Watchtower TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Watchtower
TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Faka'uvea
  • TOHI-TAPU
  • TOHI
  • FONO
  • w97 1/1 p. 6-11
  • Tou Faka Kolōliaʼi Fuli Ia Sehova!

Aucune vidéo n'est disponible pour cette sélection.

Il y a eu un problème lors du chargement de la vidéo.

  • Tou Faka Kolōliaʼi Fuli Ia Sehova!
  • Te Tule Leʼo—1997
  • Manatu Tafito
  • He Tahi ʼu Alatike
  • ʼE “Palalau Ia Sehova ʼo Te ʼAtu Kautau”
  • Ko Te Fale Lotu Fakalaumālie Pea Mo Faka Kolōlia
  • “ʼE Au Nofo Mo Koutou”
    Te Tule Leʼo—2006
  • Ke Mālolohi ʼOkotou Nima
    Te Tule Leʼo—2006
  • Ko He ʼu Puani ʼAoga ʼo Te ʼu Tohi ʼa Asea Mo Sakalia
    Te Tule Leʼo—2007
  • ‘’E Au Lulu’i Anai Te ʼu Puleʼaga Fuli’
    Ko Te Tule Leʼo ʼe Ina Kalagaʼi Te PuleʼAga ʼo Sehova (Ako)—2021
Hoko Atu
Te Tule Leʼo—1997
w97 1/1 p. 6-11

Tou Faka Kolōliaʼi Fuli Ia Sehova!

“ ʼI te potu fenua ʼo te mālama ʼe tonu ke nātou faka kolōliaʼi ai ia Sehova.”​—Isaia 24:15.

1. Neʼe faka ʼuhiga feafeaʼi te huafa ʼo Sehova e tana ʼu polofeta, kae e feafeaʼi te aga ʼa te Keletiate ia ʼaho nei?

KO SEHOVA​—ʼe ko te huafa taulekaleka ʼo te ʼAtua! Ko te ʼu polofeta agatonu ʼo te temi muʼa neʼe nātou palalau fakafiafia ki te huafa ʼaia! Neʼe nātou faka kolōliaʼi fakafiafia tonatou Tuʼi ʼAliki, ko Sehova, ʼaē ʼe fakamoʼoni totonu e tona huafa ʼe ko he tahi ʼe ina fai he Fakatuʼutuʼu Lahi. (Isaia 40:5; Selemia 10:​6, 10; Esekiele 36:23) Māʼiape la mo nātou ʼaē neʼe higoaʼi ko te ʼu kiʼi polofeta, neʼe lahi ʼaupito tanatou faka kolōliaʼi ia Sehova. Neʼe kau ia Asea ʼi te ʼu polofeta ʼaia. ʼI te tohi ʼa Asea, ʼaē ko ʼona vaega pe e 38, ʼe fakaʼaogaʼi tuʼa 35 ai te huafa ʼo te ʼAtua. Ko te lea faka polofeta ʼaia ʼe mole maʼuhiga mokā ʼe fetogi te huafa taulekaleka ʼo Sehova ʼaki te kupu “ ʼAliki,” ohage ko tona fakaliliu e te ʼu ʼapositolo ʼo te Keletiate ʼi tanatou Tohi-Tapu.​—Vakaʼi ia 2 Kolonito 11:​5.

2, 3. (a) Neʼe hoko feafeaʼi te lea faka polofeta fakaofoofo ʼo ʼuhiga mo te toe fakatuʼu ʼo Iselaele? (b) Koteā te meʼa fakafiafia ʼaē neʼe kau kiai te toe ʼo te kau Sutea pea mo tonatou ʼu kaugā fagona?

2 Ia Isaia 12:2, ʼe maʼu ai te ʼu faʼahiga fakaʼaogaʼi e lua ʼo te huafa ʼo te ʼAtua.a ʼE ʼui fēnei e te polofeta: “Koʼeni! Ko te ʼAtua ʼe ko toku fakamaʼuli. ʼE ʼau falala anai pea ʼe mole ʼau mataku anai; heʼe ko Sah Sehova ʼe ko toku mālohi, pea kua liliu ia ia ko toku fakamaʼuli.” (Vakaʼi ia Isaia 26:4.) Koia, ia taʼu e 200 ʼi muʼa ʼo te fakamavae ʼo Iselaele mai tanatou nonofo popūla ʼi Papiloni, neʼe foaki e Sah Sehova te fakamoʼoni, ʼaki tana polofeta ko Isaia, ko ia neʼe ko tonatou Fakamaʼuli mālohi. Ko te nofo popūla ʼaia neʼe tonu ke hoko ʼi te taʼu 607 ʼo aʼu ki te taʼu 537 ʼi muʼa ʼo totatou temi. Neʼe toe tohi fēnei e Isaia: “Ko ʼau, ia Sehova, ʼe ʼau fai ia meʼa fuli, . . . Ia Ia ʼaē ʼe ina ʼui ʼo ʼuhiga mo Siliusi, ‘Ko ia ko taku tauhi ōvi, pea ko meʼa fuli ʼaē ʼe ʼau fiafia ai, ʼe ina fakahoko katoa anai’; ʼo tatau aipe mo taku ʼui ʼo ʼuhiga mo Selusalemi, ‘ ʼE toe fakatuʼu anai,’ pea ki te fale lotu, ‘ ʼE fakatuʼu anai tou ʼu fakatafito.’ ” Neʼe ko ai koa te Siliusi ʼaia? Meʼa fakaofoofo foki, neʼe ko ia te Hau ko Siliusi ʼo Pelesi, ʼaē neʼe mālo ʼi Papiloni ʼi te taʼu 539 ʼi muʼa ʼo totatou temi.​—Isaia 44:24, 28.

