fakatupu ʼi ʼonatou ʼu loto fale lolotoga te ʼAho ʼo te ʼu Keke ʼe mole hona meʼa fakatupu, ʼe hoa mai ki te Pāsikate.
ʼO ʼuhiga mo te pane ʼaē ʼe mole maʼu ai te meʼa fakatupu ʼo te ʼaho Fakamanatu, neʼe ʼui e Sesu ʼo fēnei: “Ko te meʼa ʼaenī ʼe ina fakatā toku sino, ʼaē ʼe tuku atu maʼa koutou.” (1 Kolonito 11:24). Ko te pane ʼe ina fakatā te sino haohaoa ʼo Sesu ʼaē neʼe talanoa ki ai Paulo, ʼo fēnei: “ ʼI tana hu ki te malamanei, ʼe ʼui [e Sesu]: ‘ “Ko te sakilifisio pea mo te mōlaga neʼe mole ke loto ki ai, kae neʼe ke haga ʼo teuteuʼi hoku sino. Neʼe mole ke leleiʼia he ʼu holokoseta peʼe ko he sakilifisio maʼa te agahala.” Pea neʼe ʼau ʼui: “Koʼeni ʼe ʼau haʼu (ʼi te takaiga tohi ʼe tohi ʼo ʼuhiga mo ʼau) moʼo fai tou finegalo, ê ʼAtua!” ’ (...) ʼAki te ‘finegalo’ ʼaia neʼe fakamaʼa ai tatou ʼaki te mōlaga ʼo te sino ʼo Sesu Kilisito ʼo tuʼa tahi pe ke talu ai.” (Hepeleo 10:5-10). Ko te sino haohaoa ʼo Sesu neʼe heʼe agahala pea neʼe fakaʼaogaʼi te sino ʼaia ohage ko he sakilifisio faitotogi maʼa te malamanei. — Hepeleo 7:26.
ʼI tana ʼosi tapuakiʼi te kalise ʼo te vino kula heʼefio, neʼe ʼui e Sesu fēnei: “Ko te kalise ʼaenī ʼe ina fakatā te fuakava foʼou ʼaki toku taʼataʼa.” (1 Kolonito 11:25). ʼE fakaliliu e te tahi Tohi-Tapu te talanoa ʼaenī, ʼo fēnei: “Ko te kalise ʼaenī e ko te fuakava foʼou ʼo te ʼAtua, neʼe fakamoʼoni ʼaki toku taʼataʼa.” (Français courant). Ohage ko te toto ʼo te ʼu vitulo pea mo te ʼu tao neʼe sakilifisioʼi moʼo fakamaʼuli te fuakava ʼo te Lao ʼaē ʼi te ʼAtua pea mo te hahaʼi ʼo Iselaele, ʼo toe feiā aipe mo te taʼataʼa ʼa Sesu ʼaē neʼe liligi ʼi tona mate, neʼe ʼaoga moʼo fakamaʼuli ai te fuakava foʼou. ʼI te ʼaluʼaga ʼaē ʼo te fakahā ʼo te fuakava foʼou, ʼe tokoniʼi tatou ke tou ʼiloʼi ia nātou ʼaē ʼe nātou kai te pane pea mo ʼinu te vino ʼo te taumafa.
Ko ai anai ʼe tonu ke kau kiai?
Ko te kau tisipulo fakanofo ʼa Sesu ʼo te fuakava foʼou ʼe tau tanatou kau ki te kai ʼo te pane pea mo ʼinu te vino ʼo te Fakamanatu. Ko te fuakava ʼaia ʼa te ʼAtua pea mo te Iselaele fakalaumālie (Selemia 31:31-34; Kalate 6:16). Kae ko te fuakava foʼou ʼe ina foaki anai te ʼu tapuaki ki te hahaʼi fakalogo, pea ʼe feala ke koutou kau ia nātou ʼaē ʼe nātou maʼu te ʼu tapuakina ʼaia.
