Ke Tou Manavaʼofa
“Koutou kofuʼi foki te ʼofa mamahi ʼo te manavaʼofa, pea mo te agalelei.”—Kolose 3:12.
1. He koʼe koa ia ʼaho nei ʼe ʼaoga tāfito te manavaʼofa?
NEʼE mole heʼeki tatau te ʼaoga ʼo he tokoni ʼofa ki te hahaʼi ohage ko tona ʼaoga ʼi te temi nei kia nātou. ʼI te felāveʼi ʼaē mo te mahaki, te pakupaku, te mole ʼi ai ʼo he gāue, te fakapō, te ʼu tau, te maveuveu, pea mo te ʼu tuʼutāmaki ʼo te kele, ʼe ʼaoga ki te toko miliona he tokoni. Kae ʼe ʼi ai te fihifihia ʼe maʼuhiga age ia, pea ko te fihifihia ʼaia ʼe ko te nofo fakaʼofaʼofa ʼo te malamanei ʼi te faʼahi fakalaumālie. ʼI te ʼiloʼi ʼaē e Satana kua nounou tona temi, “ ʼe ina fakahēʼi te kele katoa.” (Fakahā 12:9, 12) Pea tāfito la ia nātou ʼaē ʼe nonofo ʼi tuʼa ʼo te kokelekasio ʼa te kau Kilisitiano moʼoni ʼe tuʼutāmakiʼia tonatou maʼuli, pea ʼe mole talanoa te Tohi-Tapu ki he fakatuʼuake ʼo nātou ʼaē ka matehi ʼi te ʼaho fakamāu ʼa te ʼAtua.—Mateo 25:31-33, 41, 46; 2 Tesalonika 1:6-9.
2. He koʼe koa neʼe tatāʼofi e Sehova tana fakaʼauha te kau agakovi?
2 Kae, ʼo aʼu mai ki te ʼu ʼaho fakamuli, ʼe hoholo atu pe te lotoʼutaki ʼa Sehova pea mo tona loto manavaʼofa kia nātou ʼe heʼe loto fakafetaʼi pea mo agakovi. (Mateo 5:45; Luka 6:35, 36) Neʼe ina fai te faʼahi ʼaia ohage pe ko tana mole fakaʼauha te puleʼaga heʼe agatonu ko Iselaele. “ ‘Ohage pe ko te moʼoni ʼaē ʼe ʼau maʼuli,’ ko te ʼui ʼaia ʼa te Tuʼi ʼAliki ko Sehova, ‘ ʼE ʼau leleiʼia, mole ko te mate ʼo te tagata agakovi, kae ke ʼau sio ki he tahi ʼe agakovi ʼe toe liliu mai tona ala pea ke maʼuli. Koutou liliu mai, koutou liliu mai, mai tokotou ʼu ala kovi, he koteā anai te tupuʼaga ʼo hakotou mamate, Ê ʼapi ʼo Iselaele?’ ”—Esekiele 33:11.
3. Koteā te faʼifaʼitaki ʼe tou maʼu ʼo ʼuhiga mo te manavaʼofa ʼo Sehova kia nātou ʼaē neʼe mole ko hana hahaʼi, pea koteā te ako ʼe tou maʼu mai ai?
3 Ko te manavaʼofa ʼo Sehova neʼe toe mafola atu ki te hahaʼi agakovi ʼo Ninive. Neʼe fekauʼi e Sehova tana polofeta ko Sonasi ke ʼalu ʼo fakatokagaʼi kia nātou te fakaʼauha ka ʼamanaki hoko mai kia nātou. Neʼe nātou tali lelei te fagonogono ʼa Sonasi pea neʼe nātou fakahemala. ʼAki tanatou aga ʼaia, neʼe tupu ai te manavaʼofa ʼo te ʼAtua, ko Sehova, ke ʼaua naʼa ina fakaʼauha te kolo ʼi te temi ʼaia. (Sonasi 3:10; 4:11) Kapau neʼe ʼofa te ʼAtua ki te kau Ninive, ʼaē ka ina fakatuʼuake anai, ʼe toe manavaʼofa anai pe ki te hahaʼi ʼaē ʼe tau mo te fakaʼauha heʼegata ia ʼaho nei!—Luka 11:32.