3 Moʼo fakahoko te ʼu palalau ʼa Sehova ʼaē neʼe tohi e Isaia, neʼe foaki e Siliusi kia Iselaele te fakatotonu ʼaenī: “Ko ʼaē ia koutou ʼe kau ki tana hahaʼi katoa, ke nofo tona ʼAtua mo ia. Ke hake ia ki Selusalemi, ʼaē ʼe tuʼu ʼi Suta, pea ke ina toe laga te fale ʼo Sehova te ʼAtua ʼo Iselaele​—ko ia te ʼAtua moʼoni—​ʼaē neʼe tuʼu ʼi Selusalemi.” Ko he meʼa fakafiafia ʼaupito ki te toe ʼo te kau Sutea mo te kau Netinime ʼaē neʼe mole Iselaelite, pea mo te ʼu foha ʼo te ʼu kaugana ʼa Salomone tanatou liliu ki Selusalemi. Neʼe nātou aʼu tautonu ki te Lafeti ʼo te ʼu Fale Lau ʼi te taʼu 537 ʼi muʼa ʼo totatou temi, pea mo nātou fai he ʼu sakilifisio kia Sehova ʼi tona ʼaletale. ʼI te taʼu ki muli mai, ʼi te lua māhina, neʼe nātou fakatuʼutuʼu te ʼu fakatafito ʼo te lua fale lotu, ʼo nātou kalaga fakafiafia pea mo nātou fakavikiviki kia Sehova.​—Esitalasi 1:​1-4; 2:​1, 2, 43, 55; 3:​1-6, 8, 10-​13.

4. Neʼe hoko feafeaʼi ia Isaia kapite 35 pea mo te kapite 55?

4 Ko te lea faka polofeta ʼa Sehova ʼo ʼuhiga mo te toe laga ʼo te fale lotu neʼe faka kolōlia ʼi Iselaele: “ ʼE fiafia anai te toafa pea mo te potu fenua ʼaē ʼe kele toafa, pea ʼe fiafia anai te potu lāvaki pea ʼe fisi anai ohage ko te safalani. . . . ʼE ʼi ai anai ia nātou ʼaē ka nātou mamata ki te kolōlia ʼo Sehova, te taulekaleka ʼo totatou ʼAtua.” “ ʼE koutou mavae fakafiafia anai, pea ʼe ʼaumai anai koutou ʼi te tokalelei. Ko te ʼu moʼuga pea mo te ʼu sia ʼe nātou fakafiafia anai ʼaki he ʼu kalaga fakafiafia . . . Pea ʼe tonu anai ke liliu te faʼahi ʼaia ʼe ko he meʼa ʼe manatuʼi e Sehova, ko he fakaʼiloga ki he temi ʼe mole ʼiloʼi hona gataʼaga, ʼe mole pulihi anai ia.”​—Isaia 35:​1, 2; 55:12, 13.

5. He koʼe neʼe nounou te fiafia ʼo Iselaele?

5 Kae, neʼe nounou te fiafia ʼaia. Ko te hahaʼi ʼo te ʼu tafaʼaki ʼaē neʼe mole tauhi kia Sehova, neʼe nātou fai he fuakava ke feala ai hanatou kau ki te laga ʼo te fale lotu. ʼI te kamata neʼe mole tali e te kau Sutea, ʼo nātou ʼui fēnei: “ ʼE mole hakotou pikipikiga mo mātou ʼi te laga ʼo he fale ki tomatou ʼAtua, heʼe ko mātou ʼaē ka mātou laga anai he fale maʼa Sehova te ʼAtua ʼo Iselaele, ʼo mulimuli pe ki te fakatotonu ʼaē neʼe fai mai kia mātou e te Hau ko Siliusi te hau ʼo Pelesi.” ʼI te temi leva ʼaia, neʼe liliu ai ko he kau fakafeagai mālohi. Neʼe nātou “fakavaivaiʼi tuʼumaʼu te ʼu nima ʼo te hahaʼi ʼo Suta, pea mo fakaloto vaivai ia nātou ʼi tanatou laga fale.” Tahi ʼaē meʼa, neʼe nātou fai foki he fakamatala loi kia Artaxerxès, ʼaē neʼe hoa kia Siliusi, pea neʼe ina tapuʼi te laga ʼo te fale lotu. (Esitalasi 4:​1-​24) Neʼe fakagata te gāue lolotoga taʼu e 17. Ko te meʼa fakaʼofaʼofa neʼe hoko, he neʼe tō te kau Sutea ki te mānumānu koloā lolotoga te temi ʼaia.

