Ko Te Falala ʼi He Mālama Heʼe Haohaoa
“KO TE meʼa lelei ʼaē ʼe ʼau fakaʼamu kiai ʼe mole ʼau fai ʼau, kae ko te meʼa kovi ʼaē ʼe mole ʼau fakaʼamu kiai, ʼe ko te meʼa ia ʼaē ʼe ʼau fai.” ʼE koutou fakamoʼoni koa ki te faʼahi ʼaia? ʼE ko he meʼa fakaloto fīmālie te ʼiloʼi ʼaē neʼe toe feiā pe mo te ʼapositolo ko Paulo, neʼe tau mo te fihifihia ʼaia; kae logope la te faʼahi ʼaia, neʼe ko he Kilisitiano agatonu. ʼE mole fefakafeagaiʼaki koa la te ʼu manatu ʼaia? ʼI tana tohi ki te kau Kilisitiano ʼo Loma, neʼe vakavakaʼi e Paulo te fihifihia: “Kae kapau ko te meʼa ʼaē ʼe mole ʼau fakaʼamu kiai, ʼe ko te meʼa ʼaē ʼe ʼau fai, pea ʼe mole ko ʼau ia ʼaē ʼe ina fai, kae ko te agahala ia ʼaē ʼe nofo ia te ʼau.” Ko te agahala fea ʼaē ʼe talanoa kiai, pea neʼe ina tauʼi feafeaʼi te agahala ke feala hana nofo agatonu?—Loma 7:19, 20.
ʼI te kamata ʼo tana tohi, neʼe tohi fēnei e Paulo: “ ʼAki te tagata e tahi kua hū te agahala ki te malamanei, pea ʼaki te agahala te mate, pea koia kua mafola ai te mate ki te tagata fuli pe koteʼuhi kua nātou agahala fuli.” Ko te “tagata [ʼaia] e tahi” neʼe ko Atama. (Loma 5:12, 14) Ko te agahala ʼa Atama—ʼe ko te tupuʼaga ʼaia ʼo te agahala ʼa te tagata pea ko te tupuʼaga tāfito ʼaia ʼo te faigataʼa ʼo te nofo agatonu.
Ko te manatu ʼa Paulo ʼo ʼuhiga mo te “agahala olisinale,” ohage ko tona fakahigoaʼi ki muʼa atu, ʼe mole tali lelei ia ʼaho nei koteʼuhi ko te fakamatala ʼa te Tohi-Tapu ʼo ʼuhiga mo te fakatupu ʼo meʼa fuli, neʼe fakafisi kiai te kau teolosia kae nātou tali te ʼu akonaki ʼo te evolisio. ʼE ʼui fēnei e te tohi ʼo totatou temi ʼo ʼuhiga mo Loma 5:12-14, “ ʼe mole kei fakamoʼoni te hahaʼi sivi Tohi-Tapu ki te ʼu vaega ʼaia.” Kae ia taʼu ʼe lauʼi teau ki muʼa atu, neʼe fakamahino lelei fēnei e te ʼu hahaʼi sivi Tohi-Tapu, “ ʼi te temi ʼaē neʼe agahala ai ia Atama . . . neʼe pikisia ai tona hōloga fuli ʼi te agahala.”a
Ko Te Puli ʼo Te Agatonu ʼi Te Kamataʼaga
ʼE mole tui te tokolahi ki te ʼui ʼaē neʼe maʼuli moʼoni ia Atama, te ʼuluaki tagata, pea ʼo toe feiā pe, ʼe nātou ʼui ko Satana te Tevolo ʼe ko he fagana pe ia.b Kae ko te tagata lahi tokotahi ʼaē ko Sesu Kilisito, ʼe ina ʼui mai kia tatou ko Satana “neʼe mole haga nofo ia ʼi te moʼoni,” ko tona faka ʼuhiga, neʼe mole feala hakita falala kiai. (Soane 8:44) Pea neʼe ko Satana ʼaē neʼe ina fakaneke ia Atama pea mo tona ʼohoana ko Eva, ke nā agatuʼu kia Sehova, pea mo nā līaki tanā agatonu ʼi te ʼahiʼahi.—Senesi 3:1-19.
