Watchtower TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Watchtower
TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Faka'uvea
  • TOHI-TAPU
  • TOHI
  • FONO
  • w97 15/9 p. 16-20
  • Ko Ai ʼAē Ka Hāo Anai ʼi “Te ʼAho ʼo Sehova”?

Aucune vidéo n'est disponible pour cette sélection.

Il y a eu un problème lors du chargement de la vidéo.

  • Ko Ai ʼAē Ka Hāo Anai ʼi “Te ʼAho ʼo Sehova”?
  • Te Tule Leʼo—1997
  • Manatu Tafito
  • He Tahi ʼu Alatike
  • ʼE Maʼuhiga Te ʼu Kalitate ʼAē ʼe Fakaʼiloga Ai Tatatou Pipiki Ki Te ʼAtua
  • “Ko Ai ʼAē ʼe Kau Mo ʼAu? Ko Ai?”
  • Ko Te Lagolago Fakamalotoloto Ki Te Tauhi Moʼoni
  • ʼE Hoko Mai Anai Te ʼu Meʼa Fakamataku!
  • Tou Tauhi Mālohi Ohage Ko Eliseo
  • Te ʼu Fehuʼi ʼa Te Kau Lautohi
    Te Tule Leʼo—2003
  • Neʼe Sio Ia Eliseo Ki Te ʼu Saliote Afi, Kaʼe ʼe Feafeaʼi Koutou?
    Te Tule Leʼo—2013
  • Ko He Faʼifaʼitaki ʼo Te Loto Faka Sakilifisio Pea Mo Te Nofo Agatonu
    Te Tule Leʼo—1997
  • Fakanounou ʼo 2 Hau
    Tohi-Tapu Fakaliliu ʼo Te Malama Foʼou
Hoko Atu
Te Tule Leʼo—1997
w97 15/9 p. 16-20

Ko Ai ʼAē Ka Hāo Anai ʼi “Te ʼAho ʼo Sehova”?

“Ko te ʼu faʼahiga tagata feafeaʼi ʼaē ʼe tonu ke koutou hoko kiai, ʼi takotou aga maʼoniʼoni mo te ʼu gāue ʼaē ʼe fakaʼiloga ʼaki ai takotou pipiki ki te ʼAtua, ʼo talitali pea mo ʼaua naʼa galo kia koutou te hoko mai ʼo te ʼaho ʼo Sehova!”​—2 Petelo 3:​11, 12.

1. Ko ai ʼaē ʼe gāue ʼaki te laumālie pea mo te mālohi ʼo Elia?

NEʼE fili e Sehova ʼAtua ʼi te malamanei he ʼu hahaʼi ʼe nātou maʼu anai te tofiʼa mo tona ʼAlo, ia Sesu Kilisito, ʼi te Puleʼaga ʼaē ʼe ʼi selo. (Loma 8:​16, 17) ʼI tanatou kei maʼuʼuli ʼi te kele, ʼe gāue te kau Kilisitiano fakanofo ʼaki te laumālie pea mo te mālohi ʼo Elia. (Luka 1:​17) ʼI te ʼuluaki alatike, neʼe tou fakatokagaʼi te ʼu faʼahi ʼaē ʼe tatau ai tanatou ʼu gāue pea mo te ʼu gāue ʼaē neʼe fai e te polofeta ko Elia. Kae e feafeaʼi ʼo ʼuhiga mo te gāue ʼaē neʼe fai e ia ʼaē neʼe ina fetogi ia Elia, te polofeta ko Eliseo?​—1 Hau 19:15, 16.

2. (a) Neʼe koteā te milakulo fakamuli ʼaē neʼe fai e Elia, pea neʼe koteā te ʼuluaki milakulo ʼa Eliseo? (b) Koteā te fakamoʼoni ʼe ina fakahā mai neʼe mole hake ia Elia ki selo?

2 Ko te milakulo fakaʼosi ʼaē neʼe fai e Elia neʼe ko te vaheʼi lua ʼo te ʼu vai ʼo te Vaitafe ʼo Solotane, ʼi tana tāʼi te ʼu vai ʼaia ʼaki tona pulupulu faka polofeta. Neʼe faka fealagia e te faʼahi ʼaia ke fakalaka ia Elia pea mo Eliseo ʼi te kele kua moamoa. ʼI tanā haʼele ʼi te potu hahake ʼo te vaitafe, neʼe ʼave ia Elia e te tuʼani matagi ki te tahi potu ʼo te kele. (Koutou vakaʼi te talanoa ʼi te pasina 15 ʼaē ko tona kupu tāfito ʼaenī “Ko Te Lagi Fea ʼAē Neʼe Hake Kiai Ia Elia?”) Kae neʼe tuku e Elia tona pulupulu faka polofeta. ʼI te temi ʼaē neʼe fakaʼaogaʼi ai e Eliseo te pulupulu ʼaia moʼo tāʼi te Solotane, neʼe toe vaheʼi lua tona ʼu vai, ʼo feala ai kia ia ke toe liliu ʼi te kele kua moamoa. Neʼe fakahā lelei e te milakulo ʼaia ʼe kua fetogi e Eliseo ia Elia, ke ina fakatuputupu te tauhi moʼoni ʼi Iselaele.​—2 Hau 2:​6-​15.