ʼE “Palalau Ia Sehova ʼo Te ʼAtu Kautau”

6. (a) Neʼe koteā ʼaē neʼe fai e Sehova moʼo tali ki te ʼaluʼaga ʼaē neʼe tau mo Iselaele? (b) He koʼe neʼe tau mo feʼauga te higoa ʼo Asea mo te ʼaluʼaga ʼaia?

6 Kae, neʼe fakahā e Sehova ‘tona mālohi’ ki Iselaele ʼo ina fekauʼi kiai te ʼu polofeta, tāfito ia Asea pea mo Sakalia, ke nā fakatokagaʼi te kau Sutea ʼo ʼuhiga mo tonatou ʼu maʼua. Ko te higoa ʼo Asea ʼe ʼi ai tona pikipikiga mo te lafeti, koteʼuhi ko te faka ʼuhiga ʼo te higoa ʼaia ʼe ko “Tupu ʼi te ʼAho Lafeti.” Koia la ʼaē, neʼe kamata ai tana fakakikite ʼi te ʼuluaki ʼaho ʼo te māhina ʼo te Lafeti ʼo te ʼu Fale Lau, pea ko te temi ʼaia neʼe fakamaʼua ai ki te kau Sutea “ke nātou fakafiafia.” (Teutalonome 16:15) ʼAki ia Asea, neʼe fakahā e Sehova te ʼu logo e fā lolotoga ʼaho e 112.​—Asea 1:1; 2:​1, 10, 20.

7. ʼE tonu ke fakaloto mālohiʼi feafeaʼi tatou e te ʼu ʼuluaki palalau ʼa Asea?

7 Moʼo kamata ʼo tana lea faka polofeta, neʼe ʼui fēnei e Asea: “Koʼeni te meʼa ʼaē ʼe ʼui e Sehova ʼo te ʼatu kautau.” (Asea 1:2a) Ko ai koa te “ ʼatu kautau” ʼaia? ʼE ko te kau ʼaselo ʼa Sehova, pea ʼi ʼihi temi ʼe talanoa te Tohi-Tapu ʼo ʼuhiga mo nātou ʼaia ohage ko he ʼu mālohi faka solia. (Sopo 1:6; 2:1; Pesalemo 103:20, 21; Mateo 26:53) ʼE mole ko he meʼa fakaloto mālohi koa la kia tatou ia ʼaho nei, tatatou ʼiloʼi ʼaē ko te Tuʼi ʼAliki ko Sehova ʼe ina fakaʼaogaʼi te ʼu mālohi fakaʼaselo ʼaia, moʼo takitaki tatatou gāue ʼaē ko te toe fakatuʼu ʼo te tauhi moʼoni ʼi te kele?​—Vakaʼi ia 2 Hau 6:​15-​17.

8. Koteā te manatu ʼaē neʼe maʼu e Iselaele, pea neʼe koteā tona ikuʼaga?

8 Neʼe koteā koa te ʼuluaki logo ʼa Asea? Neʼe ʼui e te hahaʼi: “ ʼE mole heʼeki hoko mai te temi, te temi ʼaē ʼe tonu ke laga ai te fale ʼo Sehova.” Neʼe mole kei nātou tokakaga ki te laga ʼo te fale lotu, ʼaē neʼe ina fakatātā te toe fakatuʼu ʼo te tauhi fakaʼatua. Neʼe nātou faʼu tonatou ʼu ʼapi matalelei. Ko tanatou mānumānu koloā neʼe tupu ʼaki ai tanatou lotovaivai ki te tauhi ʼa Sehova. ʼUhi ko te faʼahi ʼaia, neʼe mole kei ina tapuakina ia nātou. Neʼe mole kei ʼi ai he ʼu fua ʼo tanatou ʼu gāueʼaga, pea neʼe mole kei ʼi ai honatou ʼu mutuʼi meʼa ki te temi momoko. Neʼe mole kei lahi tanatou falā, pea neʼe hage ia neʼe nātou ʼai tanatou falā ki he ʼu taga paʼaga kua pu.​—Asea 1:2b-6.