Mai tona ʼaluʼaga ʼaē ʼe tou haʼu fuli mai ia Atama, koia ʼe tou agahala fuli ai. Neʼe ʼui fēnei e te tagata poto ko Salomone: “ ʼE mole he tagata agatonu ʼi te kele ʼe ina fai tuʼumaʼu te meʼa ʼaē ʼe lelei pea ʼe mole agahala.” (Tagata Tānaki 7:20) Kae, ʼe ʼi ai te ʼu hahaʼi ʼe feala ke tou falala ki ai. ʼE lava feafeaʼi te faʼahi ʼaia? Koteʼuhi ʼe mole tonu ke kita haohaoa moʼo taupau takita agatonu.
Te Tafitoʼaga ʼo Te Agatonu
Ko te Hau ʼo Iselaele ko Tavite neʼe lahi te ʼu lakaga ʼaē neʼe hala ai, ʼo kau ai mo te hisitolia ʼaē ʼe fakamatala lelei e te Tohi-Tapu, ʼo ʼuhiga mo tana tono ʼaē mo Pati-Sepa. (2 Samuele 11:1-27) Ko te ʼu tuʼuga hala ʼa Tavite neʼe ko he fakahā lelei ʼaia ʼe mole ko he tagata haohaoa. Kae neʼe koteā te sio ʼa Sehova ki te tagata ʼaia? ʼI tana palalau ki te foha ʼo Tavite, ko Salomone, neʼe ʼui fēnei e Sehova: “Haʼele ʼi ʼoku muʼa, ohage ko te haʼele ʼa Tavite tau tāmai, ʼaki te agatonu ʼo te loto pea mo te faitotonu.” (1 Hau 9:4) Logope la tana ʼu tuʼuga hala, ko te agatonu ʼa Tavite neʼe fakamoʼoni ki ai ia Sehova. Koteā tona tupuʼaga?
Neʼe tali kiai ia Tavite ʼi tana ʼui ʼaē kia Salomone: “Ko Sehova ʼe ina sivi te ʼu loto fuli pea ʼe ina ʼiloʼi te ʼu faleleʼaga fuli pe ʼo te ʼu fakakaukau.” (1 Fakamatala 28:9) Neʼe fai e Tavite te ʼu hala, kae neʼe agavaivai, pea neʼe ina fia fai te meʼa ʼaē ʼe totonu. Neʼe ina tali fakalelei ke fakatonutonuʼi ia ia—ʼi tona fakahagatonu, ko ia ʼaē neʼe ina kole te faʼahi ʼaia. Neʼe ina kole fēnei: “Sivi ʼau, Ê Sehova, pea ke ke ʼahiʼahi ʼau; fakamaʼa toku ʼu ifiifi pea mo toku loto.” (Pesalemo 26:2) Pea neʼe fakamaʼa ia Tavite. Ohage la ko te ʼu fua kovi ʼo tana agahala mo Pati Sepa, neʼe hoko ʼo aʼu ki tona mate. Kae, neʼe mole faiga ia Tavite ke ina faka lākatonuʼi tana agakovi. (2 Samuele 12:1-12) Ko te meʼa ʼaē ʼe maʼuhiga tāfito, neʼe mole ina līaki te tauhi moʼoni. ʼUhi ko te faʼahi ʼaia, pea ʼuhi ko te fakahemala moʼoni pea mo fakamamahi ʼa Tavite, neʼe fakamolemole ai e Sehova tana ʼu agahala, pea mo ina tali ia ia ko he tagata agatonu.—Vakaʼi foki ia Pesalemo 51.
Te Nofo Agatonu ʼi Te ʼAhiʼahi
Neʼe ʼahiʼahiʼi ia Sesu e Satana te Tevolo ʼo ina faigaʼi ke ina maumauʼi tana agatonu. Neʼe tonu ke ina taupau tana agatonu logope la te ʼu faigataʼaʼia pea mo te ʼu mamahi ʼaē neʼe tau mo ia, ʼo mole hage ko Atama, ʼaē neʼe ʼahiʼahi ʼi tona ʼuhiga tagata haohaoa, he neʼe akoʼi ke fakalogo ki te lao fakaʼatua. Tahi ʼaē meʼa, neʼe tuʼania ʼaupito ia Sesu, ʼi tana ʼiloʼi ʼaē, ʼe fakalogo te totogi ʼo te malamanei ki tana agatonu.—Hepeleo 5:8, 9.