Ko Te Gāue Manavaʼofa Neʼe Heʼeki Feiā Hona Hoko
4. E feafeaʼi te fakahā ʼo te manavaʼofa ʼo Sehova ki te hahaʼi ia ʼaho nei?
4 ʼO mulimuli ki tona ʼuhiga manavaʼofa, neʼe fekauʼi e Sehova tana kau Fakamoʼoni ke nātou haga fakahā ki te hahaʼi te “logo lelei ʼo te puleʼaga.” (Mateo 24:14) Pea ka tali lelei e te hahaʼi te gāue hāofaki ʼaia, ʼe avahi e Sehova tonatou ʼu loto ke nātou mahino ki te logo ʼo te Puleʼaga. (Mateo 11:25; Gāue 16:14) ʼO mulimuli ki te faʼifaʼitaki ʼo tonatou ʼAtua, ko te kau Kilisitiano moʼoni ʼe nātou fakahā te manavaʼofa ʼaki hanatou toe liliu ʼo ʼaʼahi te hahaʼi ʼe fia logo, ʼo tokoni kia nātou, ʼi te faʼahi ʼaē ʼe feala ai, ʼaki hanatou fai ʼo he ʼu ako faka Tohi-Tapu. Koia, ʼi te taʼu 1993, neʼe fakalaka ʼi te toko fā miliona tupu te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova, ʼi te ʼu fenua e 231, neʼe nātou faka mafola ʼi te ʼu ʼapi pea mo fai te ʼu ako ʼo te Tohi-Tapu ki te hahaʼi ia hola e tahi miliale. Pea ko te hahaʼi ʼaē ʼe fia logo, neʼe nātou foaki tonatou maʼuli kia Sehova pea mo nātou kau fakatahi mo tana kau Fakamoʼoni kua papitema. Koia, ʼe nātou toe kau pe foki mo nātou ki te gāue manavaʼofa ʼaia neʼe heʼeki feiā hona hoko ʼo ʼuhiga mo nātou ʼaē ʼe ʼamanaki liliu ko he kau tisipulo foʼou kae kei hēhē ʼi te mālama ʼaē ʼe takoto ʼi te pule ʼa Satana.—Mateo 28:19, 20; Soane 14:12.
5. ʼI te temi ʼaē ʼe aʼu ai te manavaʼofa ʼo te ʼAtua ki tona ʼu tuʼakoi, koteā anai ka hoko ki te lotu ʼaē neʼe mole ina fakafofoga fakaleleiʼi te ʼAtua?
5 ʼE vave anai pe te liliu ʼa Sehova ohage ko he “tagata tau.” (Ekesote 15:3) ʼO hilifaki ki te manavaʼofa ʼaē ki tona huafa pea mo tana hahaʼi, ʼe ina pulihi anai te agakovi pea mo ina fakatuʼu he mālama foʼou faitotonu. (2 Petelo 3:13) ʼE kamata tō te ʼaho hāūhāū ʼo te ʼAtua ki te ʼu ʼēkelesia ʼo te Keletiate. Ohage pe ko te mole hāofaki ʼaē e te ʼAtua tona fale lotu ʼi Selusalemi mai te nima ʼo te hau ʼo Papiloni, ʼe toe feiā pe anai tana mole hāofaki te ʼu kautahi faka lotu ʼaē neʼe mole nātou fakafofoga fakalelei ia ia. ʼE tuku anai e te ʼAtua ki te loto ʼo te hahaʼi ʼo te Kautahi ʼo te ʼatu ʼu Puleʼaga Fakatahi (O.N.U.) ke nātou maumauʼi te Keletiate pea mo te ʼatu ʼu lotu kehekehe fuli ʼaē neʼe nātou fakafofoga hala ia ia. (Fakahā 17:16, 17) “Pea ki toku potu leva,” ko te ʼui ʼaia ʼa Sehova, “ko toku mata ʼe mole fai fakaʼofaʼofa anai ia, pea ʼe mole ʼau fakahā anai he manavaʼofa. ʼE mahino papau ia ʼe ʼau ʼaumai anai tonatou ala ki tonatou ʼu ʼulu.”—Esekiele 9:5, 10.
6. ʼE ko te ʼu ʼaluʼaga fea ʼe tonu ai ke fakahā e te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova te manavaʼofa?
6 ʼI te kei maʼu pe ʼo te temi, ʼe hoholo atu pe te fakahā e te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova te manavaʼofa ki te hahaʼi ʼaki tanatou fagonogono te logo fakatupu hāofaki ʼa te ʼAtua. Pea ʼe mahino ia, mokā fealagia, ʼe nātou toe tokoni pe foki kia nātou ʼi te faʼahi fakasino. Kae ki te faʼahi ʼaia, ko tonatou ʼuluaki maʼua ʼe ko te tokaga ki te ʼu meʼa ʼaē ʼe ʼaoga ki tonatou famili totonu pea mo nātou ʼaē ʼe fakatahi mo nātou ʼi te tui. (Kalate 6:10; 1 Timoteo 5:4, 8) Ko te ʼu gāue lahi ʼaē neʼe fai e te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ʼo ʼuhiga mo tonatou ʼu kaugā fagona ʼi te tui ʼaē neʼe nātou mamahi ʼi te ʼu tuʼutāmaki kehekehe, neʼe ko he ʼu faʼifaʼitaki fakaofoofo ia ʼo te manavaʼofa. Kae, ʼe mole fakatalitali pe te kau Kilisitiano ke hoko he tuʼutāmaki ke nātou fakahā ai te manavaʼofa. ʼE nātou fakahā fakavilivili te kalitate ʼaia ʼi te ʼu temi ʼe maui mālie pea mo te ʼu temi ʼe maui kovi ʼi te ʼaho fuli.