9. Koteā te tokoni mālohi, pea mo fakaloto mālohi ʼaē neʼe foaki e Sehova?

9 Neʼe foaki tuʼa lua age e Sehova te tokoni mālohi ʼaenī: “Koutou tuku tokotou loto ki ʼokotou ʼu ala.” ʼE mahino ia, ko Solopapele, te kovana ʼo Selusalemi, pea mo te pelepitelo lahi ko Sosue,b neʼe nā tali pea mo nā fakaloto mālohiʼi te hahaʼi fuli ke “nātou fagono ki te leʼo ʼo Sehova tonatou ʼAtua, pea mo te ʼu folafola ʼa Asea te polofeta, he neʼe fekauʼi mai ia ia e Sehova tonatou ʼAtua; pea neʼe kamata manavasiʼi ai te hahaʼi ʼuhi ko Sehova.” Tahi ʼaē meʼa, ko “Asea te tagata ʼave logo ʼa Sehova neʼe ina ʼui ki te hahaʼi ʼo mulimuli ki te fakatotonu ʼaē neʼe fakahā age e Sehova, ʼo ina ʼui fēnei: ‘ “ ʼE ʼau nofo mo koutou,” ʼe ko te tala ʼaia ʼa Sehova.’ ”​—Asea 1:​5, 7-​14.

10. Neʼe fakaʼaogaʼi feafeaʼi e Sehova tona mālohi ʼo ʼuhiga mo Iselaele?

10 Ko ʼihi kau matutuʼa ʼi Selusalemi neʼe lagi nātou manatu ko te kolōlia ʼo te fale lotu ʼaia ʼe laga ʼe “mole hona ʼuhiga” mokā ʼe fakatatau mo te fale lotu ʼāfea. Kae, ʼi te ʼu ʼaho e 51 ki muli age, neʼe uga e Sehova ia Asea ke ina fakahā te lua logo. Neʼe ina tala fēnei: “ ‘Ke ke mālohi, e Solopapele,’ ʼe ko te tala ʼaia ʼa Sehova, ‘pea ke ke mālohi, e Sosue, foha ʼo Sehosatake te pelepitelo lahi. Pea ke koutou mālolohi, ia koutou fuli hahaʼi ʼo te fenua,’ ʼe ko te tala ʼaia ʼa Sehova, ‘pea mo koutou gāue. Heʼe ʼau nofo mo koutou,’ ʼe ko te tala ʼaia ʼa Sehova ʼo te ʼatu kautau. . . . ‘ ʼAua naʼa koutou matataku.’ ” Ki muli age neʼe fakaʼaogaʼi e Sehova tona mālohi moʼo ‘luluʼi ʼo te lagi pea mo te kele,’ ke ʼiloʼi e te hahaʼi fuli ʼaē neʼe fakafeagai, neʼe mole kei nātou lava fai he meʼa, māʼia mo te tapu ʼaē neʼe fai e te hau ʼo ʼuhiga mo te laga ʼo te fale lotu. Neʼe iku lelei te ʼu taʼu ʼaia e nima ʼaē neʼe laga ai te fale lotu.​—Asea 2:​3-6.

11. Neʼe fakafonu feafeaʼi e te ʼAtua te lua fale lotu fakalaumālie ʼaki te ‘kolōlia lahi’?

11 Neʼe hoko ai te fakapapau fakaofoofo ʼaenī: “ ‘ ʼE tonu anai ke ʼōmai te ʼu meʼa ʼaē ʼe manakoʼia ʼo te ʼu puleʼaga fuli; pea ʼe ʼau fakafonu anai te fale ʼaenī ʼaki te kolōlia,’ ʼe ko te ʼui ʼaia ʼa Sehova ʼo te ʼatu kautau.” (Asea 2:7) Ko “te ʼu meʼa manakoʼia” ʼaia, neʼe mole ko he kau Iselaelite neʼe ʼōmai ʼo atolasio ʼi te fale lotu ʼaia, ʼaē neʼe hā ai te kolōlia ʼo te ʼafio ʼa te ʼAtua. Koteā te fakatatau ʼaē ʼe feala ke tou fai ʼaki te fale lotu ʼaia ʼaē neʼe toe laga, pea mo te fale lotu ʼo te temi ʼo Salomone? Neʼe tala fēnei e te polofeta ʼa te ʼAtua: “ ‘Ko te kolōlia ʼo te fale ʼaenī ʼe lahi age anai ia ʼi te kolōlia ʼo te fale ʼāfea,’ ko te ʼui ʼaia ʼa Sehova ʼo te ʼatu kautau.” (Asea 2:9) ʼI te ʼuluaki fakahoko ʼo te lea faka polofeta ʼaia, neʼe tuʼu fualoa age te fale lotu ʼaē neʼe toe laga ʼi te ʼuluaki fale lotu. Neʼe kei tuʼu te fale lotu ʼaia ʼi te temi ʼaē neʼe hā ai te Mesia ʼi te taʼu 29 ʼo totatou temi. Ki muli age, ʼi muʼa ʼo tona fakapogi e tona ʼu fili ʼaposita ʼi te taʼu 33 ʼo totatou temi, neʼe faka kolōliaʼi e te Mesia te fale lotu ʼaia, ʼi te temi ʼaē neʼe ina faka mafola ai te moʼoni.