Ko nātou ʼe kai ki te pane pea mo ʼinu ki te vino ʼe tonu ke nātou kau ki te fuakava ʼo te Puleʼaga ʼaē neʼe fai e Sesu. ʼI te temi neʼe fai ai te taumafa ʼaia, neʼe ʼui fēnei e Sesu ki tana kau ʼapositolo agatonu: “Ko ʼau ʼe ʼau fai he fuakava mo koutou, ohage ko taku Tāmai neʼe ina fai he fuakava mo ʼau, ki he puleʼaga.” (Luka 22:29). Ko te fuakava ʼo te Puleʼaga neʼe fai e te ʼAtua pea mo te hau ko Tavite neʼe ko he fakakikite ʼo te ʼafio ʼa Sesu ia ia ʼaē ka ʼafio anai ʼo heʼegata. Ko te toko 144 000 Iselaele fakalaumālie ʼaē ʼe pule anai pea mo Sesu neʼe fakatātā nātou ʼe nātou tutuʼu ʼi te moʼuga ʼo Sione ʼi selo pea mo te Akeno, ko Sesu Kilisito. ʼI tonatou fakatuʼuake mai te mate, ʼe nātou pule anai pea mo Kilisito, ohage ko he kau hau pea mo he kau pelepitelo (2 Samuele 7:11-16; Fakahā 7:4; 14:1-4; 20:6). ʼE gata pe kia nātou ʼaē ʼe kau ʼi te fuakava foʼou pea mo felogoi mo Sesu ʼe tau tanatou kai ki te pane pea mo ʼinu ki te vino ʼo te Taumafa ʼo te ʼAliki.
ʼE fakamoʼoni e te laumālie ʼo te ʼAtua pea mo te laumālie ʼo te kau fakanofo ko nātou ko Tana ʼu fānau pea mo te ʼu kaugā hāko pea mo Kilisito. Neʼe tohi e Paulo, ʼo fēnei: “Ko te laumālie totonu ʼe ina fakamoʼoni ʼaki totatou laumālie ko tatau ko te ʼu fānau ʼa te ʼAtua. Kapau ko tatou ko te ʼu fānau, pea ʼe ko tatou ko te ʼu hāko: ʼio, ko te ʼu hāko ʼa te ʼAtua, kae ke tou kaugā hāko pea mo Kilisito, mo kapau ʼe tou maʼuli mamahi mo ia ke feala ai he faka kolōliaʼi ʼo tatou pea mo ia.” (Loma 8:16, 17). Ko te laumālie maʼoniʼoni ʼo te ʼAtua, peʼe ko te mālohi gāue, ʼe ina tuku ki te loto ʼo te kau fakanofo te fakamoʼoni ʼe tonu ke nātou maʼuʼuli ʼi selo. ʼE nātou faka ʼuhiga maʼa nātou te ʼu meʼa ʼaē ʼe talanoa ki ai te Tohi-Tapu ʼo ʼuhiga mo te maʼuli ʼi selo pea ʼe nātou tali ʼaki he loto katoa ke nātou tuku te ʼu meʼa fuli ʼo te kele, ohage ko tonatou maʼuli fakasino. Logope la ko te maʼuli ʼi te Palatiso ʼi te kele ʼe ko he meʼa matamatalelei, ʼe mole nātou maʼu te falala ʼaia (Luka 23:43). Ko te falala mālohi pea mo tukupau ʼo ʼuhiga mo he maʼuli ʼi selo, ʼe mole fakatafito ia ki te ʼu manatu ʼo te ʼu lotu hāla, ʼaē ʼe faka fealagia kia nātou hanatou kai ki te pane pea mo ʼinu ki te vino ʼo te Fakamanatu.
ʼE mole leleiʼia anai e Sehova he tahi ʼe ina ʼui pe ʼe ia totonu neʼe pāuiʼi ia ko he hau pea mo pelepitelo ʼi selo kae ta la ia ʼe mole ina maʼu te pāui ʼaia (Loma 9:16; Fakahā 22:5). Neʼe matehi e te ʼAtua ia Kole ʼi tana faiga ki te tuʼulaga faka pelepitelo (Ekesote 28:1; Faka au 16:4-11, 31-35). Koia, ʼe feafeaʼi mo kapau la ko he tahi neʼe kai ki te pane pea mo ʼinu ki te vino koteʼuhi ʼe mālohi te ʼu meʼa ʼi tona loto peʼe ko te akonaki ʼo tana lotu ʼāfea? Koia ʼaē ʼe tonu leva ke ina fakagata anai tana kai ki te pane pea mo ʼinu ki te vino, pea ke faikole ʼaki te agavaivai ke ina maʼu te fakamolemole ʼa te ʼAtua. — Pesalemo 19:13.
