Te ʼu Fehuʼi ʼa Te Kau Lautohi
Koteā ʼaē ʼe fakahā mai e te Tohi-Tapu ʼo ʼuhiga mo te fakatūʼa ki te mate ʼo nātou ʼaē ʼe nātou maumauʼi te lao?
ʼE mahino papau ia, ʼe ʼi ai tatatou manatu ʼa tatou takitokotahi ʼo ʼuhiga mo te faʼahi ʼaia, ʼuhi ko te ʼu meʼa ʼaē neʼe hoko ʼi totatou maʼuli peʼe ko te ʼaluʼaga ʼo totatou maʼuli. Kae ʼi totatou ʼuhiga kau Fakamoʼoni ʼa Sehova, ʼe tonu ke tou mulimuli ki te manatu ʼa te ʼAtua ʼo ʼuhiga mo te fakatūʼa ki te mate, pea ke ʼaua naʼa tou kau ʼi te ʼu manatu faka politike ʼaē ʼe fakamuʼamuʼa e te tokolahi.
Moʼo fai he tali fakanounou, ʼe feala ke tou ʼui ʼe mole fakahā e te ʼAtua ʼi tana Folafola, ʼe kovi te fakatūʼa ki te mate.
ʼI te kamataʼaga ʼo te hisitolia ʼo te tagata, neʼe fakamahino e Sehova tana ʼu manatu ʼo ʼuhiga mo te faʼahi ʼaia ʼaē ʼe tou maʼu ia Senesi kapite 9. Neʼe kau kiai ia Noe pea mo tona famili ʼaē neʼe nātou liliu ko te ʼu kui ʼo te malamanei. ʼI tanatou ʼosi hū ki tuʼa mai te aleka, neʼe ʼui e te ʼAtua ʼe feala ke nātou kai te ʼu manu—ko tona faka ʼuhiga neʼe feala ke nātou matehi te ʼu manu, ʼo fakaʼalu te toto pea ke nātou kai. Pea ia Senesi 9:5, 6 neʼe ʼui fēnei e te ʼAtua: “ ʼO hilifaki ki te meʼa ʼaia, ko te toto ʼo tokotou ʼu nefesi, ʼe ʼau toe fakaʼui atu anai. ʼE ʼau toe fakaʼui anai mai te meʼa maʼuli fuli pe; pea ʼe ʼau toe fakaʼui anai te nefesi ʼo te tagata mai te nima ʼo te tagata, mai te nima ʼo te tagata fuli pe ʼaē ko tona tēhina. Ko ʼaē ʼe ina liligi te toto ʼo te tagata, ko tona toto totonu ʼe liligi anai e te tagata, koteʼuhi neʼe ina faʼu te tagata ki te paki ʼo te ʼAtua.” Koia neʼe fakagafua e Sehova ke fakatūʼa te kau fai fakapō ki te mate.
Lolotoga te temi ʼaē neʼe felogoi ai te ʼAtua mo Iselaele, tana hahaʼi, neʼe feala ke fakatūʼa he tahi ki te mate mo kapau neʼe ina fai he ʼu meʼa ʼe kovi neʼe fakafeagai ki te lao fakaʼatua. Ia Faka au 15:30 ʼe tou lau ai te ʼu palalau ʼaenī: “Ko te nefesi ʼaē ʼe ina fai he meʼa neʼe kua ina fakakaukauʼi, peʼe kau ʼi te fenua ʼaenī peʼe ko he matāpule ʼe nofo ʼi te fenua, kapau ʼe laukovi kia Sehova, pea ʼe tonu ke pulihi te nefesi ʼaia ʼi tana hahaʼi.”
Kae neʼe feafeaʼi ʼi te ʼosi fakatuʼu ʼo te kokelekasio faka Kilisitiano? ʼE tou ʼiloʼi papau, neʼe fakagafua e Sehova ke tuʼu te ʼu puleʼaga fakatagata, pea neʼe ina fakahigoaʼi nātou ko te ʼu pule māʼoluga. ʼI tona fakahagatonu, ʼi tana ʼosi tokoniʼi te kau Kilisitiano ke nātou fakalogo ki te ʼu puleʼaga ʼaia, ʼe ʼui e te Tohi-Tapu ko te ʼu puleʼaga ʼaia ʼe ko te “minisi ia ʼa te ʼAtua maʼa koe ki te lelei ʼo koe. Kae kapau ʼe ke fai he ʼu aga ʼe kovi, pea manavasiʼi, heʼe mole ina toʼo noa te heletā; heʼe ko ia ko te minisi ʼa te ʼAtua, ʼe lagavaka moʼo fakahā ʼo te hāūhāū kia ia ʼaē ʼe ina fai te meʼa ʼaē ʼe kovi.”—Loma 13:1-4.
Ko tona faka ʼuhiga koa ʼe fakagafua ki te ʼu puleʼaga ke nātou matehi ia nātou ʼaē neʼe nātou fai te ʼu meʼa ʼaē ʼe kovi mamafa? ʼE tou ʼio anai kiai mo kapau ʼe tou vakaʼi te ʼu palalau ʼaē ia 1 Petelo 4:15. ʼI te vaega ʼaia neʼe fakaloto mālohiʼi fēnei e te ʼapositolo tona ʼu tēhina: “Ke ʼaua naʼa mamahi he tahi ia koutou ohage ko he tahi ʼe fai fakapō, pe ko he tahi ʼe kaihaʼa, pe ko he tahi ʼe ina fai te meʼa ʼaē ʼe kovi, peʼe ohage ko he tahi ʼe ina fia ʼiloʼi te ʼu meʼa ʼa ʼihi.” Neʼe koutou fakatokagaʼi koa te ʼui ʼaenī “ke ʼaua naʼa mamahi he tahi ia koutou ohage ko he tahi ʼe fai fakapō”? Neʼe mole fakahā e Petelo neʼe mole fakagafua ki te ʼu puleʼaga ke nātou fakatūʼa ia ia ʼaē ʼe fai fakapō ʼuhi ko tana fai fakapō. Kae neʼe ina fakahā neʼe tonu ke tautea he tahi ʼe fai fakapō. Neʼe kau koa kiai te fakatūʼa ki te mate?