ʼE Maʼuhiga Te ʼu Kalitate ʼAē ʼe Fakaʼiloga Ai Tatatou Pipiki Ki Te ʼAtua

3. Koteā ʼaē neʼe ʼui e Paulo mo Petelo ʼo ʼuhiga mo te ʼi henī ʼa Sesu pea mo “te ʼaho ʼo Sehova”?

3 Hili te ʼu sēkulō ki te temi ʼo Elia pea mo Eliseo, neʼe fakapipiki e te ʼu ʼapositolo ko Paulo pea mo Petelo te “ ʼaho ʼo Sehova” ʼaē ka hoko mo te ʼi henī ʼa Sesu Kilisito pea mo te “ ʼu lagi foʼou pea mo te kele foʼou” ʼo te temi ka haʼu. (2 Tesalonika 2:​1, 2; 2 Petelo 3:​10-​13) Ke feala hatatou hāo ʼi te ʼaho lahi ʼo Sehova​—ʼi te temi ʼaē ka fakaʼauha ai e te ʼAtua tona ʼu fili pea mo ina hāofaki tana hahaʼi—​ʼe tonu ke tou kumi ia Sehova pea mo fakahā te agavaivai pea mo te faitotonu. (Sofonia 2:​1-3) Kae ʼe ʼi ai te tahi ʼu kalitate ʼe tonu ke tou maʼu ʼi tatatou vakaʼi te ʼu meʼa ʼaē neʼe hoko ki te polofeta ko Eliseo.

4. ʼE maʼuhiga feafeaʼi ia te faiva ʼi te tauhi kia Sehova?

4 ʼE maʼuhiga ke tou faiva ki te tauhi kia Sehova, mo kapau ʼe tou fia hāo ʼi “te ʼaho ʼo Sehova.” Neʼe faiva ia Elia mo Eliseo ʼi te tauhi kia Sehova. ʼAki te faiva ʼaia, ʼe foaki ʼi te temi nei e te toe ʼo te kau fakanofo he tauhi taputapu kia Sehova, pea mo nātou takitaki te fai faka mafola ʼo te logo lelei.a Talu mai te vaelua ʼo te ʼu taʼu 1930, neʼe nātou fakaloto mālohiʼi ia nātou fuli ʼaē neʼe nātou tali te logo ʼo te Puleʼaga pea mo ʼamanaki ke nātou maʼuʼuli ʼo heʼegata ʼi te kele, ke nātou foaki tonatou maʼuli kia Sehova pea mo nātou papitema. (Maleko 8:​34; 1 Petelo 3:​21) Ko hahaʼi ʼe toko lauʼi miliona neʼe nātou tali fakalelei ki te fakaloto mālohi ʼaia. ʼI te temi muʼa, neʼe nātou nonofo ʼi te fakapōʼuli fakalaumālie pea mo mamate ʼi te agahala, kae ʼi te temi ʼaenī, kua nātou ʼiloʼi te ʼAtua moʼoni, kua nātou maʼu te ʼamanaki ke nātou maʼuʼuli ʼo heʼegata ʼi te palatiso ʼi te kele, pea mo nātou faiva ʼi te tauhi kia Sehova. (Pesalemo 37:29; Fakahā 21:​3-5) ʼAki tanatou faiva, mo tanatou faifaitahi, mo tanatou tali kāiga, pea mo ʼihi ʼatu ʼu gāue lelei ʼe nātou fai, ʼe nātou foaki he fakafimālie lahi ki te ʼu tēhina fakalaumālie ʼo Kilisito ʼaē kei maʼuʼuli ʼi te kele.​—Mateo 25:31-​46.

5. He koʼe koa ʼe maʼuhiga te fai ʼo he ʼu meʼa lelei ki te ʼu “tēhina” ʼo Sesu, pea koteā te faʼifaʼitaki ʼaē ʼe tou maʼu ʼi te temi ʼo Eliseo?

