Ko Te Seokalafia ʼo Te Tohi-Tapu ʼe Moʼoni Koa?
NEʼE hoki takoto pe te laʼā ʼi Palesitina. Ko te taʼu 1799 ʼi totatou temi. Hili ki te ʼaho vevela neʼe nātou haʼele ai, ko te Kautau Falani neʼe ina fakatuʼu tona nofoʼaga, pea ko Napoléon, ko te komātā pule, neʼe mālōlō ia ʼi tona fale lā. ʼAki te mālama pe ʼo te foʼi sela, ko tana tagata faifekau neʼe lolotoga lau leʼo lahi te Tohi-Tapu faka falani.
ʼE ʼiloga ia neʼe ko he meʼa māhani neʼe hoko lolotoga ʼo te ʼu feʼaluʼaki tau ʼa te kautau ʼa Napoléon ʼi Palesitina. “ ʼI te temi ʼaē neʼe mālōlō ai ʼi te ʼu toega ʼo te ʼu kolo ʼāfea ʼaia”, ʼaē neʼe ina tohi ki muli age, “ko te ʼu tagata faifekau neʼe nātou lau leʼo lahi te Tohi-tapu ʼi te po fuli (...). Ko te ʼalutahi pea mo te moʼoni ʼo te ʼu fakamatala neʼe ko he meʼa fakaofoofo: ʼe kei nātou felogoi tuʼumaʼu mo te fenua ʼaia logope la kua hili kiai te ʼu sēkulō pea mo te ʼu fetogi”.
ʼIo, ko te kau folau ʼo te Lotomalie ʼo te potu Hahake ʼe faigafua kia nātou he fakapipiki ʼo te ʼu meʼa neʼe hoko ʼo te Tohi-Tapu pea mo te ʼu mataga ʼo te temi nei. ʼI muʼa ʼo te ʼohofi e te Kautau Falani ia Esipito, siʼisiʼi te ʼu meʼa neʼe ʼiloʼi e te kau matāpule ʼo ʼuhiga mo te fenua ʼāfea ʼaia. Pea ko te kau poto pea mo te hahaʼi kumi, ʼaē neʼe ʼaumai e Napoléon ki Esipito, neʼe nātou kamata fakahā ki te malamanei te ʼu meʼa kehekehe ʼo te maʼuhiga ʼo te Esipito ʼāfea. Ko te meʼa ʼaia neʼe faka faigafua ai te sioʼi ʼo te “gāue kinakina” ʼa te kau Iselaele ʼi te temi ʼaē. — Ekesote 1:13, 14.
ʼI te po ʼaē ʼo tanatou ʼāteaina mai Esipito, neʼe maʼopoʼopo te kau Iselaele ʼi Lamisisi pea ki muli age neʼe nātou ʼolo “ki te tafatafa ʼo te toafa”. (Ekesote 12:37; 13:20.) ʼI te temi ʼaia, neʼe fakatotonu age e te ʼAtua kia nātou ke nātou “toe liliu” pea ke nātou “nonofo ōvi ki te tai”. Ko te taki faikehe ʼaia neʼe hage ko he “hēhē ʼi te fakapōʼuli”, pea ko te hau ʼo Esipito neʼe ʼalu mo tana kautau pea mo te ʼu saliote tau e 600 ko he toe puke mai ʼo tana ʼu kaugana. — Ekesote 14:1-9.
