Te Fakapalatahi ʼAē ʼe Fakatupu Mamahi ʼi Te Temi ʼAenī
“Kua mahino papau kia tatou te ʼu moʼoni ʼaenī, neʼe fakatupu tatau te hahaʼi fuli pe, pea neʼe foaki age e tonatou Tupuʼaga kia nātou te ʼu Fealagia ʼe mole feala hona fakafihiʼi, ʼaē ko te Maʼuli, mo te ʼĀteaina, pea mo te kumi ʼo te Fīmālie.”—Déclaration dʼindépendance, ʼaē neʼe vote ʼi Amelika ʼi te taʼu 1776.
“Ko te tagata fuape ʼe tutupu ʼāteaina pea ʼe tatau tonatou fealagia.”—Déclaration des droits de l’homme et du citoyen, ʼaē neʼe vote e te Fakatahi Faka Puleʼaga ʼo Falani ʼi te taʼu 1789.
“Ko te hahaʼi fuli pe ʼe tutupu ʼāteaina, pea ʼe tatau te fakaʼapaʼapa pea mo te ʼu fealagia ʼaē ʼe foaki kia nātou.”—Déclaration universelle des droits de l’homme, ʼaē neʼe vote e te Fono Lahi ʼo te Kautahi ʼo te ʼAtu Puleʼaga Fakatahi ʼi te taʼu 1948.
ʼE MAHINO papau ia, ʼe loto te hahaʼi fuli ʼo te malamanei ke fai fakatatau kia nātou. Kae meʼa fakaʼofaʼofa foki, heʼe hā mai ʼi te faiga liuliuga ʼaia ʼa te tagata ke ina fakatuʼu he lao ke fai fakatatau ki te hahaʼi, ʼe mole heʼeki he temi neʼe lava fai ai te faʼahi ʼaia.
ʼE ʼi ai koa he tahi ʼe ina lava fakafihiʼi te ʼui ʼaē, neʼe mole he fua ʼo te ʼu faiga ʼaia ʼi te kua vave ʼosi ʼo te 20 sēkulō ʼaenī? Ko te hahaʼi Amelika peʼe ko te hahaʼi Falani, ʼo feiā mo te toko 185 minisi ʼaē ʼe kau ʼi te Kautahi ʼo te ʼAtu Puleʼaga Fakatahi, ʼe nātou maʼu moʼoni koa te ʼu fealagia ʼaē neʼe ʼui ʼe nātou tutupu mo ia?
Logope la “kua mahino papau” ki te hahaʼi ʼe tonu ke fai fakatatau kia nātou fuli, kae ko te fakatuʼutuʼu ʼaē ke maʼu e te tagata fuli pe te “Maʼuli, mo Te ʼĀteaina, pea mo te kumi ʼo te Fīmālie,” ʼe mole fakaʼaoga kia nātou fuli. Ohage la, ʼo ʼuhiga mo te fakatuʼutuʼu ʼaē ke maʼuli te tagata fuli pe, ʼe fai fakatatau koa ki te hahaʼi ʼo Afelika ʼaē ʼe ʼi ai te tōketā e tahi maʼa te foʼi toko 2 569, kae maʼu e te hahaʼi Eulopa te tōketā e tahi maʼa te toko 289 pe? Peʼe feala koa ke tou ʼui ʼe foaki tatau ki te hahaʼi ʼo Initia te ʼāteaina, mo te kumi ʼo te fīmālie mokā tou fakatokagaʼi, ko te vahe e tahi ʼi te tolu ʼo te ʼu tamasiʼi tagata pea mo te vahe e lua ʼi te tolu ʼo te ʼu tamasiʼi fafine ʼi Initia ʼe mole nātou ako, kae ako fuli te tamaliki ʼo Saponia, mo Siamani, pea mo Pilitania?
ʼE foaki tatau koa te “fakaʼapaʼapa pea mo te ʼu fealagia” ki te hahaʼi ʼo Amelika Latina ʼaē ko tanatou lī totogi ʼe ko te foʼi 1 380 tola takitahi ʼi te taʼu, kae ko te lī totogi ʼa te hahaʼi ʼi Falani ʼe ko te foʼi 24 990 tola takitahi ʼi te taʼu? ʼE tatau koa te ʼaluʼaga ʼo te hahaʼi fafine ʼo Afelika ʼaē ʼe feala hanatou maʼuli ia taʼu pe e 56, kae feala ke maʼuli te hahaʼi fafine ʼi Amelika Noleto ia taʼu e 79?
Ko te fai fakapalatahi ʼaia ʼe hā ʼi te ʼu ʼaluʼaga kehekehe, pea ʼe ko he meʼa fakaufiufi ia. Ohage la, ko te mole tatau ʼo te ʼaluʼaga ʼo te hahaʼi ʼi te faʼahi ʼo te falā, pea mo te mole foaki tatau ʼo te fealagia ʼaē ke faitoʼo te hahaʼi peʼe ke nātou ʼolo ʼo ako. ʼI ʼihi temi, ʼuhi ko te kehekehe ʼo te ʼu lanu, mo te ʼu faʼahi faka politike pea mo te ʼu lotu, ʼe puli ai te ʼāteaina ʼa te hahaʼi pea mo tonatou fakaʼapaʼapaʼi. Logope la ʼe lahi te talanoa ʼo ʼuhiga mo te fai fakatatau, kae ʼe tou nonofo ʼi he mālama ʼe fai fakapalatahi. Ohage ko he toe mamahi ʼe mafola ki te hahaʼi, ʼe hā te fakapalatahi ʼi te ʼu potu fuli ʼo te sosiete fakatagata. ʼE fakatupu mamahi ʼaupito ia mokā tau mo te hahaʼi te masiva, te mahaki, te mole ako, te mole maʼu gāue, pea mo te fakapulepule.
“Neʼe fakatupu tatau te ʼu tagata fuli.” Ko he ʼu palalau matalelei ʼaia! Kae meʼa fakaʼofaʼofa foki, heʼe kehe ʼaupito ia mo te ʼaluʼaga moʼoni ʼo te tagata.
[Haʼuʼaga ʼo te paki pasina 3]
UN PHOTO 152113/SHELLEY ROTNER