5 Ko nātou ʼaē ʼe nātou fai he ʼu meʼa lelei ki te ʼu “tēhina” ʼa Sesu ʼuhi ko te kau fakanofo ʼaia ʼe ko te ʼu tisipulo ʼa Sesu, ʼe nātou maʼu te ʼamanaki ʼaē ke nātou hāo ʼi “te ʼaho ʼo Sehova.” Neʼe lahi te ʼu tapuakina ʼaē neʼe maʼu e te taumatuʼa ʼi te kolo ko Sunemi, he neʼe nā agalelei pea mo fakahā te tali kāiga kia Eliseo pea mo tana tagata kaugana. Neʼe mole he tama ʼa te taumatuʼa ʼaia, pea neʼe kua matuʼa te tagata. Kae neʼe fakapapau e Eliseo ki te fafine ʼo te fenua ko Sunemi ʼe ina fānauʼi anai he tama, pea neʼe hoko te meʼa ʼaia. ʼI te mate ʼo te tama ʼulu tokotahi ʼaia ʼi te ʼu taʼu ki muli mai, neʼe haʼu ia Eliseo ki Sunemi pea neʼe ina fakatuʼuake te tama ʼaia. (2 Hau 4:​8-​17, 32-​37) Ko te ʼu fakapale lahi ʼaē neʼe maʼu e te taumatuʼa, ʼuhi ko tana tali kāiga kia Eliseo!

6, 7. Koteā te faʼifaʼitaki ʼaē neʼe tuku mai e Naamane, pea koteā te pikipikiga ʼo te faʼahi ʼaia pea mo totatou hāofaki ʼi “te ʼaho ʼo Sehova”?

6 ʼE ʼaoga ke tou agavaivai moʼo tali te takitaki ʼaē ʼe fakatafito ki te Tohi-Tapu, ʼaē ʼe foaki mai e te ʼu “tēhina” ʼo Kilisito pea mo te ʼamanaki ʼaē ke tou hāo ʼi te ʼaho ʼo Sehova. Neʼe tonu ke agavaivai ia Naamane, te tagata pule ʼo te kautau Silia, moʼo mulimuli ki te ʼu palalau ʼa te kiʼi taʼahine Iselaelite ʼaē neʼe popūla pea mo ina kumi he faitoʼo ʼi tana ʼalu ki Iselaele ʼo maʼu ia Eliseo. Neʼe mole hū ki tuʼa ia Eliseo mai tona ʼapi ke felāveʼi mo Naamane, kae neʼe ina tala age te logo ʼaenī: “ ʼE tonu ke ke maʼanu tuʼa fitu ʼi Solotane ke toe liliu atu tou kakano kia te koe; pea ke liliu ʼo maʼa.” (2 Hau 5:​10) Neʼe lavea ai te fialahi ʼo Naamane, pea neʼe ʼita, kae ʼaki he agavaivai neʼe ʼalu ʼo maʼanu tuʼa fitu ʼi Solotane, pea “toe liliu tona kili ohage ko te kili ʼa he kiʼi tama veliveli pea neʼe liliu ʼo maʼa.” (2 Hau 5:​14) ʼI muʼa ʼo tana liliu ki tona ʼapi, neʼe toe ʼalu ia Naamane ki Samalia moʼo fakamālo ki te polofeta ʼa Sehova. ʼI te mole loto ʼaē ʼa Eliseo ke maʼu koloā ʼaki te mālohi ʼaē neʼe foaki age e te ʼAtua, neʼe hū ia ki tuʼa ʼo felāveʼi mo Naamane, ʼo fakafisi age kia Naamane ʼo ʼuhiga mo tana ʼu meʼa ʼofa. Neʼe ʼui fēnei e Naamane kia Eliseo ʼaki he agavaivai: “ ʼE mole toe fai anai e tou kaugana he holokoseta pe ko he sakilifisio ki he tahi age ʼatua, kae gata pe kia Sehova.”​—2 Hau 5:​17.

7 ʼI tanatou mulimuli ʼaki he agavaivai ki te ʼu tokoni faka Tohi-Tapu ʼa te kau fakanofo, ʼi te temi nei kua lahi te ʼu tapuakina ʼaē kua maʼu e te toko lauʼi miliona hahaʼi. Tahi ʼaē meʼa, ʼi tanatou tui ki te sakilifisio faitotogi ʼa Sesu, kua fakamaʼa te ʼu hahaʼi fakamalotoloto ʼaia ʼi te faʼahi fakalaumālie. ʼI te temi nei, ʼe nātou maʼu te pilivilesio ʼaē ke nātou liliu ʼo kaumeʼa mo Sehova ʼAtua pea mo Sesu Kilisito. (Pesalemo 15:​1, 2; Luka 16:9) Pea ʼe fakapale anai tanatou gāue fakamalotoloto pea mo tanatou tauhi ki te ʼAtua, ʼo nātou hāo anai ʼi te fakaʼauha heʼegata ʼaē ka hoko ʼi te “ ʼaho ʼo Sehova,” kia nātou ʼaē ʼe fialahi pea mo nātou ʼaē ʼe mole fia fakahemala.​—Luka 13:24; 1 Soane 1:7.

“Ko Ai ʼAē ʼe Kau Mo ʼAu? Ko Ai?”