Ko Satana, ʼi tana fakatuʼutuʼu ʼaē ke ina maumauʼi te agatonu ʼa Sesu, neʼe fakaōvi age ki ai ʼi te temi ʼaē neʼe kua vaivai ai—ʼi tana ʼosi metitasio pea mo sesunio ʼi te toafa ia ʼaho e 40. Neʼe ina ʼahiʼahiʼi tuʼa tolu ia Sesu—ke ina fakaliliu te ʼu foʼi maka ko he ʼu foi pane; ke fakatō mai te fale lotu, heʼe ʼōmai anai te kau ʼaselo ʼo hāofaki ia ia pea mo ina fakamoʼoni ai ʼaki te milakulo ʼaia ʼe ko ia te Mesia; pea ke ina tali te ʼu puleʼaga fuli ʼo te mālama ʼaenī moʼo fetogi ʼaki he “atolasio” e tahi kia Satana. Kae neʼe fakafisi ia Sesu ki te ʼu fakahala fuli ʼaia, ʼo ina taupau tana agatonu kia Sehova.—Mateo 4:1-11; Luka 4:1-13.
Te Agatonu ʼa Sopo
ʼE tou ʼiloʼi lelei te meʼa ʼaē neʼe fai e Sopo, ʼi tana taupau tana agatonu ʼi te ʼu ʼahiʼahi. Ko te meʼa ʼaē ʼe lelei ke tou tokagaʼi, neʼe mole mahino ia Sopo pe koʼe neʼe hoko kia ia te ʼu malaʼia ʼaia. Neʼe mole ina ʼiloʼi neʼe lau e Satana te ʼu manatu loi ʼo ʼuhiga mo ia, ʼo ʼui maʼana ʼe tauhi ia Sopo ki te ʼAtua ʼuhi ko tana manatu pe ʼaē kia ia, pea mo ina ʼui ʼe maumauʼi anai e Sopo tana agatonu moʼo hāofaki ʼo tona maʼuli. Neʼe fakagafua e te ʼAtua ke hoko he ʼu ʼahiʼahi kia Sopo ke feala ai hana fakahā ʼe hala ia Satana.—Sopo 1:6-12; 2:1-8.
ʼI te moʼi temi leva ʼaia, neʼe ʼōmai te ʼu kaumeʼa loi e toko tolu ʼo Sopo ʼo kau ki te fai palalau. Neʼe nātou fakahā te ʼu manatu hala ʼo ʼuhiga mo te ʼu fakatuʼutuʼu ʼa te ʼAtua. Māʼia mo te ʼohoana ʼo Sopo, ʼi tana mole mahino ki te faʼahi ʼaia, neʼe mole ina fakaloto mālohiʼi tona ʼohoana ʼi te temi ʼaia ʼaē neʼe ʼaoga ʼaupito ki ai. (Sopo 2:9-13) Kae neʼe nofo mālohi ia Sopo: “ ʼO aʼu ki toku mate, ʼe mole ʼau tuku anai taku agatonu! Neʼe ʼau puke maʼu te faitotonu, pea ʼe mole ʼau tuku anai ke ʼalu; ko toku loto ʼe mole ina gaohi koviʼi anai ʼau ʼi toku ʼu ʼaho.”—Sopo 27:5, 6.
Ko te faʼifaʼitaki lelei ʼa Sopo, mo te agatonu ʼa ʼihi ʼu tagata mo fafine, ohage ko tona fakahā e te Tohi-Tapu, neʼe fakamoʼoni ai ko Satana ʼe gutuloi.
Te Agatonu Pea Mo Te Minisitelio Faka Kilisitiano
Ko te agatonu ʼe ko he kalitate koa ʼe faka ʼuhiga e Sehova, ʼe tonu ke fai age kia te ia ʼāteaina pe? Kailoa. Ko te agatonu ʼe maʼuhiga ʼaupito kia tatou. Neʼe tokoniʼi fēnei tatou e Sesu ke tou ‘ ʼofa kia Sehova totatou ʼAtua ʼaki totatou loto katoa pea mo totatou nefesi katoa pea mo totatou laumālie katoa’ heʼe fua lelei anai kia tatou. ʼE moʼoni, ʼe ko “te folafola ʼaē ʼe lahi tokotahi pea mo ʼuluaki,” pea moʼo taupau te fakatotonu ʼaia, ʼe tonu ke agatonu te tagata, te fafine pea mo te fānau. (Mateo 22:36-38) Koteā ʼaē ʼe pipiki ki te nofo agatonu, pea koteā te ʼu fakapale ʼe tou maʼu mai ai?