Ko Te Manavaʼofa ʼe Ko He Faʼahi Ia ʼo Te ʼUhigaʼi Tagata Foʼou
7. (a) Ia Kolose 3:8-13, ʼe pipiki feafeaʼi te manavaʼofa ki te ʼuhigaʼi tagata foʼou? (b) Koteā ʼaē ʼe faka faigafua ai e te manavaʼofa ki te kau Kilisitiano ke nātou fai?
7 ʼE moʼoni ko totatou ʼuhigaʼi tagata pea mo te fakahehema ʼa te mālama ʼa Satana, ʼe ko he ʼu fakafeagai ʼaia kia tatou ke tou manavaʼofa. Ko te tupuʼaga la ʼaia ʼo te fakaloto mālohiʼi ʼo tatou e te Tohi-Tapu ke tou talaʼi “te hāūhāū, te ʼita, te agakovi, te ʼu palalau agatuʼu, te ʼu lea heʼeʼaoga.” Kae ʼe tokoniʼi mai tatou ‘ke tou kofuʼi te ʼuhigaʼi tagata foʼou’—ko te ʼuhigaʼi tagata ʼe ʼalutahi mo te paki ʼo te ʼAtua. ʼUluaki, ʼe fakatotonuʼi mai kia tatou ke tou kofuʼi “te ʼofa mamahi ʼo te manavaʼofa, pea mo te agalelei, te manatu agavaivai, te agamālū pea mo te kātaki fualoa.” Koia ʼe fakahā mai kia tatou e te Tohi-Tapu te faʼahiga fai ʼe ʼaoga moʼo fakahā ʼo te ʼu kalitate ʼaia. “Koutou haga fekātakiʼaki pe ia koutou pea mo fefakamolemoleʼaki pe ia koutou ʼaki he lotolelei, mo kapau ʼe ʼi ai he tahi ʼe ina koviʼia he meʼa ʼa he tahi. Ohage pe ko tona fakamolemole ʼaki he lotolelei e Sehova kia koutou, koutou toe fai feiā pe, mo koutou.” ʼE faigafua he fakamolemole mo kapau neʼe tou maʼuliʼi ‘te ʼofa mamahi ʼo te manavaʼofa’ ki ʼotatou ʼu tēhina.—Kolose 3:8-13.
8. He koʼe koa ʼe maʼuhiga ke tou maʼu he loto fakamolemole?
8 Pea ʼi te tahi ia faʼahi, ko te mole fakahā ʼo te loto manavaʼofa fakamolemole ʼe fakatupu kovi ki tatatou felogoi mo Sehova. Neʼe fakaʼiloga lelei e Sesu te faʼahi ʼaia ʼi tana lea fakatātā ʼo ʼuhiga mo te kaugana neʼe mole loto fakamolemole, ʼo pilisoniʼi e tona pule “ ʼo kaku ai ki tana huʼi fuli tona maʼua.” Neʼe tau te tūʼa ʼaia mo te kaugana, koteʼuhi neʼe matatuʼu tana mole fakahā ʼo te manavaʼofa ki tona kaugā kaugana ʼaē neʼe ina kole age kia te ia te manavaʼofa. Neʼe fakaʼosi e Sesu te lea fakatātā, ʼo ʼui maʼana fēnei: “Koia ʼe toe fai feiā pe anai kia koutou e taku Tāmai ʼaē ʼi selo, mo kapau ʼe mole koutou tahi fakamolemole ʼaki tokotou loto katoa, ki tona tēhina.”—Mateo 18:34, 35.
9. E feafeaʼi te pipiki ʼo te manavaʼofa ki te faʼahi tāfito ʼo te ʼuhigaʼi tagata foʼou?
9 Ko te manavaʼofa ʼe ko he faʼahi maʼuhiga ʼo te ʼofa. Pea ko te ʼofa ʼe ko te fakaʼiloga tāfito ʼaia ʼo te lotu faka Kilisitiano moʼoni. (Soane 13:35) Koia la ʼaē, ko te fakamatalatala ʼa te Tohi-Tapu ki te ʼuhigaʼi tagata foʼou ʼe fakaʼosi fēnei: “Kae, ʼaki te ʼatu meʼa fuli ʼaia, ke koutou kofuʼi ia te ʼofa, he ko he noʼo lelei ʼaupito ia ki he logo tahi.”—Kolose 3:14.
Ko Te Fuaʼā —Ko He Fakafeagai Ki Te Manavaʼofa
10. (a) Koteā ʼaē ʼe feala ke ina fakatupu te aka ʼo te fuaʼā ʼi totatou ʼu loto? (b) Koteā te ʼu ikuʼaga kovi ʼe feala ke tupu mai te maheka?