8. (a) Koteā te aga ʼe maʼu e nātou ʼaē ka hāo anai ʼi “te ʼaho ʼo Sehova” ʼo ʼuhiga mo te fai ʼo te finegalo ʼo te ʼAtua? (b) Koteā te gāue ʼaē neʼe foaki age kia Sehu? (c) Koteā te meʼa ʼaē neʼe tonu ke hoko kia Sesapele?

8 Tahi ʼaē meʼa, ko nātou ʼaē ʼe ʼamanaki ke nātou hāo ʼi “te ʼaho ʼo Sehova” ʼe tonu ke nātou lotomālohi ʼo fai te finegalo ʼo te ʼAtua. ʼAki he lototoʼa, neʼe fakakikite e Elia te fakaʼauha ʼo te Hau fai fakapō ko Akape, pea mo tona famili ʼaē neʼe tauhi kia Paale. (1 Hau 21:17-​26) Kae ʼi muʼa ʼo tona fakaʼauha, neʼe tonu ke fakaʼosi e Eliseo, ʼaē neʼe ina fetogi ia Elia, te gāue ʼaē neʼe mole heʼeki fakahoko katoa. (1 Hau 19:15-​17) ʼI te hoko mai ʼo te temi ʼaē neʼe fakakatofa kiai ia Sehova, neʼe fekauʼi e Eliseo te tagata kaugana ke ʼalu pea mo fakanofo ia Sehu te pule ʼo te kautau, ko te hau foʼou ʼo Iselaele. ʼI tana ʼosi liligi te moʼi lolo ki te ʼulu ʼo Sehu, neʼe ʼui fēnei age e te tagata ʼave logo: “Koʼeni te meʼa ʼaē neʼe ʼui e Sehova te ʼAtua ʼo Iselaele, ‘ ʼE ʼau fakanofo koe ke ke hau ki te hahaʼi ʼa Sehova, ko tona faka ʼuhiga ʼaia, ki Iselaele. Pea ʼe tonu ke ke fakaʼauha te ʼapi ʼo Akape tou ʼaliki, pea ʼe tonu ke ʼau lagavaka te toto ʼo taku ʼu kaugana te kau polofeta, pea mo te toto ʼo te ʼu kaugana fuli ʼa Sehova ʼi te nima ʼo Sesapele. Pea ʼe tonu anai ke fakaʼauha te ʼapi katoa ʼo Akape.’ ” ʼE lī anai te Fineʼaliki ko Sesapele ki te ʼu kuli, pea ʼe mole tanu anai.​—2 Hau 9:​1-​10.

9, 10. Neʼe hoko feafeaʼi te ʼu palalau ʼa Elia ʼo ʼuhiga mo Sesapele?

9 Ko te ʼu tagata ʼa Sehu neʼe nātou fakamoʼoni ʼe ko Sehova ʼaē neʼe ina fakanofo ia ia, pea neʼe nātou kalagaʼi ai ko ia te hau foʼou ʼo Iselaele. Neʼe mole toe fakatalitali ia Sehu, kae neʼe ʼalu fakavilivili ki Siseleele moʼo kamata tana gāue ʼaē ko te matehi ʼo te ʼu pule ʼaposita ʼaē ʼe tauhi kia Paale. Ko te ʼuluaki ʼaē neʼe lave kiai te nahau fakaʼauha ʼa Sehu neʼe ko te foha ʼo Akape, te Hau ko Solame. Neʼe lele ki tuʼa ʼo te kolo moʼo fehuʼi kia Sehu pe neʼe haʼu ko te tala ʼo te tokalelei. Neʼe tali fēnei e Sehu: “ ʼE feala koa ke hoko he tokalelei mo kapau ʼe kei ʼi ai te ʼu folonikasio ʼa Sesapele tau faʼe, pea mo tana ʼatu ʼu faifakalauʼakau?” ʼI tana ʼosi fai te ʼu palalau ʼaia, pea hokaʼi e Sehu te mafu ʼo Solame ʼaki te kauʼi nahau.​—2 Hau 9:​22-​24.

10 Ko te ʼu fafine ʼaē ʼe pipiki ki te ʼAtua ʼe mole tonu ke nātou hage ko Sesapele peʼe ko te ʼu taʼi fafine ʼaē ʼe hage ko ia. (Fakahā 2:​18-​23) ʼI te tau ʼa Sehu ki Siseleele, neʼe teuteu ʼo faiga ia Sesapele ke mata finemui. ʼI tana sio ifo mai tona matapā fakamālama, neʼe ina tali ia Sehu ʼaki he ʼu palalau fakamanukinuki. Neʼe fehuʼi fēnei e Sehu ki tana ʼu tagata kaugana: “Ko ai ʼaē ʼe kau mo ʼau? Ko ai?” ʼI te moʼi temi pe ʼaia, neʼe fakasiosio ifo ki lalo te ʼu tagata e toko lua peʼe toko tolu neʼe gāue maʼa te hau. Neʼe nātou kau koa ki te faʼahi ʼo Sehu? Neʼe ina ʼui age: “Koutou fakatō ifo ia ia!” ʼI te moʼi temi pe ʼaia, neʼe mole nātou fakameʼameʼa, ʼo nātou humuki ifo te fafine agakovi ʼaia ko Sesapele ke tō ifo mai tona matapā fakamālama. ʼE mahino ia neʼe malamalaki ia ia e te ʼu hōsi. ʼI te temi ʼaē neʼe ʼōmai ai te hahaʼi ko te tanu ʼoʼona, ‘neʼe nātou maʼu pe tona foʼi ʼulu, mo tona ʼu vaʼe, pea mo tona ʼu ʼalofi nima.’ Neʼe hoko moʼoni te ʼu palalau fakamataku ʼaenī ʼa Elia: “ ʼE kai anai e te ʼu kuli te kakano ʼo Sesapele”!​—2 Hau 9:​30-​37.

