Koteā Te Meʼa ʼAē Kua Hoko Ki Te Agatonu?
KUA hili kiai taʼu ʼe lauʼi teau, ko Barney Barnato, ko te tagata fakatau taimani neʼe liliu mai te Potu Toga ʼo Afelika ʼo ʼalu ki Pilitania. ʼI tana tau mai neʼe mole ina tali te hisitolia ʼaē neʼe tohi ʼi te sulunale ʼo ʼuhiga mo ia. Koia neʼe ina foaki ai te pepa ki te tagata ʼaē neʼe ina tohi te alatike ʼaia ke ina fai he tahi alatike, “moʼo fetogi ʼo te ʼu meʼa ʼaē neʼe ina tohi,” pea neʼe ina foaki age te seki ʼe tohi ai te toe paʼaga.
Ko J. K. Jerome, te tagata ʼaē neʼe ina tohi te alatike, neʼe ina līaki te pepa ʼaia ki te tuka, pea neʼe ina toe fakatoʼo age te seki ʼaē neʼe ina foaki age. Neʼe punamaʼuli ia Barnato ki te meʼa ʼaia, pea neʼe ina ʼui age ʼe feala ke ina foaki age he tahi paʼaga. Kae neʼe toe fakafisi aipe ki te faʼahi ʼaia. Neʼe ina fehuʼi age: “Ko te fia ʼaē ʼe ke loto kiai?” ʼI tana fakamatala te faʼahi ʼaia, ʼe ʼui fēnei e Jerome: “Neʼe ʼau fakamahino age ki ai ko te aga ʼaia ʼe mole fai ia—ʼi Lonitoni.” Neʼe mole ina fia fai he fakamatala loi ʼi tana alatike, ʼuhi pe ko te paʼaga.
Ko te “agatonu” neʼe faka ʼuhiga ki “te faitotonu ʼi te aga ʼaē ʼe tonu ke fai; ʼe mole ko he aga fakakākā.” Ko he tahi ʼe agatonu ʼe feala hakita falala ki ai. Kae ia ʼaho nei, ko te heʼe agatonu—kua pikisia ai te hahaʼi ʼo te ʼu tuʼulaga kehekehe.
ʼI Pilitania kua fakaʼaogaʼi e te ʼu tala logo te kupu “te meʼa fakalialia” ʼo faka ʼuhiga ki te mole kei agatonu ʼa te hahaʼi ʼi te ʼu aga ʼaē ʼe tonu ke fai. Ohage ko te meʼa ʼaē neʼe ʼui e te sulunale The Independent, ʼe faka ʼuhiga te kupu fakalialia ki “te ʼu fai feʼauʼaki, mo te ʼu kākā faka puleʼaga ki te ʼu meʼa ʼaē ʼe fetuku ki te tahi ʼu fenua.” ʼE mole he fenua ʼe hāo mai te faʼahi ʼaia.
ʼE Fetofetogi Te ʼu Lekula ʼo ʼUhiga Mo Te Agatonu
ʼE mahino ia, ko te agatonu, ʼe mole faka ʼuhiga ia ki te haohaoa, kae ʼe ko he kalitate maʼuhiga ʼe maʼu e he tahi. ʼI totatou mālama ʼaenī ʼe vave takita maʼu hakita paʼaga, ʼe faka ʼuhiga e te hahaʼi te agatonu, ʼe ko he meʼa faigataʼa, kae mole ko he meʼa lelei. Ohage la, kua lahi te fakaʼaogaʼi e te tamaliki ako te ʼu kiʼi masini moʼo fai kākā ʼi te ʼu sivi, pea kua teitei ke faigataʼa te ʼiloʼi ʼo te ʼu kākā ʼaia. Ko te polofesea ʼo te univelesitē ʼo Pilitania, ʼe ina ʼui ʼe lahi te tamaliki ako Pilitania ʼaē ʼe kākā, pea ʼe mahino ia ʼe mole ko Pilitania tokotahi pe ʼaē ʼe ina fai te faʼahi ʼaia.