Ko te ekesote
ʼE fakamatala e Josèphe, ko te tagata fai hisitolia ʼo te ʼuluaki sēkulō ʼo totatou temi, ko te kautau ʼo Esipito neʼe nātou tuli te kau Iselaele “ ʼo aʼu ki te koga meʼa fāveliveli” pea neʼe feʼaotaki te kau Iselaele “ ʼi te ʼu vanu fakamataku feiā aipe mo te tai”. Ko te koga meʼa totonu ʼaē neʼe fakalaka ai te kau Iselaele ʼi te tai Kula ʼaē ʼe mole heʼeki ʼiloʼi fakapapau ia ʼaho nei. Kae, ʼe faigafua te sioʼi ʼo te meʼa neʼe hoko mai te ʼatu fuga moʼuga ʼo sioʼi mai ai te taupotu ʼo te tai Kula. Ko te meʼa ʼaē ʼe maʼuhiga, ko te moʼuga ko Djebel ʽAtaq, ko tona ʼuhiga “moʼuga ʼo te Hāofaki”. ʼI te vaha ʼo te ʼatu moʼuga ʼaia pea mo te tai Kula ʼe ʼi ai te kiʼi mafa ʼe hoko atu ki te koga meʼa ʼo te ʼu moʼuga mālalo ʼe teitei aʼu ki te tai. ʼI te faʼahi ʼaē ʼo te tai Kula ʼe ʼi ai te kiʼi koga meʼa vaoa, pea mo te ʼu matavai ʼaupito, ʼe higoa ko ʽAyūn Mūsa’, ko tona faka ʼuhiga ko te “ ʼu matavai ʼo Moisese”. Ko te loloto ʼo te tai ʼi te ʼu tau ʼaia e lua ʼe hifo fakatatau pe, ʼo aʼu leva ia ʼo hali fakafokifā ia meta e 9 pea mo 18.
Ko te kau teolosia heʼe tui ʼo te keletiate neʼe nātou faiga ke nātou fakapuli noa te milakulo neʼe fai e te ʼAtua ʼi tana haga ʼaē ʼo avahi te tai Kula pea mo faka fealagia ki te kau Iselaele ke nātou hāo ki te kele mamaha. Neʼe nātou fetogi te meʼa neʼe hoko ʼaki te vai ʼe mole faʼa loloto peʼe ko te vai ʼo te potu tokelau ʼo te tai Kula. Kae ko te meʼa ʼaia ʼe mole hona pikipikiga mo te fakamatala ʼa te Tohi-Tapu, ʼaē ʼe lahi tana fakahā ʼaē ko te ala neʼe maʼu ʼi te tai Kula ʼi he koga meʼa neʼe lahi maumau ai te vai neʼe to ifo moʼo fakamalemo ia Falaone pea mo tana kautau katoa, ei, moʼo faka ʼauha fuli ai nātou. — Ekesote 14:26-31; Pesalemo 136:13-15; Hepeleo 11:29.
Ko te toafa ʼo Sinaï
Ko te ʼu ʼaluʼaga faigataʼa neʼe maʼu ʼi te koga meʼa ʼe takai e te tai ko Sinaï ʼe fakamatalatala fakalelei ʼi te fakamatala ʼa te Tohi-Tapu ʼo te ʼu feʼaluʼaki ʼa te kau Iselaele (Teutalonome 8:15). Kae neʼe feala koa ki he fenua katoa ʼi te lalo moʼuga ʼo Sinaï ke nātou maʼu te Lao ʼa te ʼAtua pea ki muli age ke nātou “tuʼu mamaʼo”? (Ekesote 19:1, 2; 20:18.) Koia, ʼe ʼi ai koa he toe koga meʼa ʼe fālahi moʼo faka fealagia te taʼi meʼa ʼaia ki he tokolahi neʼe fakafuafua ko te toko tolu miliona?
Ko te tagata folau pea mo faitohi ʼo ʼuhiga mo te Tohi-Tapu ʼi te 19 sēkulō, ko Arthur Stanley, neʼe ina ʼaʼahi te koga meʼa ʼo te moʼuga ko Sinaï, pea neʼe ina fakamatalatala, te meʼa neʼe sio ki ai pea mo tona ʼu kaugā fagona ʼi tanā ʼosi kake ki te Rās es-Safsāf: “Ko te meʼa ʼe lave kia tatou, ohage ko te hahaʼi fuli neʼe sio ki ai pea mo ina fakamatalatala, neʼe ko he meʼa fakafokifā. (...) ʼI henī neʼe ko he toe mafa loloto legalega neʼe aʼu ki te tafitoʼaga ʼo te ʼu moʼuga (...). ʼI te fakatokagaʼi ʼo te teitei puli katoa ʼo te ʼu taʼi fakafetaulaki ʼo te ʼu mafa pea mo te ʼu moʼuga ʼi te koga meʼa ʼaia, ʼe ko he meʼa maʼuhiga ʼaia ʼo ʼuhiga mo te moʼoni ʼo te fakamatala, ʼi tatatou maʼu he taʼi fakafetaulaki feiā, pea neʼe ōvi ki Sinaï.”