Ko Te Lagolago Fakamalotoloto Ki Te Tauhi Moʼoni

11. Neʼe ko ai ia Seonatape, pea neʼe ina fakahā feafeaʼi tana lagolago ki te tauhi moʼoni?

11 Ko nātou ʼaē ʼe nātou ʼamanaki ke nātou hāo ʼi “te ʼaho ʼo Sehova” pea mo maʼuʼuli ʼo heʼegata ʼi te kele, ʼe tonu ke nātou lagolago ʼaki tonatou loto katoa ki te tauhi moʼoni. ʼE tonu ke nātou hage ko Seonatape, peʼe Sonatape, ʼaē neʼe atolasio kia Sehova kae neʼe mole ko he Iselaelite. ʼI te haga fakahoko mālohi e Sehu tana gāue, neʼe fia fakahā e Seonatape tana manatu tahi mo te faʼahi ʼaia pea mo tana lagolago kiai. Koia neʼe haʼu ai ʼo felāveʼi mo te hau foʼou ʼo Iselaele, ʼaē neʼe ʼalu ki Samalia moʼo matehi te toe ʼo te hahaʼi ʼo te ʼapi ʼo Akape. ʼI tana sio kia Seonatape, neʼe fehuʼi fēnei e Sehu: “ ʼE totonu koa tou loto kia ʼau, ohage ko te totonu ʼo toku loto ki tou loto?” Ko te ʼio kiai ʼa Seonatape, neʼe ina uga ai ia Sehu ke ina fakaafe ia Seonatape ke kake ki tana saliote tau, pea mo ina ʼui fēnei: “Haʼu mo ʼau pea mo sio ʼe mole ʼau tali he fakafeagai kia Sehova.” Neʼe tali atu aipe e Seonatape te pilivilesio ʼaē ke ina fakahā tana lagolago kia ia ʼaē neʼe fakanofo e Sehova moʼo fakahoko ia te fakaʼauha ʼaia.​—2 Hau 10:15-​17.

12. He koʼe ʼe tāu mo Sehova ke ina fakamaʼua ke tou pipiki ʼāteaina pe kia te ia?

12 ʼE tau mo feʼauga ke tou lagolago fakamalotoloto ki te tauhi moʼoni, koteʼuhi ko Sehova ʼe ko te Tupuʼaga pea mo te Tuʼi ʼo te ʼAtulaulau, ʼaē ʼe ina fakamaʼua pea mo tau mo ia ke tou pipiki ʼāteaina kia te ia. Neʼe ina fakatotonu fēnei ki te kau Iselaelite: “ ʼAua naʼa ke fai maʼa koe he paki neʼe togi, peʼe ko he meʼa ʼe fakatātā ki he meʼa ʼi te lagi ʼi ʼoluga, peʼe ʼi te kele ʼi lalo, peʼe ʼi te ʼu vai ʼi te lalo kele. ʼAua naʼa ke tulolo ʼi ʼonatou muʼa, pea mo ke higa ʼo tauhi kia nātou, koteʼuhi ko ʼau ia Sehova, tou ʼAtua, ko ʼau ʼe ko he ʼAtua ʼe ʼau fakamaʼua he pipiki ʼāteaina pe kia te ʼau.” (Ekesote 20:​4, 5) Ko nātou ʼaē ʼe ʼamanaki ke nātou hāo ʼi “te ʼaho ʼo Sehova,” ʼe tonu ke nātou tauhi ʼāteaina pe kia te ia, ʼo nātou atolasio “ ʼaki te laumālie pea mo te moʼoni.” (Soane 4:​23, 24) ʼE tonu ke nātou nonofo mālolohi ki te tauhi moʼoni, ohage ko Elia, mo Eliseo, pea mo Seonatape.

13. Ohage ko te lototahi ʼo Seonatape mo Sehu, ko ai ia nātou ʼaē ʼe nātou fakamoʼoni ki te Hau Faka Mesianike, pea ʼe nātou fakahā feafeaʼi te faʼahi ʼaia?