12. Neʼe koteā te ʼaoga ʼo te ʼu ʼuluaki fale lotu e lua?

12 Ko te ʼuluaki pea mo te lua fale lotu ʼo Selusalemi, neʼe ko he fakatuʼutuʼu tāfito moʼo fakakikite te ʼu agaaga maʼuhiga ʼo te gāue faka pelepitelo ʼa te Mesia, pea neʼe nā taupau maʼu te tauhi maʼa ʼa Sehova ʼi te kele ʼo aʼu ki te haʼu moʼoni ʼa te Mesia.​—Hepeleo 10:1.

Ko Te Fale Lotu Fakalaumālie Pea Mo Faka Kolōlia

13. (a) Koteā te ʼu meʼa ʼaē neʼe hoko ʼo ʼuhiga mo te fale lotu fakalaumālie ʼi te taʼu 29 ki te taʼu 33 ʼo totatou temi? (b) Neʼe koteā te ʼaoga tāfito ʼo te sakilifisio faitotogi ʼa Sesu ʼi te ʼu faʼahi ʼaia?

13 Ko te lea faka polofeta ʼa Asea ʼo ʼuhiga mo te toe laga ʼo te fale lotu ʼe ʼi ai koa hona faka ʼuhiga makehe ki te ʼu temi ki ʼamuli? ʼE mahino papau ia! Ko te fale lotu ʼaē neʼe toe laga ʼi Selusalemi, neʼe liliu ia ko te potu tāfito ʼo te tauhi moʼoni ʼi te kele. Kae neʼe ina fakatātā te fale lotu fakalaumālie ʼe lahi age tona kolōlia. Ko te fale lotu fakalaumālie ʼaia neʼe kamata tana gāue ʼi te taʼu 29 ʼo totatou temi, ʼi te temi ʼaē neʼe papitema ai ia Sesu ʼi te Vaitafe ʼo Solotane, pea neʼe fakanofo ai ia ia e Sehova ko he Pelepitelo Lahi, ʼo hifo ifo te laumālie maʼoniʼoni kia ia ohage he lupe. (Mateo 3:​16) ʼI te fakaʼosi ʼo te minisitelio ʼa Sesu ʼi te kele ʼi tana mate faka sakilifisio, neʼe fakatuʼuake ia ia ki selo, ʼaē neʼe fakatātā e te Potu Taputapu ʼAupito ʼo te fale lotu, pea ʼi selo neʼe ina fakahā ai kia Sehova te maʼuhiga ʼo tona sakilifisio. Ko te maʼuhiga ʼo tona sakilifisio neʼe ko he totogi moʼo ʼuʼufi ʼo te ʼu agahala ʼo tana kau tisipulo, pea neʼe kua feala ai ke fakanofo nātou ʼi te ʼaho ʼo te Penikosite ʼo te taʼu 33 ʼo totatou temi, ke nātou liliu ko he kau lagolago pelepitelo ʼi te fale lotu fakalaumālie ʼa Sehova. Ko tanatou gāue agatonu ʼi tonatou minisitelio ʼo aʼu ki tanatou mamate ʼi te malaʼe ʼo te fale lotu ʼi te kele, ʼe faka fealagia ai anai tonatou fakatuʼuake ki te maʼuli ʼi selo, ke hoko atu ai tanatou gāue faka pelepitelo.

14. (a) Koteā te meʼa fakafiafia ʼaē neʼe hoko ʼaki te gāue mālohi ʼa te ʼuluaki kokelekasio faka Kilisitiano? (b) He koʼe neʼe nounou te fiafia ʼaia?

14 Ko te lauʼi afe hahaʼi Sutea neʼe nātou fakahemala​—pea ki muli age ko te kau Senitile—​neʼe nātou fakatahitahi ki te kokelekasio faka Kilisitiano pea neʼe nātou kau ki te kalagaʼi ʼo te logo lelei ʼo te Puleʼaga ʼo te ʼAtua ʼaē ka ina takitaki anai te kele. Hili kiai taʼu e 30, neʼe feala ke ʼui e te ʼapositolo ko Paulo, ko te logo lelei ʼaia neʼe faka mafola “ ʼi te ʼu meʼa katoa ʼaē neʼe fakatupu ʼi te lalo lagi.” (Kolose 1:​23) Kae ʼi te ʼosi mate ʼo te kau ʼapositolo, neʼe kamata ai te ʼapositasia lahi, pea neʼe kamata puli māmālie ai te mālama ʼo te moʼoni. Neʼe taʼomia te Lotu Faka Kilisitiano moʼoni e te ʼu magaʼi lotu ʼo te Keletiate, ʼaē neʼe fakatafito ki te ʼu akonaki pea mo te ʼu filosofia faka pagani.​—Gāue 20:29, 30.