ʼE ʼi ai totatou ʼuhiga kiai
ʼE mole fakamaʼua ki he tahi ke ina kai te pane pea mo ʼinu te vino ʼo te Fakamanatu ke feala leva he fua ʼo te sakilifisio faifakelelei kia te ia pea mo ina maʼu te maʼuli heʼegata ʼi te kele. Ohage la, ʼe mole fakahā e te Tohi-Tapu he meʼa ʼo ʼuhiga mo te hahaʼi ʼe manavasiʼi ki te ʼAtua ohage ko Apalahamo, Sala, Isaake, Lepeka, Poase, Lute, pea mo Tavite, ʼe nātou kai ki te pane pea mo ʼinu anai ki te vino. Kae ko nātou ʼaia pea mo ʼihi age ʼe nātou fia maʼuli talu ʼosi ʼi te kele ʼaenī ʼe tonu anai ke nātou haga tui ki te ʼAtua pea mo Kilisito, feiā aipe ki te meʼa ʼofa ʼa Sehova ʼaē ko te totogi faka sakilifisio ʼa Sesu (Soane 3:36; 14:1). Ko te toʼotoʼoga ʼaia ʼo te mate ʼo Kilisito ʼi te taʼu fuli, ʼe hage ko he fakamanatu ʼo te toe sakilifisio ʼaia.
Neʼe hā te maʼuhiga ʼo te sakilifisio ʼaia ʼa Sesu, ʼi te palalau ʼaenī ʼa te ʼapositolo ko Soane: “ ʼE ʼau tohi atu kia koutou te ʼu meʼa ʼaenī ke ʼaua naʼa koutou fai he agahala. Kae kapau ʼe fokifā kua fai ʼe he tahi he agahala, ʼe ʼi ai totatou tokoni ia tafa ʼo te Tāmai, ko Sesu Kilisito, ko te agatonu. Ko ia ko te sakilifisio faifakalelei ʼo ʼuhiga mo ʼatatou ʼu agahala, pea ʼe mole gata ʼaki pe ʼaē ʼa tatou, kae toe kau ai mo ʼaē ʼo te malamanei katoa.” (1 Soane 2:1, 2). ʼE feala ke ʼui e te kau kilisitiano fakanofo ko Sesu “ko te sakilifisio faifakalelei ʼo ʼuhiga mo [ʼanatou] ʼu agahala”. Kae, ko ia ʼe ko he sakilifisio foki ki te ʼu agahala ʼo te malamanei katoa, ʼo ina faka fealagia ai te maʼuli heʼegata ʼi te kele maʼa te hahaʼi fakalogo ʼi te palatiso kua ōvi mai pe.
ʼE koutou maʼu anai te lelei ʼo te ʼu manatu ʼe tuku mai e te akonaki ʼo te Tohi-Tapu, ʼi hakotou kau ʼi te fono ʼo te ʼaho fakamanatu ʼo te mate ʼo Kilisito. ʼE koutou manatuʼi anai te lahi ʼo te meʼa ʼofa neʼe tuku e Sehova ʼAtua pea mo Sesu Kilisito maʼa tatou. ʼE ko he fakapale fakalaumālie anai ia he fakatahi mo nātou ʼaē ʼe nātou pipiki tāfito ki te ʼAtua pea mo Kilisito feiā aipe mo te totogi faka sakilifisio ʼo Sesu. Ko he temi ʼe feala aipe ke ina fakamālohiʼi tokotou loto ke koutou fia maʼu te agalelei makehe ʼo te ʼAtua, ʼaē ʼe ina taki ki te maʼuli heʼegata. ʼE mātou fakaafe koutou mo he loto katoa ke koutou fono mo te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ʼi te ʼosi to ʼo te laʼā ʼi te ʼaho 6 ʼo ʼapelili 1993, moʼo fakamanatu te mate ʼa Sesu Kilisito koteʼuhi ko te Taumafa ʼo te ʼAliki ʼe feala ke ʼi ai tona ʼuhiga lahi kia koutou.