13 ʼI tana ʼosi fakaʼauha te ʼapi ʼo Akape, neʼe fai e te Hau ko Sehu te tahi ʼu fakatuʼutuʼu ke ina ʼiloʼi ai te hahaʼi ʼaē ʼe atolasio kia Paale, pea mo pulihi te lotu hala ʼaia ʼi Iselaele. (2 Hau 10:18-​28) Ia ʼaho nei, ko te Hau ko Sesu Kilisito ʼaē ʼe ʼi selo, kua fakanofo ke ina fakaʼauha te ʼu fili ʼa Sehova pea mo faka lākatonuʼi Tona ʼuhiga pule faʼifaʼitaliha. Ohage ko te lagolago ʼa te loto ʼo Seonatape kia Sehu, koia, ʼi te temi nei, ʼaki tonatou loto katoa ʼe tali e te “hahaʼi tokolahi” ʼo te “tahi ʼu ōvi” ʼa Sesu ia Kilisito ko te Hau Faka Mesianike, pea mo nātou gāue tahi mo tona ʼu tēhina fakalaumālie ʼaē ʼe kei maʼuʼuli ʼi te kele. (Fakahā 7:​9, 10; Soane 10:16) Neʼe nātou fakamoʼoni kiai ʼi tanatou maʼuliʼi te lotu moʼoni pea mo tanatou kau ʼaki he loto faiva ki te minisitelio faka Kilisitiano, ʼo nātou fakatokagaʼi ki te ʼu fili ʼa te ʼAtua ia te kua vave hoko mai ʼo te “ ʼaho ʼo Sehova.”​—Mateo 10:32, 33; Loma 10:​9, 10.

ʼE Hoko Mai Anai Te ʼu Meʼa Fakamataku!

14. Koteā ʼaē ka hoko ki te lotu hala?

14 Neʼe gāue ia Sehu moʼo fakagata te tauhi kia Paale ʼi Iselaele. ʼI totatou temi, ʼaki te Sehu Lahi, ʼaē ko Sesu Kilisito, ʼe fakaʼauha anai e te ʼAtua ia Papiloni Lahi, te kautahi faka malamanei ʼo te lotu hala. Mole kei tuai, pea tou sio anai ki te fakahoko ʼo te ʼu palalau ʼaē neʼe fai e te ʼaselo ki te ʼapositolo ko Soane: “Ko te ʼu tala e hogofulu ʼaē neʼe ke sio kiai, pea mo te manu fekai, ko nātou ʼaia ʼe nātou fehihiʼa anai ki te fafine paomutu [ia Papiloni Lahi] pea ʼe nātou fakaliliu anai ia ia ʼo maumau pea mo telefua, pea ʼe nātou kai anai tona ʼu kakano pea mo nātou tutu katoa ia ia ʼi te afi. He neʼe ʼai e te ʼAtua ki tonatou ʼu loto, ke nātou fakahoko tana manatu, ʼio, ke nātou fakahoko [tanatou] manatu pe ʼaē e tahi, ʼo nātou foaki tonatou puleʼaga ki te manu fekai, ʼo aʼu ki te fakahoko ʼo te ʼu folafola ʼa te ʼAtua.” (Fakahā 17:16, 17; 18:​2-5) ʼE fakatātā e “te ʼu tala e hogofulu” te ʼu mālohi faka politike ʼaē ʼe ʼi ai ʼonatou kau solia, pea mo nātou puleʼi te kele. Logope la ʼi te temi nei ʼe nātou tono mo Papiloni Lahi ʼi te faʼahi fakalaumālie, ko tona temi kua nounou. ʼE fakaʼauha anai te lotu hala e te faʼahi faka politike ʼo te mālama ʼaenī, pea ko “te manu fekai”​—te ʼu Puleʼaga Fakatahi—​ʼe nātou gāue fakatahi anai mo “te ʼu tala e hogofulu” ʼo nātou fakaʼauha ia ia.b ʼE ko he lakaga ʼaia moʼo fakavikiviki kia Sehova!​—Fakahā 19:​1-6.

15. Koteā te meʼa ʼaē ka hoko ʼi te faiga ʼaē ke fakaʼauha te kautahi fakakelekele ʼa te ʼAtua?

15 ʼI te ʼosi tauʼi e te Hau ko Sehu ia te tauhi kia Paale, pea tauʼi leva e tona fale faka hau te ʼu fili politike ʼo Iselaele. ʼE toe fai feiā anai e te Hau ko Sesu Kilisito. ʼE kei toe anai te ʼu mālohi faka politike ʼi te ʼosi fakaʼauha ʼo te lotu hala ʼaē ʼe tatau mo te tauhi ʼaē neʼe fai kia Paale. ʼE uga anai e Satana te Tevolo, te ʼu fili ʼaia ʼo te pule faʼifaʼitaliha ʼa Sehova, ke nātou ʼohofiʼi katoa te kautahi fakakelekele ʼa te ʼAtua. (Esekiele 38:14-​16) Kae ko Sehova, ʼaki te Hau ko Sesu Kilisito, ʼe ina fakaʼauha katoa anai ia nātou ʼi Halamaketone, “te tau ʼo te ʼaho lahi ʼo te ʼAtua te Māfimāfi,” ʼo ina fakahoko te faka lākatonuʼi ʼo te pule faʼifaʼitaliha ʼa Sehova.​—Fakahā 16:14, 16; 19:11-​21; Esekiele 38:18-​23.