15, 16. (a) Ko te lea faka polofeta fea ʼaē neʼe hoko ʼi te taʼu 1914? (b) Koteā te tānaki ʼaē neʼe hoko ʼi te fakaʼosi ʼo te 19 sēkulō pea mo te kamata ʼo te 20 sēkulō?

15 ʼI te hoholo ʼo te ʼu sēkulō, ʼi te ʼu taʼu 1870, neʼe kamata ako te Tohi-Tapu ʼe te ʼu hahaʼi Kilisitiano aga fakamalotoloto. ʼAki te Tohi-Tapu, neʼe nātou ʼiloʼi papau ko te taʼu 1914 ʼe ko te fakaʼiloga ʼo te fakaʼosi ʼo “te ʼu temi ʼaē kua fakakatofa ki te ʼu puleʼaga.” Neʼe ko te temi ʼaia ʼaē neʼe fakaʼosi ai “te ʼu temi” fakatātā e fitu (te ʼu taʼu e 2 520 ʼaē neʼe pule ai te tagata ohage he manu) ʼi te fakanofo hau ʼa Kilisito Sesu​—Ia ia ʼaē “ ʼe tonu ke ina maʼu” te pule ʼi tona ʼuhiga Hau Faka Mesianike. (Luka 21:24; Taniela 4:​25; Esekiele 21:26, 27) Tāfito talu mai te taʼu 1919, ko te Kau Ako Tohi-Tapu ʼaia, ʼaē kua fakahigoa ʼi te temi ʼaenī ko te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova, neʼe nātou kau mālohi ki te faka mafola ʼi te kele katoa ʼo te logo lelei ʼo te Puleʼaga ʼaē ka hoko mai. ʼI te taʼu 1919 neʼe ko te toko lauʼi afe ia nātou ʼaia neʼe nātou tali te pāui ʼaē neʼe fai ʼo ʼuhiga mo te gāue, ʼi te fakatahi neʼe fai ʼi Cedar Point, Ohio, ʼi Amelika. Neʼe nātou tuputupu ʼo aʼu ki te taʼu 1935, ʼaē neʼe ko te toko 56 153 ʼaē neʼe nātou foaki tanatou pepa tānaki gāue. ʼI te taʼu ʼaia ko te toko 52 465 neʼe nātou kau ki te kai ʼo te pane pea mo te ʼinu ʼo te vino ʼi te Fakamanatu ʼo te mate ʼo Sesu ʼaē ʼe fai ʼi te taʼu fuli, ʼo fakahā ʼaki ai tanatou ʼamanaki ʼaē ke nātou liliu ko te ʼu pelepitelo mo Kilisito Sesu ʼi selo ʼi te fale lotu lahi fakalaumālie. ʼE tonu ke nātou kaugā hau mo ia ʼi tona Puleʼaga Faka Mesianike.​—Luka 22:29, 30; Loma 8:​15-​17.

16 Kae, ia Fakahā 7:​4-8 pea mo te kapite 14:​1-4 ʼe fakahā ai te hahaʼi ʼo te kau Kilisitiano fakanofo ʼaia ʼe ko te toko 144 000, pea ko te tokolahi ʼo nātou ʼaia neʼe tānaki lolotoga te ʼuluaki sēkulō ʼi muʼa ʼo te hoko ʼo te ʼapositasia lahi. Talu mai te fakaʼosi ʼo te 19 sēkulō ʼo aʼu ki te 20 sēkulō, neʼe fakaʼosi ai te tānaki e Sehova ʼo te kūtuga ʼaia ʼaē neʼe fakamaʼa ʼaki te vai ʼo tana Folafola, ʼo lau ai kua nātou faitotonu ʼuhi ko tanatou tui ki te sakilifisio faifakalelei ʼa Sesu, pea neʼe fakaʼiloga nātou ko te kau Kilisitiano fakanofo ʼo nātou fakakatoa te toko 144 000.

17. (a) Koteā te tānaki ʼaē ʼe lolotoga hoko talu mai te ʼu taʼu 1930? (b) He koʼe ʼe tonu ke tou tokagaʼi ia Soane 3:​30? (Toe vakaʼi mo Luka 7:​28.)