10 ʼUhi ko totatou ʼuhigaʼi tagata agahala, ko te fuaʼā ʼe feala ke aka ʼi totatou loto. Ko he tēhina peʼe ko he tuagaʼane ʼe feala ke tapuakina ʼaki ni ʼona ʼu faiva neʼe tupu mo ia peʼe ko he ʼu lelei ʼi te faʼahi fakasino, ʼe ko he ʼu faʼahi ʼe mole lagi tou maʼu. Peʼe lagi ko he tahi neʼe ina maʼu he ʼu tapuakina makehe pea mo he ʼu pilivilesio fakalaumālie. Kapau ʼe tou fuaʼā ki ni ʼu hahaʼi feiā, ʼe feala anai koa ke tou tokakaga kia nātou ʼaki te manavaʼofa? ʼE mahino papau ia ʼe mole feala. Pea ko te maheka ʼe feala ke ʼiloga ia nātou ʼi he fatufatu peʼe ko he ʼu aga ʼe mole lelei, koia ʼaē neʼe ʼui e Sesu ki te tagata, ʼo fēnei: “Ko te mahu ʼo te loto ʼaē ʼe palalau ai te gutu.” (Luka 6:45) Ko ʼihi ʼe feala ke nātou manatu tahi mo te taʼi fatufatu ʼaia. Koia ko te tokalelei ʼo he famili peʼe ko he kokelekasio ʼo te hahaʼi ʼa te ʼAtua ʼe feala ke maumau.
11. Neʼe feafeaʼi te haga ʼa te ʼu tēhina e toko hogofulu ʼo Sosefo ʼo pulihi ʼi ʼonatou ʼu loto te manavaʼofa, pea neʼe koteā tona fua?
11 Tou vakaʼi age te meʼa neʼe hoko ʼi te famili ʼe kaugamālie. Ko te ʼu foha lalahi e hogofulu ʼo Sakopo neʼe nātou fakatuputupu te loto maheka ki tonatou tēhina veliveli ko Sosefo koteʼuhi neʼe ko ia ko te foha ʼofaina ʼo tanatou tāmai. Ko tona ikuʼaga, “neʼe mole kei feala hanatou palalau fakatokatoka kia te ia.” Ki muli age, neʼe tapuakiʼi Sosefo ʼaki te ʼu misi mai te ʼAtua, ʼo fakamoʼoni ai neʼe ina maʼu te ʼofa ʼo Sehova. ʼO toe fakatupu ʼaki aipe ki tona ʼu tēhina “he tahi age tupuʼaga ke nātou fehiʼa kia te ia.” ʼI tanatou mole taʼaki te maheka mai tonatou ʼu loto, neʼe mole kei nātou maʼu he manavaʼofa pea neʼe nātou tō ai leva ki te agahala mamafa.—Senesi 37:4, 5, 11.
12, 13. Koteā te meʼa ʼe tonu anai ke tou fai mokā ʼe hū ki totatou ʼu loto te maheka?
12 ʼAki he aga fekai, neʼe nātou fakatau ia Sosefo ke fakapōpulaʼi. ʼI tanatou faiga ʼaē ke nātou fufū tanatou agakovi, neʼe nātou kākāʼi tanatou matuʼa ke ina ʼui neʼe matehi ia Sosefo e te manu fekai. Hili te ʼu taʼu ki muli age ko tanatou agahala neʼe hā ʼi te temi ʼaē neʼe maʼua ai ke nātou hifo mai ki Esipito ʼuhi ko te hoge, moʼo totogi he meʼa kai. Ko te tagata pule ʼo te meʼa kai, ʼaē neʼe mole nātou ʼiloʼi ko Sosefo, neʼe ina talaʼakiʼi nātou ko he kau malomu pea mo ʼui age kia nātou ʼe mole nātou toe ʼōmai ʼo kumi tokoni kia te ia mo kapau ʼe mole nātou ʼōmai mo tonatou tēhina veliveli ko Pesamino. Pea neʼe kua liliu ia Pesamino ko te foha ʼofaina ʼo tanatou tāmai, pea neʼe nātou ʼiloʼi ko Sakopo ʼe mole ina tuku anai ia ia ke ʼalu mo nātou.