Ko te kele ʼo te Fakapapau
ʼI te taʼu 40 ʼo te hēhē ʼa Iselaele ʼi te toafa, neʼe foaki e Moisese te fakamatalatala ʼo te ʼu meʼa ʼo te fenua ka nātou hū anai kiai, ʼo fēnei: “Ko Sehova tou ʼAtua ʼe ina fakahū koe ki te fenua lelei, ko te fenua ʼo te vaitafe, ʼo te ʼu matapuna pea mo te ʼu luo, ʼe nātou mafisi ʼi te mato pea mo te koga meʼa moʼugaʼia.” — Teutalonome 8:7.
Ko te moʼoni ʼo te fakapapau neʼe mole fualoa tona hoko ʼi te temi neʼe maʼopoʼopo fakatahi ʼaia te fenua katoa — ko te tagata, pea mo te fafine, pea mo te tamaliki, pea mo te kau matāpule — ʼi te mafa ʼe fakavai leleiʼi ʼo Sichem, ʼi te lotomalie ʼo te moʼuga ko Epale pea mo te moʼuga ko Kelisimi. ʼI lalo ʼo te moʼuga ko Kelisimi neʼe ʼi ai te ʼu telepi e ono. Ko ʼihi telepi e ono neʼe maʼopoʼopo ʼi te faʼahi ʼaē ʼo te mafa ʼi te lalo moʼuga ko Epale moʼo fagono ki te ʼu tapuakina fakaʼatua ʼaē ʼo ʼuhiga mo te puleʼaga, ʼe fiafia anai mo kapau ʼe nātou fakalogo ki te Lao ʼa Sehova pea ko te ʼu malaʼia ʼe haʼu anai mo kapau ʼe nātou hāla mo taupau te Lao ʼa te ʼAtua (Sosue 8:33-35). Kae neʼe feʼauga koa te lauʼatea ki te hahaʼi ke nātou hū ʼi te mafa fāveliveli ʼaia? Pea neʼe feafeaʼi kia nātou fuli ʼaia tanatou logo kae neʼe mole ʼi ai he meʼa fakaleʼolahi ʼi te temi ʼaia?
Ko Sehova ʼAtua neʼe lava ke ina fakaleʼolahi faka milakulo te ʼu leʼo ʼa te kau Levite. Kae, ko he milakulo feiā neʼe hage ia ʼe mole hona ʼuhiga. Ko te ʼu ʼaluʼaga fakaleʼolahi ʼi te mafa ʼaia neʼe lelei ʼosi. “Ko te kau folau fuli”, neʼe tohi ʼi te 19 sēkulō e te tagata fai tohi-tapu ko Alfred Edersheim, “ ʼe nātou felogoi kia meʼa e lua: 1. Lagi neʼe mole feala ke faigataʼa ke logoʼi mai te ʼu moʼuga ʼaia e lua ia Kelisimi pea mo Epale te ʼu meʼa fuli ʼaē neʼe palalauʼi ʼi te mafa. 2. Ko te ʼu moʼuga ʼaia e lua neʼe feʼauga maumau ia ke nofoʼi e te kau Iselaele fuli”.
Ko te tahi tagata fai tohi-tapu ʼi te 19 sēkulō ko William Thomson, neʼe ina fakamatalatala te meʼa neʼe ina maʼu ʼi te mafa ʼaia ʼi tana tohi (The Land and the Book:) “Neʼe ʼau kalaga ke ʼau logoʼi te toe liliu mai ʼo te leʼo ʼo ʼau fakakaukauʼi tona mafuliʼaga ʼi te temi neʼe fagonogono leʼolahi ai te kau Levite. (...) ‘Malaʼia te tagata ʼe ina fai te paki togi ʼe ko he meʼa fakalialia kia Sehova.’ Pea ki te kupu fakatalakitupua AMENI! ʼaē ʼe leʼolahi age ʼosi ia, mai te foʼi kokelekasio, ʼaē ʼe hiki, pea mo fakaleʼolahi, pea ʼe logoʼi mai Epale ki Kelisimi, pea mai Kelisimi ki Epale.” — Vakaʼi ʼi te tohi ʼo Teutalonome 27:11-15.