Tou Tauhi Mālohi Ohage Ko Eliseo

16, 17. (a) ʼE tou ʼiloʼi feafeaʼi neʼe tauhi mālohi ia Eliseo ʼo aʼu ki tana mate? (b) Koteā ʼaē ʼe tonu ke tou fai ʼaki te ʼu kauʼi nahau ʼo te moʼoni?

16 ʼO aʼu ki te temi ʼaē ka molehi ai e “te ʼaho ʼo Sehova” te tuʼu katoa ʼo te ʼu faʼahiga meʼa agakovi ʼa Satana, ʼe lototoʼa anai te ʼu kaugana ʼa te ʼAtua pea mo faiva ohage ko Eliseo. Ko Eliseo neʼe mole gata ʼaki pe tana gāue ohage ko te tagata kaugana ʼo Elia, kae neʼe toe gāue tokotahi ʼi tona ʼuhiga polofeta ʼa Sehova lolotoga taʼu e 50 tupu! Pea neʼe tauhi mālohi ia Eliseo ʼo aʼu ki tona mate. ʼI muʼa ʼo tana mate, neʼe ʼaʼahi ia ia e te mokopuna ʼo Sehu, te hau ko Seoasi. Neʼe ʼui age e Eliseo ke ina kaloloʼi he kauʼi nahau ʼi te matapā fakamālama. Neʼe ʼalu fakahagatonu te kauʼi nahau ki te potu ʼaē neʼe tonu ke tō kiai, pea neʼe ʼui fēnei e Eliseo: “Te kauʼi nahau ʼo te hāofakiʼaga ʼa Sehova, ei te kauʼi nahau ʼo te hāofakiʼaga ʼaē ʼe fakafeagai ki Silia! Pea ʼe mahino papau ia ʼe ke maumauʼi anai ia Silia ʼi Afeke, ʼo aʼu ki tona molehi.” Pea neʼe toe fakatotonu age e Eliseo, ke tuki e Seoasi te kele ʼaki tana ʼu kauʼi nahau. Kae neʼe mole ina fai fakamalotoloto te faʼahi ʼaia, he neʼe ina tuki tuʼa tolu pe. Koia neʼe ʼui age ai e Eliseo, ko te meʼa ʼaē ka hoko, ʼe mālo pe anai ia Seoasi ia tau e tolu ki Silia, pea neʼe hoko moʼoni te meʼa ʼaia. (2 Hau 13:14-​19, 25) Neʼe mole fakaʼauha katoa e te Hau ko Seoasi te kau Silia, “ ʼo aʼu ki tona molehi.”

17 ʼAki te lotomālohi ʼaē neʼe maʼu e Eliseo, neʼe hoko atu te tauʼi ʼo te tauhi hala e te toe ʼo te kau fakanofo. ʼE toe fai feiā e tonatou ʼu tēhina mo tuagaʼane ʼaē ʼe nātou ʼamanaki ke nātou maʼuʼuli ʼi te kele. Tahi ʼaē meʼa, ko nātou fuli ʼaē ʼe nātou ʼamanaki ke nātou hāo ʼi “te ʼaho ʼo Sehova,” ʼe tonu ke nātou manatuʼi te ʼu palalau mālohi ʼa Eliseo ʼo ʼuhiga mo te tuki ʼo te kele. Tou toʼo te ʼu kauʼi nahau ʼo te moʼoni pea mo tou haga tuki mālohi ʼaki te ʼu kauʼi nahau ʼaia​—ei ʼo aʼu ki te ʼui ʼaē ʼa Sehova kua ʼosi tatatou gāue.