13 Pea tahi ʼaē, ʼi tanatou tutuʼu ia muʼa ʼo Sosefo, neʼe mahino ki ʼonatou ʼu leʼo ʼo loto te faʼahi ʼaenī: “ ʼE mahino papau ia, ʼe tou lākahala ʼuhi ko totatou tēhina [ia Sosefo], he neʼe tou sio ki te mamahi ʼo tona nefesi, ʼi te temi ʼaē neʼe tagi mai ai kia tatou ke tou manavaʼofa age kia te ia, kae neʼe mole tou tokagaʼi. Ko te tupuʼaga la ʼaia ʼo te hoko mai kia tatou ʼo te mamahi ʼaenī.” (Senesi 42:21) ʼAki he loto manavaʼofa kae ʼe ina taupau aipe he aga ʼe fefeka, neʼe tokoni ia Sosefo ki tona ʼu tēhina ke nātou fakahā moʼoni tanatou fakahemala. Pea neʼe ina fakahā age kia nātou tona higoa moʼoni pea neʼe ina fakamolemole ʼaki he loto manavaʼofa kia nātou. Ko te logo tahi faka famili neʼe toe maʼu. (Senesi 45:4-8) ʼI totatou ʼuhiga Kilisitiano, ʼe tonu anai ke tou maʼu mai te meʼa ʼaia he ako. ʼAki te ʼiloʼi ʼaē ʼo te ʼu ikuʼaga kovi ʼo te fuaʼā, ʼe tonu anai ke tou kole kia Sehova ke tokoni mai ʼo fetogi te loto maheka ʼaki te ‘ ʼofa mamahi ʼo te manavaʼofa.’
Ko Te Tahi ʼu Fakafeagai Ki Te Manavaʼofa
14. He koʼe koa ʼe tonu anai ke ʼaua naʼa tou fakamāhani ia tatou ki te agamālohi?
14 Ko te meʼa ʼe fakafeagai kia tatou ʼo ʼuhiga mo tatatou manavaʼofa, ʼe feala pe ke tupu ʼi hatatou fakamāhani ki te agamālohi. Ko te ʼu faigaoʼi pea mo te ʼu fakafiafia ʼaē ʼe ʼiloga ai te agamālohi ʼe ko he holi mālohi moʼo maʼu ʼo he faʼahiga meʼa ke fakafiafia ai. ʼI te ʼu temi ʼo te kau pateliaka, neʼe mamata tuʼumaʼu te kau pagani ki te ʼu fetauʼaki ʼa te ʼu tagata agamālohi pea mo ʼihi faʼahiga fakamamahiʼi ʼo te tagata ʼi te ʼu malaʼe faigaoʼi ʼo te Puleʼaga Loma. Ki te manatu ʼa te tahi tagata fai hisitolia, “ko te taʼi fakafiafia ʼaia ʼe ina maumauʼi te manavaʼofa mokā sio ki te mamahi, ʼaē ko he meʼa ʼe ina fakakehekeheʼi ai te tagata mai te manu.” ʼE lahi te ʼu fakafiafia ʼi te mālama ʼo te temi ʼaenī ʼe toe malave fēnei pe. Ko te kau Kilisitiano, ʼaē ʼe nātou faiga ke nātou manavaʼofa, ʼe ʼaoga ke nātou fili fakalelei te ʼu meʼa ʼaē ʼe nātou lau, te ʼu ʼata, pea mo te ʼu polokalama ʼo te televisio. ʼAki te manatu fakapotopoto ʼe nātou taupau maʼu te ʼu palalau ʼaē ʼi te Pesalemo 11:5: “Ko ʼaē pe ʼe manako ki te agamālohi, ʼe mahino papau ia [ko Sehova] ʼe fehiʼa kia te ia.”
15. (a) ʼE lava feafeaʼi ki he tahi hana heʼe manavaʼofa? (b) ʼE tali feafeaʼi te kau Kilisitiano moʼoni ki te ʼu meʼa ʼaē ʼe ʼaoga ki tonatou ʼu kaugā fagona ʼi te tui pea mo te hahaʼi?
15 Ko he tahi ʼe manatu kia ia totonu pe ʼe toe hala foki mo ia ʼi te manavaʼofa. ʼE ko he meʼa ʼe maʼuhiga, ohage ko tona fakamatala e te ʼapositolo ko Soane: “Ko ia ʼe nofo mo te koloā ʼo te malamanei, pea ʼe sio atu ki tona tēhina ʼe masiva, pea ʼe molemo tokaga ki ai tona loto, pea e feafeaʼi te nofo ʼo te ʼofa ʼo te ʼAtua ia te ia?” (1 Soane 3:17) Ko te taʼi heʼe manavaʼofa ʼaia neʼe ʼiloga ʼi te pelepitelo ʼaē neʼe fia agatonu pea mo te Levite ʼi te lea fakatātā ʼa Sesu ʼo te Tagata Samalitana. ʼI te sio ki te ʼaluʼaga ʼo tonā tēhina ʼaē neʼe kua hage pe kua mate, ko te ʼu tagata ʼaia neʼe nā ʼolo ki te tahi kauala pea neʼe hoko atu pe tonā fagona. (Luka 10:31, 32) Kailoa ia, ko te kau Kilisitiano manavaʼofa neʼe nātou tali fakavilivili ki te ʼu meʼa ʼaē ʼe ʼaoga ʼi te faʼahi fakasino pea mo fakalaumālie ki tonatou ʼu tēhina. Pea ohage pe ko te lea fakatātā ʼa Sesu ʼo ʼuhiga mo te tagata Samalitana, neʼe nātou toe tokaga pe foki ki te ʼu meʼa ʼaē ʼe ʼaoga ki te kau matāpule. Koia, neʼe fakaʼaogaʼi fakafiafia tonatou temi, tonatou mālohi, pea mo tonatou ʼu koloā ki te lagolago ʼo te gāue ʼaē ko te fai ʼo te kau tisipulo. ʼI te faʼahiga fai ʼaia ʼe nātou lagolago ki te hāofaki ʼo te toko miliona.—1 Timoteo 4:16.