Ko he tagata agatonu ʼe feala ke tou falala ki ai, ʼo mole falala pe ki ai he tagata, kae ko te meʼa ʼaē ʼe maʼuhiga tāfito, heʼe toe falala ki ai mo te ʼAtua. Ko te maʼa ʼo tona loto ʼe hā ʼi tana ʼu aga; ʼe mole malualoi ia. ʼE mole aga fakapikopiko peʼe aga fakahehema. Neʼe ʼui fēnei e te ʼapositolo ko Paulo ʼo ʼuhiga mo te faʼahi ʼaia: “Kua tou līaki te ʼu meʼa ʼaē ʼe ū ʼaē ʼe tou ufiufi ai, ʼo mole tou haʼele fakakākā, ʼo mole tou kākāʼi te folafola ʼa te ʼAtua, kae ʼaki tatatou fakahā te moʼoni ʼe tou fakamoʼoni ʼaki te leʼo ʼo loto ʼo te tagata fuape ia muʼa ʼo te ʼAtua.”—2 Kolonito 4:2.
Koutou fakatokagaʼi ko te ʼu aga ʼaē ʼe talanoa kiai ia Paulo ʼe pipiki ki te minisitelio faka Kilisitiano. ʼE lava feafeaʼi te gāue ʼa he minisi Kilisitiano ki te hahaʼi mo kapau ʼe mole lelei tana ʼu aga, mo kapau ʼe mole ko he tagata agatonu? ʼE hā lelei te faʼahi ʼaia ʼaki te ʼu palalau ʼaē neʼe fai e te pule ʼo te monasetelio ʼo te kūtuga lotu ʼo Ilelani neʼe hoki mavae ʼi tona tuʼulaga. Ohage ko tona ʼui e te nusipepa The Independent neʼe ina “fakagafua ki te patele ʼe māmio kovi mo te ʼu kiʼi tamaliki, ke hoko atu tana gāue mo te tamaliki, ʼo aʼu ki te temi ʼaē neʼe ʼiloʼi ai e te hahaʼi ʼe ina fakaʼalikiʼi te tamaliki.” Neʼe fakamahino e te nusipepa ʼaia ko tana aga ʼaia neʼe ina fai lolotoga taʼu e 24. Neʼe pilisoniʼi te patele ia taʼu e fā, kae koutou fakakaukauʼi age muʼa te mamahi ʼaē ʼe tau mo te tamaliki ʼaē neʼe ina fakaʼalikiʼi, lolotoga te ʼu taʼu ʼaia ʼuhi ko te mole tokaga lelei ʼo tona tagata takitaki ʼo fai he puleʼaki ʼo ʼuhiga mo te aga ʼaē ʼe tonu ke fai!
Te ʼu Fakapale ʼo Te Agatonu
Ko te ʼapositolo ko Soane neʼe ko he tagata neʼe mole mataku. ʼI tana talanoa ʼo ʼuhiga mo tonā lotomālohi, neʼe fakahigoaʼi e Sesu ia ia pea mo tona tēhina ko Sake “ko te ʼu Foha ʼo te Mana.” (Maleko 3:17) Ko Soane neʼe ko he tagata neʼe agatonu, ohage ko Petelo, pea neʼe ina fakamahino ki te kau takitaki Sutea ʼe ‘mole feala ke tuku tana palalau’ ki te ʼu meʼa ʼaē neʼe sio pea mo logo kiai ʼi tana nofo mo Sesu. Tahi ʼaē meʼa, ko Soane neʼe kau ki te kau ʼapositolo ʼaē neʼe nātou ʼui fēnei: “ ʼE tonu ke mātou fakalogo ki te ʼAtua, ohage ko he fakalogo ki he pule, ʼi he fakalogo ia ki te tagata.”—Gāue 4:19, 20; 5:27-32.