18. Koteā ʼaē ʼe tonu ke tou fai ʼo mulimuli ki te ʼu palalau ʼaē ʼe tuʼu ia 2 Petelo 3:​11, 12?

18 ʼE mole kei tuai pea ʼe molehi anai e “te ʼaho ʼo Sehova” te tuʼu ʼo te ʼu faʼahiga meʼa agakovi ʼaenī. Koia tou tuku ke uga tatou e te ʼu palalau fakaloto mālohi ʼa te ʼapositolo ko Petelo. ʼE ʼui fēnei e Petelo: “Mai tona ʼuhiga ʼaē ʼe tonu ki te ʼu meʼa fuli ʼaia ke mavetevete, ko te ʼu faʼahiga tagata feafeaʼi ʼe tonu ke koutou hoko kiai, ʼi takotou aga maʼoniʼoni mo te ʼu gāue ʼaē ʼe fakaʼiloga ʼaki ai takotou pipiki ki te ʼAtua, ʼo talitali pea mo ʼaua naʼa galo kia koutou te hoko mai ʼo te ʼaho ʼo Sehova!” (2 Petelo 3:​11, 12) ʼI te temi ʼaē ka molehi fuli ai te tuʼu ʼaenī e te afi ʼo te hāūhāū ʼa te ʼAtua, ʼaē ka fakahoko e Sesu Kilisito, ʼe hāo pe anai ia nātou ʼaē neʼe lelei tanatou aga pea mo pipiki ʼāteaina ki te ʼAtua. ʼE maʼuhiga kia tatou ke maʼa tatatou aga pea mo tou maʼa ʼi te faʼahi fakalaumālie. Ko tatatou ʼofa ki te hahaʼi, ʼe tou fakahā ʼaki tatatou foaki kia nātou te ʼu meʼa ʼaē ʼe ʼaoga kia nātou, kae tāfito ʼi te faʼahi fakalaumālie ʼi tatatou minisitelio faka Kilisitiano.

19. Koteā ʼaē ʼe tonu ke tou fai ke tou hāo ai ʼi “te ʼaho ʼo Sehova”?

19 ʼE ʼiloga koa ʼi takotou ʼu palalau pea mo takotou ʼu aga ko koutou ko he ʼu kaugana agatonu pea mo lotomālohi ʼa te ʼAtua? Kapau koia ʼaia, pea ʼe feala ke koutou taupau te ʼamanaki ʼaē ke koutou hāo ʼi “te ʼaho ʼo Sehova” ʼo koutou hū ki te mālama foʼou ʼaē ʼe fakapapau mai e te ʼAtua. Ei, ʼe feala ke koutou hāo, mo kapau ʼe koutou fai te meʼa ʼaē ʼe lelei ki te ʼu tēhina fakalaumālie ʼa Kilisito, koteʼuhi ko nātou ko tana ʼu tisipulo, ohage ko te taumatuʼa Sunemite ʼaē neʼe nā fakahā te tali kāiga kia Eliseo. Kapau ʼe koutou fia hāo, pea ʼe toe maʼua foki ke koutou hage ko Naamane, ʼaē neʼe ina tali ʼaki he agavaivai te fakatotonu fakaʼatua pea neʼe liliu ko te tagata atolasio ʼa Sehova. Kapau ʼe koutou holi ke koutou maʼuʼuli ʼo heʼegata ʼi te palatiso ʼi te kele, pea ʼe tonu ke koutou fakahā takotou lagolago fakamalotoloto ki te tauhi moʼoni, ohage ko te meʼa ʼaē neʼe fai e Seonatape. Pea ʼe lagi koutou kau anai ki te ʼu kaugana agatonu ʼa Sehova, ʼaē ka nātou sisio anai ki te ʼamanaki hoko ʼo te ʼu palalau ʼa Sesu: “Koutou ʼōmai, ia koutou ʼaē neʼe tapuakina e taku Tāmai, ʼo maʼu te puleʼaga ʼaē neʼe teuteuʼi maʼa koutou talu mai te kamataʼaga ʼo te malamanei.”​—Mateo 25:⁠34.

[Nota ʼi te lalo pasina]

a Koutou vakaʼi te ʼu kapite 18 pea mo te 19 ʼo te tohi Fakafalani “Que ton nom soit sanctifié!” ʼaē neʼe tā e te Watchtower Bible and Tract Society of New York, Inc.

b Koutou vakaʼi te ʼu pasina 28 mo te 29 ʼo Te Tule Leʼo ʼo te ʼaho 1 ʼo Sanualio 1995.

ʼE Koutou Tali Feafeaʼi Anai Koa?

◻ Koteā te ʼu kalitate ʼaē ʼe ʼaoga kia tatou ke feala ai hatatou hāo ʼi “te ʼaho ʼo Sehova”?

◻ Koteā te faʼifaʼitaki ʼaē neʼe tuku mai e te taumatuʼa ʼo te fenua ʼo Sunemi ʼi te temi ʼo Eliseo?

◻ Koteā te faʼifaʼitaki lelei ʼaē neʼe tuku mai e Naamane?

◻ ʼE lava feafeaʼi hatatou mulimuli ki te faʼifaʼitaki ʼo Seonatape?

◻ Koteā ʼaē ʼe tonu ke tou fai, ʼo mulimuli kia 2 Petelo 3:​11, 12?

    Te ʼu Tohi Fakaʼuvea (1978-2025)
    Mavae
    Hu Ki Loto
    • Faka'uvea
    • Vaevae
    • Préférences
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Conditions d’utilisation
    • Règles de confidentialité
    • Paramètres de confidentialité
    • JW.ORG
    • Hu Ki Loto
    Vaevae