Te Manavaʼofa Ki Te Kau Mahaki
16. Koteā te ʼu tuʼakoi ʼe felāveʼi mo tatou ʼo ʼuhiga mo te ʼu ʼaluʼaga ʼo te mahaki?
16 Ko te mahaki ʼe ko te fua ʼo te maʼuli heʼe haohaoa, ko te malamanei ʼe mate. ʼE mole hāo te kau Kilisitiano mai te faʼahi ʼaia, pea tokolahi ia nātou ʼe mole ko he kau faiva ʼi te faʼahi faka tōketā, peʼe feala ke nātou fai he ʼu milakulo ohage ko tona fai e ʼihi Kilisitiano ʼi te ʼuluaki sēkulō ʼaē neʼe nātou maʼu te ʼu mālohi mai ia Kilisito pea mo tana kau ʼapositolo. ʼAki te mate ʼo te kau ʼapositolo ʼa Kilisito pea mo nātou ʼaē neʼe kaugāue mo nātou, ko te ʼu taʼi mālohi faka milakulo ʼaia neʼe puli leva. Pea tahi ʼaē, ko te fealagia ʼaē kia tatou ke tou tokoni kia nātou ʼe mahahaki, ohage ko te mahaki ʼuto pea mo te ʼu meʼa ʼaē ʼe sio kiai, ʼe tuʼakoi pe ia.—Gāue 8:13, 18; 1 Kolonito 13:8.
17. Koteā te meʼa ʼe tou ako mai te faʼahiga gaohi ʼaē ʼo te tagata mahaki pea mo lotovaivai ko Sopo?
17 Ko te lotovaivai ʼe tautau hoa atu ki te mahaki. Ohage la, ko Sopo ʼaē neʼe manavasiʼi ki te ʼAtua neʼe lotovaivai ʼaupito ʼuhi ko te mahaki pea mo te ʼu malaʼia ʼaē neʼe tuku ifo e Satana kia te ia. (Sopo 1:18, 19; 2:7; 3:3, 11-13) Neʼe ʼaoga kia ia he ʼu kaumeʼa ʼe nātou tokakaga anai kia te ia ʼaki he manavaʼofa pea mo he ʼu “palalau fakaloto fīmālie.” (1 Tesalonika 5:14) Kae ko te ʼu kaumeʼa ʼaē neʼe ʼui ʼe ko he kau fakafimālie neʼe ʼōmai kia te ia pea mo nātou fai fakavilivili te ʼu talanoa ʼe kovi. Neʼe nātou faka lēsili kovi te lotovaivai ʼo Sopo ʼaki hanatou ʼui age ko tona ʼu malaʼia neʼe tupu ʼuhi ko ni ʼana ʼu hala fakafūfū. Ke liliu ʼo manavaʼofa, ʼe tonu anai ki te kau Kilisitiano ke nātou tekeʼi te taʼi fai ʼaia mokā ko he kaugā fagona ʼi te tui ʼe mahaki peʼe lotovaivai. ʼI ʼihi temi, ko te meʼa tāfito ʼaē ʼe ʼaoga kia nātou ʼe ko he ʼu kiʼi ʼaʼahi lelei ʼa te ʼu tagata ʼāfea peʼe ko ʼihi Kilisitiano aga fakapotopoto ʼe nātou fagono anai kia nātou ʼaki he loto manavaʼofa, ʼo nātou fakahā he lotomahino, pea mo foaki he ʼu tokoni ʼofa mai te Tohi-Tapu.—Loma 12:15; Sake 1:19.
Te Manavaʼofa Ki Te Kau Vaivai
18, 19. (a) ʼE tonu anai ke feafeaʼi te felogoi ʼa te ʼu tagata ʼāfea ʼo ʼuhiga mo te kau vaivai pea mo nātou ʼaē neʼe nātou fai hanatou ʼu hala? (b) Tatau aipe mo kapau ʼe tonu ke fai he fono moʼo fakamāuʼi ʼo he tahi, he koʼe ʼe maʼuhiga ki te kau tagata ʼāfea ke nātou tokakaga ki te kau agakovi ʼaki he loto manavaʼofa?