Ko te mafa ʼo Jizréel
ʼI te potu tokelau ʼo Sichem ʼe tuʼu te tahi mafa maʼuli, ʼe hake mai te lalo tai pea ʼe tuʼu ki he toe mafa. Ko te koga meʼa fuli ʼaia ʼe higoa ko te mafa ʼo Jizréel, neʼe higoaʼi ki muli age ko te kolo ʼo Jizréel. ʼI te potu tokelau ʼo te mafa ʼe ʼi ai te ʼu moʼuga ʼo Kalilea ʼaē neʼe tuʼu ai te kolo ʼo Sesu ko Nasaleti. ʼE fakamatala e George Smith ʼi tana tohi (The Historical Geography of the Holy Land): “Ko Nasaleti ʼe tuʼu ʼi te koga meʼa mālalo ʼi te ʼu moʼuga; kae ʼi te temi ʼaē ʼe koutou hake ai ki te mata mato ʼo te koga meʼa mālalo ʼaia, (...) ʼe ko he toe mamata ʼe koutou maʼu! [Ko te mafa ʼo Jizréel] ʼe tuʼu ʼi ʼokotou muʼa, pea mo tona ʼu (...) malaʼe tau (...). ʼE ko he mape ia ʼo te hisitolia ʼo te Tauhi ʼĀfea.”
ʼI te mafa ʼaia, ko te kau kumi koloā ʼo te temi ʼāfea neʼe nātou keli ʼi te ʼu toega ʼo te kolo ʼo te ʼu puleʼaga neʼe mālo ai Iselaele ʼi te ʼu ʼaho ʼo Sosue, ʼaē ko Taanach, Mekito, Jocnéam, pea lagi mo Kédesch (Sosue 12:7, 21, 22). ʼI te koga meʼa pe ʼaia, ʼi te ʼu ʼaho ʼo te ʼu tagata fakamāu ko Balak pea mo Seteone, neʼe hāofaki faka milakulo e Sehova tana hahaʼi mai te pule fakamataku ʼa te ʼu puleʼaga fili mālohi. — Kau Fakamāu 5:1, 19-21; 6:33; 7:22.
Ko te ʼu sēkulō ki muli age, ko te hau ko Seu neʼe hake mai te mafa ki te kolo ʼo Jizréel moʼo fakahoko te fakamāu ʼa Sehova kia Sesapele pea mo te fale ʼaposita ʼo Achab. Mai te tule leʼo ʼi Jizréel, neʼe lagi faigafua te sio ki te fakaōvi mai ʼo te ʼu kūtuga ʼa Seu ʼi te vaha ʼo te ʼu kilometa e 19. Koia, ʼi te koga meʼa ʼaia neʼe maʼu ʼaupito te temi ki te hau ko Joram ke ina fekauʼi te ʼuluaki tagata faifekau pea mo te lua tagata faifekau ʼi te hōsi, pea ʼosi ʼaia ko te ʼu hau ko Joram ʼi Iselaele pea mo Achaziah ʼi Suta neʼe nā heka ki ʼanā ʼu saliote pea mo nā ʼolo ʼo fetaulaki kia Seu ʼi muʼa ʼo hana aʼu ki te kolo ʼo Jizréel. ʼI te temi pe ʼaia neʼe haga ai Seu ʼo matehi ia Joram. Neʼe hola ia Achaziah kae ki muli age neʼe lavea pea neʼe mate ʼi Mekito (2 Hau 9:16-27). ʼO ʼuhiga mo te ʼu mataga tau ohage ko ʼaē ʼi ʼoluga, ʼe tohi e George Smith, ʼo fēnei: “ ʼE ko he meʼa fakaofoofo ʼi te ʼu fakamatala (...) ʼi te ʼaluʼaga ʼo te seolokalafia, ʼe ko he meʼa ia ʼe feala”