17 Koteā te meʼa ʼaē ʼe hoko ʼi te katoa ʼo te kau fakanofo? ʼI te taʼu 1935, ʼi te fakatahi maʼuhiga ʼaē neʼe fai ʼi Washington, ʼi Amelika, neʼe fakahā ai ko te “toe hahaʼi tokolahi” ʼo te Fakahā 7:​9-​17, neʼe ko he ʼu hahaʼi neʼe tonu ke hā “ ʼi te ʼosi” tānaki ʼo te toko 144 000, pea ko tanatou ʼamanaki ʼe ko te maʼuli ʼo heʼegata ʼi te palatiso ʼi te kele. ʼI tana ʼosi mahino lelei kia Sesu ʼaē neʼe fakanofo, ko Soane Patita, ʼaē ka fakatuʼuake anai ʼi te kele mo te “tahi ʼu ōvi,” neʼe ina ʼui fēnei ʼo ʼuhiga mo te Mesia: “Ko ia ia ʼe tonu ia ke tuputupu ʼo lahi, kaʼe kia ʼau ke ʼau hifohifo ʼo veliveli.” (Soane 1:​29; 3:​30; 10:16; Mateo 11:11) Ko te gāue ʼa Soane Patita ʼaē neʼe ko te teuteuʼi ʼo te ʼu tisipulo maʼa te Mesia, neʼe fakaʼosi ʼi te temi ʼaē neʼe hoko atu ai te fili e Sesu ʼo te tokolahi ʼaē ʼe kau ki te toko 144 000. ʼI te ʼu taʼu 1930 neʼe hoko ai leva te fetogi. Neʼe tokosiʼi leva te hahaʼi ʼaē “neʼe pāui pea mo fakanofo” ʼi te toko 144 000, kae neʼe lahi ʼaupito te tuputupu ʼo te “toe hahaʼi tokolahi” ʼo te “tahi ʼu ōvi.” Ko te toe hahaʼi tokolahi ʼaia ʼe kei tuputupu, ʼi te kua fakaōvi mai ʼo te fakaʼosi ʼo te tuʼu ʼo te ʼu faʼahiga meʼa ʼo te mālama ʼi Halamaketone.​—Fakahā 17:14b.

18. (a) He koʼe ʼe feala ke tou ʼamanaki ko te “toko miliona hahaʼi ʼe maʼuʼuli ʼi te temi nei ʼe mole nātou mamate anai”? (b) He koʼe ʼe tonu ke tou tokagaʼi lelei ia Asea 2:4?

18 ʼI te kamata ʼo te ʼu taʼu 1920, neʼe fai te akonaki makehe ki te kaugamālie e te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova, ko tona kupu tāfito “Ko Te Toko Miliona Hahaʼi ʼe Maʼuʼuli ʼi Te Temi Nei ʼe Mole Nātou Mamate Anai.” Ko te talanoa ʼaia neʼe fakapunamaʼuli ʼaupito ʼi te temi ʼaia. Kae ia ʼaho nei ko te talanoa ʼaia ʼe feala ke tou falala katoa kiai. Ko te tuputupu ʼo tatatou mālama ki te ʼu lea faka polofeta ʼo te Tohi-Tapu pea mo te maveuveu ʼo te mālama ʼaenī, ʼe hā lelei ai kua fakaōvi mai te fakaʼosi ʼo te tuʼu ʼa Satana! Ko te tānaki ʼo te ʼAho Fakamanatu ʼo te taʼu 1996 ʼe hā mai ai ko te toko 12 921 933 neʼe kau kiai, pea neʼe gata pe ki te toko 8 757 (0,068 ʼi te teau) neʼe nātou fakahā ai ʼe nātou ʼamanaki ke nātou ʼolo ki selo, ʼi tanatou kai te pane mo ʼinu te vino. Kua vave ʼosi te toe fakatuʼu ʼo te tauhi moʼoni. Kae ke ʼaua naʼa tou fakatuatuai ʼi te gāue ʼaia. ʼE moʼoni, ʼe ʼui fēnei e Asea 2:4: “ ‘Ke koutou mālolohi, ia koutou fuli hahaʼi ʼo te fenua,’ ʼe ko te ʼui ʼaia ʼa Sehova, ‘pea ke koutou gāue. Heʼe ʼau nofo mo koutou,’ ʼe ko te ʼui ʼaia ʼa Sehova ʼo te ʼatu kautau.” ʼOfa pe ke ʼaua naʼa fakaloto vaivaiʼi tatou e te mānumānu koloā peʼe ko te holi ki te meʼa ʼo te mālama, ʼi tatatou fai mālohi ia te gāue ʼa Sehova!​—1 Soane 2:​15-​17.

19. ʼE lava feafeaʼi hatatou kau ki te fakahoko ʼo Asea 2:​6, 7?