18 Ko te kau tagata ʼāfea ʼe tonu ke nātou manavaʼofa. (Gāue 20:29, 35) ʼE ʼui e te Tohi-Tapu: “Ia tatou ʼaenī ʼe mālohi ke tou fua ia te ʼu vaivai ʼo nātou ʼaē ʼe mole mālohi.” (Loma 15:1) ʼI totatou ʼuhiga heʼe haohaoa, ko tatou fuli ʼe tou fai te ʼu hala. (Sake 3:2) Ko te aga fakapelepele ʼe ʼaoga ki he tahi “ ʼe fai hana lākahala ia muʼa ʼo hana ʼiloʼi.” (Kalate 6:1) Ko te kau tagata ʼāfea ʼe mole nātou loto ʼi he temi ke nātou hage ko te kau Faliseo ʼaē neʼe fia agatonu, neʼe mole nātou aga fakapotopoto ʼi tanatou maʼuliʼi te Lao ʼo te ʼAtua.
19 Kailoa ia, ko te kau tagata ʼāfea ʼe nātou muliʼi te faʼifaʼitaki manavaʼofa ʼa Sehova ʼAtua pea mo Sesu Kilisito. Ko tanatou gāue tāfito ʼe ko te fafaga, te fakaloto mālohiʼi pea mo fakamokomoko te faga ōvi ʼa te ʼAtua. (Isaia 32:1, 2) ʼO mole ʼui ke nātou faiga ke nātou leʼoleʼo te ʼu gāue ʼaki he ʼu tuʼuga lekula, ʼe nātou faka maʼuhigaʼi te ʼu pelesepeto lelei ʼaē ʼi te Folafola ʼa te ʼAtua. Pea tahi ʼaē, ko te gāue ʼa te kau tagata ʼāfea ʼe tonu anai ko te fakaloto mālohi, ko te foaki ʼo te fakafiafia pea mo te leleiʼia ʼaē ʼo te agalelei ʼa Sehova ki te ʼu loto ʼo tonatou ʼu tēhina. Kapau ko he kaugā fagona ʼi te tui ʼe ina fai he hala, ʼi te agamāhani ʼe tokaga anai te tagata ʼāfea ke ʼaua naʼa ina akonakiʼi ia ia ʼi muʼa ʼo niʼihi. Kapau ʼe tonu ke talanoaʼi, ko te ʼu manatu manavaʼofa ʼe ina uga anai te tagata ʼāfea ke palalau ʼāteaina pe mo ia ʼaē neʼe hala ke ʼaua naʼa logo mai niʼihi ki te fihifihia. (Vakaʼi ia Mateo 18:15.) Logope la te faigataʼaʼia ʼo he felogoi ʼa he tahi ʼāfea mo he tahi, ko te felogoi ʼa te tagata ʼāfea ʼe tonu anai ke hā ai te loto faʼa kātaki pea te tokoni. ʼE mole loto anai ia ʼi he lakaga ke ina maʼu he ʼu tupuʼaga moʼo fakamavae ʼo he tahi ʼi te kokelekasio. Māʼiape la mokā ʼe tonu ke fai he fono moʼo fakamāuʼi ʼo he tahi, ko te kau tagata ʼāfea ʼe nātou manavaʼofa anai kia ia ʼaē neʼe ina fai hana aga ʼe kovi ʼaupito. Ko tanatou agamālū ʼe feala pe ke tokoni ki he tahi ke fakahemala.—2 Timoteo 2:24-26.
20. Ko te temi fea ʼaē ʼe mole tau ai te fakahā ʼo te loto manavaʼofa, pea koteā tona tupuʼaga?
20 Kae, ʼi ʼihi ʼu temi, ʼe mole feala ai ki he kaugana ʼa Sehova ke ina fakahā te loto manavaʼofa. (Vakaʼi ia Teutalonome 13:6-9.) Ki he Kilisitiano ko te “fakamamaʼo ʼi te fakakaugā” mo hona kaumeʼa lelei peʼe ko hona kāiga neʼe fakamavae ʼe feala ko he meʼa faigataʼa. ʼI te taʼi ʼaluʼaga ʼaia, ʼe maʼuhiga ki he tahi ke ʼaua naʼa loto fakaʼofaʼofa ʼo fakahā tana ʼu manatu ʼofa. (1 Kolonito 5:11-13) Ko te taʼi aga fakapotopoto ʼaia, ʼe feala pe ke tokoni kia ia ʼaē neʼe hala ke fakahemala. Pea tahi ʼaē, ʼe tonu ki te kau Kilisitiano ʼi tanatou ʼu felogoi mo he tagata pe ko he fafine ke nātou tekeʼi he ʼu fakahāhā manavaʼofa ʼe feala pe anai ke aʼu ki he ʼu felāveʼi fakasino heʼeʼaoga.