ʼE mole ʼi ai he mahalohalo ʼo ʼuhiga mo Sesu neʼe talanoa ki te mafa ʼo Jizréel pea mo metitasioʼi te ʼu mālo fakaofoofo neʼe hoko ʼi te koga meʼa ʼaia, ʼe ina ʼiloʼi, ko te Mesia neʼe fakapapau, neʼe tonu ke ina fakahoko te tuʼulaga ʼo te Sosue Lahi, pea mo te Palake Lahi, pea mo te Seteone Lahi, pea mo te Seu Lahi ʼo ʼuhiga mo te fakatonuhia ʼo te pule faʼitaliha ʼa Sehova. ʼIo, ʼe fakaʼaoga e te Tohi-Tapu ia Mekito, ko te kolo tau ʼaupito ʼaia ʼo te mafa ʼaia, ko he fakatā ia ʼo te koga meʼa ʼo te ʼAtua ʼo te tau ʼo Halamaketone (ko tona faka ʼuhiga ko te “moʼuga ʼo Mekito”). ʼE ko te toe tau lahi anai ʼi te kele ʼaē ko Sesu Kilisito, ohage ko te Hau ʼi te ʼu hau, ʼe ina faka ʼauha anai te ʼu fili fuli ʼo te ʼAtua feiā aipe ki te kokelekasio faka kilisitiano, ko te hahaʼi moʼoni ʼo te ʼAtua. — Fakahā 16:16; 17:14.
ʼE fakahā e te Tohi-Tapu ko te kau Sutea ʼiʼita ʼo Nasaleti neʼe nātou faigaʼi ʼi te tahi lakaga ke nātou lī Sesu mai “te ʼu mata mato ʼo te moʼuga ʼaē neʼe laga ai tonatou kolo”. (Luka 4:29.) Ko he tahi meʼa maʼuhiga, ʼi te potu toga-hihifo ʼo te kolo ʼo Nasaleti ʼi te temi nei ʼe ʼi ai te mato e meta 12 ʼaē lagi neʼe ko te koga meʼa ʼaia neʼe hoko ai te meʼa ʼaē kia Sesu. Neʼe hāo Sesu mai tona ʼu fili, pea ʼe toe ʼui e te Tohi-Tapu, “neʼe hifo ki Kapenaume”. (Luka 4:30, 31.) ʼIo, ko Kapenaume, ʼi te tai ʼo Kalilea neʼe mālalo age ʼosi ia.
Ko te ʼu fakamatala ʼaia pea mo ʼihi age neʼe nātou uga ʼihi age ia Napoléon ʼo fakamatala fakaofoofo te moʼoni ʼo te seokalafia ʼo te Tohi-Tapu. “Ko te ʼu kumiʼaga [ʼo te Tohi-Tapu] ʼo ʼuhiga mo te topokalafia e lahi ʼaupito, pea moʼo ʼaoga katoa”, neʼe tohi e Thomson ʼi te tohi (The Land and Book). “ ʼE mole feala ke mole tou ōfo ʼo ʼuhiga mo te felogoi tuʼumaʼu ʼa te fakamatala ʼa te hisitolia pea mo te seokalafia ʼa te Tauhi ʼĀfea pea mo te Tauhi Foʼou”, ko te fakamatala ʼaia ʼa Stanley ʼi te tohi (Sinai and Palestine).
Ko te moʼoni fakaofoofo ʼo te Tohi-Tapu ʼo ʼuhiga mo te ʼu meʼa faka seokalafia ʼe ko he fakamoʼoni pe ʼaia ʼe mole ko he tohi ʼa he tagata. Ko te ʼu numelo e tolu ʼi muʼa atu ʼo Te Tule Leʼo neʼe fakamatala ai te ʼu alatike ʼo ʼuhiga mo te Tohi-Tapu. ʼE mātou fakaafe koutou ke koutou maʼu pea mo fakafiafia ʼi ʼihi faʼahi e tolu ʼi te ʼu alatike ʼaenī.
[Mape ʼo te pasina 7]
MAFA ʼO JIZREEL
Jizréel
Nasaleti
Taanach
Mekito
Jocnéam
Kédesch
N
TAI ʼO KALILEA
TAI LAHI
[Paki ʼo te pasina 5]
Ko Iselaele neʼe ina maʼu te Lao ʼi te moʼuga ʼo Sinaï.