E mahino ia. ʼE hā lelei te faʼahi ʼaia ʼi te ʼu palalau ʼa Paulo ʼaē ʼe tou maʼu ia Gāue kapite 25. Neʼe tukugakoviʼi e te kau Sutea ia Paulo ʼo nātou ʼui neʼe ina maumauʼi tanatou Lao. ʼI tana ʼave tana tagata pilisoni ko Paulo ki te kovana Loma, neʼe ʼui fēnei e te tagata pule solia ia Gāue 23:29: “Neʼe ʼau maʼu ko ia neʼe tukugakoviʼi ʼo ʼuhiga mo te ʼu meʼa ʼo tanatou Lao, kae ʼe mole he meʼa neʼe tukugakoviʼi ai ʼe tuha mo te mate pe ko tona seiniʼi.” Hili kiai taʼu e lua pea ʼave ia Paulo kia muʼa ʼo te kovana ko Feseto. ʼE tou lau fēnei ia Gāue 25:8: “Neʼe ʼui fēnei e Paulo moʼo hāofaki ʼoʼona: ‘Neʼe mole ʼau agahala ki te Lao ʼa te kau Sutea peʼe ki te fale lotu peʼe kia Sesale.’ ” Kae koutou fakatokagaʼi ʼi te temi nei tana ʼu palalau ʼo ʼuhiga mo te fakatūʼa, ʼo feiā aipe mo te fakatūʼa ki te mate. ʼE tou lau fēnei ia Gāue 25:10, 11:
“Neʼe ʼui e Paulo: ‘ ʼE ʼau tuʼu ʼi muʼa ʼo te fakamāuʼaga ʼo Sesale, ʼaē ʼe tonu ke fakamāuʼi ai ʼau. Neʼe mole ʼau fai haku hala ki te kau Sutea, ohage pe ko te meʼa ʼaē kua ke sio tonu kiai. Kapau ko ʼau ko he tagata agakovi moʼoni pea neʼe ʼau fai he meʼa ʼe tuha mo te mate, ʼe mole ʼau kole ʼau ke hāofaki ʼau mai te mate; kae kapau ʼe mole he meʼa ʼe moʼoni ʼi te ʼu meʼa ʼaē ʼe tukugakoviʼi ai ʼau e te ʼu tagata ʼaia, pea ʼe mole he tahi ʼe feala ke ina tuku ʼau kia nātou ohage ko he meʼa ʼofa. ʼE ʼau tagi kia Sesale!’ ”
Neʼe ʼui e Paulo, ʼi tana tuʼu ʼi muʼa ʼo te puleʼaga ʼaē kua fakatuʼu ʼo mulimuli ki te lao, neʼe feala kia Sesale ke ina fakatūʼa te kau agakovi pea mo matehi ia nātou. Neʼe mole fakafeagai ki tona fakatūʼa mo kapau neʼe lākahala. Tahi ʼaē meʼa, neʼe mole ina ʼui neʼe feala kia Sesale ke ina fakaʼaogaʼi ʼāteaina pe ki te hahaʼi fai fakapō, ia te fakatūʼa ki te mate.
ʼE mahino papau ia, neʼe mole haohaoa te fakatuʼutuʼu ʼo te lao ʼo Loma; kae ʼe toe feiā pe mo te ʼu telepinale fakatagata ʼi te temi nei. ʼI te temi ʼaia ʼo feiā pe mo te temi nei, neʼe fakatūʼa pea mo tautea te ʼu hahaʼi ʼaē neʼe mole nātou fai he meʼa ʼe kovi. Māʼiape la mo Pilato neʼe ina ʼui fēnei ʼo ʼuhiga mo Sesu: “Neʼe mole ʼau maʼu hana hala ʼe tonu ke matehi ai; ʼe ʼau tauteaʼi anai ia ia pea ʼe ʼau toe tuku age anai.” ʼIo logope la neʼe ʼiloʼi e te puleʼaga neʼe haohaoa ia Sesu, kae neʼe matehi te tagata haohaoa ʼaia.—Luka 23:22-25.
Ko te ʼu meʼa heʼe faitotonu ʼaia neʼe mole nātou fakaneke ai ia Paulo peʼe ko Petelo ke nā ʼui ʼe kovi te fakatūʼa ki te mate. Kae koʼeni te manatu ʼa te ʼAtua, lolotoga te temi ʼaē ʼe tuʼu ai te ʼu puleʼaga māʼoluga ʼo Sesale, ʼe nātou ‘toʼo te heletā moʼo fakahā ʼo te hāūhāū kia nātou ʼaē ʼe nātou fai te meʼa ʼaē ʼe kovi.’ Ko te toʼo ʼo te heletā ʼe kau kiai te fakahoko ʼo te fakatūʼa ki te mate. Kae ʼe mole kau te kau Kilisitiano moʼoni ki te ʼui ʼaē peʼe tonu ki te ʼu puleʼaga ke nātou fakatūʼa te kau fai fakapō ki te mate. ʼE mole nātou fai ohage ko te kau takitaki lotu ʼo te Keletiate, kae ʼe nātou līaki te ʼu fai palalau fuli ʼaē ʼe fai ʼo ʼuhiga mo te faʼahi ʼaia.