21. Koteā te tahi ʼu faʼahi ʼe ʼaoga ai kia tatou ke tou fakahā te manavaʼofa, pea koteā tona ʼu fua lelei?
21 ʼE mole feʼauga anai ʼi te alatike ʼaenī te ʼu meʼa fuli ʼaē ke tou talanoa kiai ʼo ʼuhiga mo te manavaʼofa—ʼaē ki te hahaʼi matutuʼa, ki te hahaʼi lotovaivai, kia nātou ʼe gaohi koviʼi ʼe tonatou ʼu hoa ʼaē ʼe mole tui kia Sehova. ʼE tonu anai foki ke tou manavaʼofa mo tatou ki te kau tagata ʼāfea ʼaē ʼe gāue kinakina. (1 Timoteo 5:17) Ke tou fakaʼapaʼapa kia nātou pea mo tou lagolago kia nātou. (Hepeleo 13:7, 17) Neʼe tohi e te ʼapositolo ko Petelo: “Ke koutou . . . fonu ʼi he manavaʼofa.” (1 Petelo 3:8) ʼAki te fai feiā ʼi te ʼu ʼaluʼaga fuli ʼaē ʼe fakamaʼua kiai, ʼe tou lagolago ki te logo tahi pea mo te manuʼia ʼi te kokelekasio pea mo taki mai ia nātou mai tuʼa ki te moʼoni. Ia meʼa fuli, ʼaki te fai ʼaia ʼe tou fakaʼapaʼapa ki tatatou Tāmai manavaʼofa, ko Sehova.
Te ʼu Fehuʼi Fakamanatu
◻ ʼE fakahā feafeaʼi e Sehova tana manavaʼofa ki te mālama agahala ʼaenī?
◻ He koʼe koa ʼe maʼuhiga ke tou manavaʼofa?
◻ Koteā te ʼu faʼahiga fakafeagai ʼe tau mo tatatou manavaʼofa?
◻ ʼE tonu anai ke tou tokakaga feafeaʼi kia ia ʼe mahaki pea mo lotovaivai?
◻ Ko ai tāfito ʼaē ʼe ʼaoga kiai te manavaʼofa, pea koteā tona tupuʼaga?
[Talanao ʼo te pasina 19]
TE KAU FALISEO HEʼE MANAVAʼOFA
KO TE mālōlō ʼi te ʼaho ʼo te Sapato neʼe faka ʼuhiga ʼe ko he tapuakina ʼi te faʼahi fakalaumālie pea mo fakasino ki te hahaʼi ʼa te ʼAtua. Kae ko te kau takitaki lotu Sutea, neʼe nātou fai te ʼu tuʼuga lekula ʼe fakalainoa ki te lao ʼo te Sapato ʼa te ʼAtua pea neʼe ko he kavega ia ki te hahaʼi. Ohage la, kapau ko he tahi neʼe fakaʼī pe neʼe mamahi ʼi he mahaki, neʼe mole feala ke ina maʼu he tokoni ʼi te ʼaho ʼo te Sapato gata pe mokā ʼe tuʼutāmakiʼia tona maʼuli.
Ko te tahi akonaki ʼa te kau Faliseo neʼe fefeka fau ʼi tana fakamahinohino ʼaē te lao ʼo te Sapato, ʼi tana ʼui ʼaenī: “ ʼE mole he tahi ʼe ina fakafimālie te kau lotomamahi, peʼe ko he tahi ʼe ʼaʼahi ki te kau mahaki ʼi te Sapato.” Ko ʼihi kau takitaki lotu neʼe nātou fakagafua te ʼu ʼaʼahi ʼaia ʼi te Sapato kae neʼe nātou ʼui fēnei: “Neʼe tapuʼi te ʼu loʼimata.”
Koia, neʼe faka lākahalaʼi fakahagatonu ai e Sesu te kau takitaki lotu Sutea ke nātou vakaʼi te maʼuhiga tāfito ʼo te ʼu fakatotonu ʼo te Lao, ohage la ko te faitotonu, ko te ʼofa, pea mo te fakamolemole. ʼE mole mata fakapuna’maʼuli ʼi tana ʼui ʼaē ki te kau Faliseo: “ ʼE koutou fakanoaʼi feiā te folafola ʼa te ʼAtua ʼaki takotou talatisio”!—Maleko 7:8, 13; Mateo 23:23; Luka 11:42.
[Paki ʼo te pasina 17]
ʼI te ʼu fenua e 231, ko te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ʼe nātou fakahoko he gāue manavaʼofa neʼe heʼeki hoko feiā hona fai ki te ʼu ʼapi ʼo te hahaʼi, ʼi te ʼu ala, ʼo toe feiā pe mo te ʼu fale pilisoni
[Paki ʼo te pasina 18]
Ko te tuku ʼo tatou ki te agamālohi, ohage la ko te televisio, ʼe ina maumauʼi te manavaʼofa