Ko te meʼa ʼaē ʼe mole tonu ke tou galoʼi, ʼe ko te ʼu tuʼutāmaki ʼaē ʼe hoko ki te hahaʼi mo kapau ʼe ʼi ai he ʼu hahaʼi ʼe nātou feʼiloʼiʼaki, pea mo aga fakakākā. Tou toʼo te faʼifaʼitaki ʼaē neʼe hoko ki te kolo Initia ko Bhopal ʼi te taʼu 1984, ʼaē neʼe mamate ai te toko 2 500 tupu tagata, fafine mo fānau, pea mo fakatupu kovi ai ki te ʼu hahaʼi ʼe lauʼi teau afe tupu. Neʼe fakamatala fēnei e The Sunday Times: “Ko te fakatuʼutuʼu ʼaē ke foaki he tokoni ki te hahaʼi ʼaē neʼe hoko kiai te tuʼutāmaki, ʼe pipiki ia ki he ʼu aga fakakākā. . . . Ko te gāue ʼaē ko te kumi pe ko ai ʼaē ʼe ʼaoga moʼoni kiai he tokoni, neʼe lahi ai te hahaʼi neʼe nātou loi ʼe ʼaoga kia nātou te faʼahi ʼaia, ʼo nātou sinie te ʼu pepa ʼe mole moʼoni te ʼu meʼa ʼaē neʼe nātou tohi ai.” ʼAki te meʼa ʼaia, ko te hahaʼi ʼaē neʼe ʼaoga moʼoni kia nātou te tokoni, neʼe tonu ke nātou maʼu te 47 000 000 000, kae ʼuhi ko te kākā ʼaia, hili kiai taʼu e 10, neʼe foaki age kia nātou te 350 000 000.
E feafeaʼi ia te lotu? Koteā tana manatu ʼo ʼuhiga mo te agatonu? Meʼa fakaʼofaʼofa foki, heʼe mole māʼoluga age tana ʼu lekula ʼi te ʼu lekula ʼo te mālama. Ohage ko te ʼēpikopō Katolika Loma ko Eamon Casey, ʼaē neʼe ina fakahā ʼe ʼi ai tana toe taka, ko tona foha, pea ʼi te temi nei ʼe kua lahi. Ko te ʼu meʼa ʼaē neʼe hoko kia Casey, ohage ko tona fakahā e te nusipepa Pilitania Guardian, “ ʼe ko he meʼa ʼe hoko māhani.” ʼO ʼuhiga mo te faʼahi ʼaia, neʼe fakamatala fēnei e The Times: “Ko te moʼoni ʼo ʼuhiga mo te meʼa fakaufiufi ʼaē neʼe hoko ki te ’Ēpikopō ko Casey ʼe mole ko he meʼa makehe ia, kae neʼe ina maumauʼi tana fakapapau ʼaē ko te nofo selipatea pea ʼe mole ko he meʼa foʼou pea ʼe mole ko he meʼa ʼe hoko tahitahiga.” Moʼo lagolago ki te faʼahi ʼaia, ʼe ʼui fēnei e te sulunale Ekose The Glasgow Herald, ʼe ko te toko 2 pe ʼi te teau ʼo te kau takitaki lotu Katolika Loma ʼi Amelika neʼe mole nātou fai he ʼu felāveʼi fakasino mo he fafine peʼe ko he tagata. Tatau aipe peʼe moʼoni te faʼahi ʼaia peʼe kailoa, kae ʼe fakahā ʼaki ai te ʼu meʼa ʼaē ʼe fai e te ʼu patele Katolika ʼo ʼuhiga mo te aga ʼaē ʼe mole tonu ke fai.
ʼAki te ʼu faʼifaʼitaki ʼaia, ʼe feala koa ki he tahi ke ina taupau tana agatonu ʼo ʼuhiga mo te aga ʼaē ʼe tonu ke fai? ʼE ʼaoga koa te taupau ʼo te agatonu? Koteā koa ʼaē ʼe fakamaʼua ʼo ʼuhiga mo te taupau ʼo te agatonu, pea koteā te ʼu fakapale ʼaē ʼe feala ke tou maʼu ai?