ʼE hage neʼe ʼave ia Soane ʼaē neʼe kua taʼu 90, ke pilisoniʼi ʼi te motu ʼo Patemosi “koteʼuhi neʼe palalau [ia] ʼo ʼuhiga mo te ʼAtua pea mo fakamoʼoni ʼo ʼuhiga mo Sesu.” (Fakahā 1:9) ʼI tona taʼu ʼaia, neʼe lagi feala ke manatu kua ʼosi tona minisitelio. Kae neʼe gata pe ki he tagata agatonu ke ina maʼu te fealagia ʼaē ke ina tohi te ʼu meʼa fakaofoofo ʼaē neʼe hā ʼo ʼuhiga mo te Fakahā. Neʼe fakahoko lelei e Soane tana gāue ʼaia. Neʼe ko he toe pilivilesio ʼaē neʼe ina maʼu! Pea neʼe ʼi ai te tahi ʼu pilivilesio neʼe fakatalitali kiai. Ki muli age, ʼo lagi ōvi ki Efesi, neʼe ina tohi ai tana Evaselio pea mo tana ʼu tohi e tolu. Ko te ʼu pilivilesio ʼaia neʼe ko he fakapale ki te ʼu taʼu e 70 ʼaē neʼe nofo agatonu ai, ʼo ina fakahoko lelei tana gāue!
ʼI te agamāhani, kapau ʼe tou nofo agatonu, pea ʼe tou maʼu ai he fiafia lahi pea ʼe kita maʼu ai te ʼu fakapale heʼegata mai te ʼAtua. Ia ʼaho nei, ko te “toe hahaʼi tokolahi” ʼo te kau atolasio moʼoni ʼe teuteuʼi ke nātou hū ki te mālama foʼou ʼo te tokalelei pea mo te logo tahi, ʼaki te ʼamanaki ki te maʼuli heʼegata. (Fakahā 7:9) ʼE maʼuhiga te agatonu ʼo ʼuhiga mo te ʼu aga ʼaē ʼe tonu ke fai pea mo tou agatonu ʼi tatatou tauhi, logope la te ʼu ʼahiʼahi ʼo te tuʼu ʼo te ʼu faʼahiga meʼa ʼaenī, pea mo te ʼu fihifihia ʼaē ʼe feala ke fakahoko e Satana kia tatou. Koutou falala, ʼaki te mālohi ʼa Sehova, ʼe feala ke koutou nonofo agatonu ʼi te ʼu ʼahiʼahi ʼaia!—Filipe 4:13.
ʼI tana palalau ʼo ʼuhiga mo te temi nei pea mo te temi ka haʼu, ʼe fakamoʼoni fēnei mai e te tagata fai pesalemo ko Tavite kia tatou fuli ʼi tana faikole fakafetaʼi kia Sehova: “Kia te ʼau, ʼuhi ko taku agatonu neʼe ke lagolago kia te ʼau, pea ʼe ke tuku anai ʼau ʼi ʼou muʼa ʼo aʼu ki he ʼu temi ʼe mole ʼiloʼi honatou gataʼaga. Ke fakavikiviki kia Sehova . . . Ameni pea mo Ameni.”—Pesalemo 41:12, 13.
[Nota ʼi te lalo pasina]
a Ko te Fakamatala ʼo te tohi The New Testament of Our Lord and Saviour Jesus Christ, according to the Authorised Version, mo te fakamatala nounou ʼa ʼihi ʼu tagata faitohi.
b Ko Satana ko tona faka ʼuhiga “ko he tahi ʼe fakafeagai.” Ko “Tevolo” ko tona faka ʼuhiga “ko he tahi ʼe fasituʼu.”
[Paki ʼo te pasina 4]
Logope la tana ʼu hala, neʼe fakahā e Tavite ʼe feala ke tou falala ki ai
[Paki ʼo te pasina 5]
Neʼe tuku mai e Sesu kia tatou te faʼifaʼitaki lelei ʼo ʼuhiga mo te falala
[Paki ʼo te pasina 7]
ʼE ko he meʼa fakafiafia ʼaupito mo kapau ʼe feala ke falala te hahaʼi kia tatou