19 ʼE tou maʼu te pilivilesio fakafiafia ʼaē ko te kau ki te fakahoko ʼo te lea faka polofeta ʼa Asea 2:​6, 7: “Koʼeni te meʼa ʼaē neʼe ʼui e Sehova ʼo te ʼatu kautau, ‘ ʼO toe tuʼa tahi pe​—ʼe ko he kiʼi temi siʼisiʼipe—​pea ʼe ʼau luluʼi anai te ʼu lagi mo te kele mo te tai pea mo te kele moamoa. Pea ʼe ʼau luluʼi anai te ʼu puleʼaga fuli, pea ʼe tonu anai ke ʼōmai ia te ʼu meʼa ʼaē ʼe manakoʼia ʼo te ʼu puleʼaga fuli; pea ʼe ʼau fakafonu anai te fale ʼaenī ʼaki te kolōlia,’ ʼe ko te ʼui ʼaia ʼa Sehova ʼo te ʼatu kautau.” Ko te mānumānu koloā, te aga fakahehema, pea mo te fehiʼa ʼe mafola ʼi te mālama ʼo te 20 sēkulō ʼaenī. ʼI tona fakahagatonu kua tou nonofo ʼi te ʼu ʼaho fakamuli, pea kua ʼosi “luluʼi” e Sehova te mālama ʼi tana fekauʼi tana kau Fakamoʼoni ke nātou ‘kalagaʼi tona ʼaho lagavaka.’ (Isaia 61:2) Ko te ʼuluaki luluʼi ʼaia ʼo te ʼu puleʼaga ʼe fakaʼosi anai ʼi te fakaʼauha ʼo te mālama ʼi Halamaketone, kae ʼi muʼa ʼo te temi ʼaia, ʼe tātānaki e Sehova ʼaki tana gāue “te ʼu meʼa ʼaē ʼe manakoʼia ʼo te ʼu puleʼaga fuli”​—te hahaʼi agamālū, te hahaʼi ʼo te kele ʼaē ʼe hage ko ni ʼu ōvi. (Soane 6:​44) Ko te “toe hahaʼi tokolahi” ʼaia ʼi te temi nei, ʼe nātou ‘fai te tauhi taputapu’ ʼi te malaʼe ʼo tona fale tauhi ʼi te kele.​—Fakahā 7:​9, 15.

20. Ko te potu fea ʼaē ʼe tonu ke tou maʼu ai te koloā ʼaē ʼe maʼuhiga tāfito?

20 Ko te tauhi ʼaē ʼe fai ʼi te fale lotu fakalaumālie ʼa Sehova ʼe ina foaki mai te ʼu koloā ʼe maʼuhiga age ʼi te ʼu koloā fakamālama. (Tāʼaga Lea 2:​1-6; 3:13, 14; Mateo 6:​19-​21) Tahi ʼaē meʼa, ʼe ʼui fēnei ia Asea 2:9: “ ‘Ko te kolōlia ʼo te fale ʼaenī ʼe lahi age anai ia ʼi te kolōlia ʼo te fale ʼāfea,’ ko te ʼui ʼaia ʼa Sehova ʼo te ʼatu kautau. ‘Pea ʼe ʼau foaki anai te tokalelei ki te potu ʼaia,’ ʼe ko te tala ʼaia ʼa Sehova ʼo te ʼatu kautau.” Koteā te faka ʼuhiga ʼo te ʼu palalau ʼaia kia tatou ia ʼaho nei? ʼE tou talanoa anai kiai ʼi te alatike ʼaē ka hoa mai.

[Nota ʼi te lalo pasina]

a Ko te kupu “Sah Sehova” ʼe fakaʼaogaʼi moʼo faka maʼuhigaʼi ʼo he meʼa makehe. Vakaʼi te tohi Auxiliaire pour une meilleure intelligence de la Bible pasina 746.

b Ko Iesua ʼi te tohi ʼa Esitalasi pea mo te tahi ʼu tohi ʼo te Tohi-Tapu

Te ʼu Fehuʼi Moʼo Fakamanatu

◻ Ko te faʼifaʼitaki fea ʼa te ʼu polofeta ʼaē ʼe tonu ke tou mulimuli kiai ʼo ʼuhiga mo te huafa ʼo Sehova?

◻ Koteā te fakaloto mālohi ʼaē ʼe tou maʼu ʼi te logo mālohi ʼa Sehova ʼo ʼuhiga mo te toe fakatuʼu ʼo Iselaele?

◻ Ko te fale lotu fakalaumālie pea mo faka kolōlia fea ʼaē ʼe gāue ia ʼaho nei?

◻ Koteā te ʼu fakatahitahi ʼaē neʼe hoko lolotoga te 19 pea mo te 20 sēkulō, pea koteā te ʼamanaki lahi ʼaē neʼe nātou fakatalitali kiai?

[Paki ʼo te pasina 7]

Ko te ʼatu kautau ʼa Sehova ʼaē ʼi selo ʼe nātou takitaki pea mo lagolago ki tana kau Fakamoʼoni ʼi te kele

    Te ʼu Tohi Fakaʼuvea (1978-2025)
    Mavae
    Hu Ki Loto
    • Faka'uvea
    • Vaevae
    • Préférences
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Conditions d’utilisation
    • Règles de confidentialité
    • Paramètres de confidentialité
    • JW.ORG
    • Hu Ki Loto
    Vaevae