“Kia Meʼa Fuli ʼe ʼi Ai Tona Temi Kua Fakakatofa”
“Kia meʼa fuli ʼe ʼi ai tona temi kua fakakatofa, ei, he temi kia meʼa fuli ʼi te lalo lagi.”—Tagata Tānaki 3:1.
1. Koteā ʼaē ʼe faigataʼa ki te hahaʼi agahala ke nātou fai, pea koteā tona ʼu fua?
ʼE TAU ʼui e te hahaʼi, “kanapaula neʼe ʼau foimo fai ʼi muʼa atu te meʼa ʼaia.” Peʼe ki muli age, ʼe lagi nātou ʼui fēnei “kanapaula neʼe ʼau talitali.” ʼE hā ʼaki mai te ʼu palalau ʼaia te faigataʼa ki te hahaʼi agahala hanatou ʼiloʼi te temi totonu ʼaē ʼe tonu ke nātou fai ai te ʼu meʼa. ʼE hoko ai te tokakovi ʼi te ʼu felogoi ʼa te hahaʼi. Neʼe iku ki te lotovaivai pea mo te lotomamahi. Pea ko te meʼa ʼaē ʼe kovi age, he neʼe vaivai ai te tui ʼa ʼihi kia Sehova pea mo tana kautahi.
2, 3. (a) He koʼe ʼe ko he agapoto hatatou tali te temi ʼaē kua fakakatofa e Sehova? (b) Koteā te manatu lelei ʼaē ʼe tonu ke tou maʼu ʼo ʼuhiga mo te fakahoko ʼo te ʼu lea faka polofeta ʼo te Tohi-Tapu?
2 ʼI tana maʼu te poto pea mo te fakasiosio lelei ʼaē ʼe mole maʼu e te tagata, ʼe feala kia Sehova mo kapau ʼe ina loto kiai, ke ina ʼiloʼi fakatomuʼa te ikuʼaga ʼo te ʼu gāue fuli pe. ʼE feala ke ina fakahā “mai te kamataʼaga . . . te fakaʼosi.” (Isaia 46:10) Koia, ʼe feala ke ina fili te temi totonu moʼo fai te meʼa ʼaē ʼe loto kiai, pea ʼe mole faihala anai ia. ʼE mole tou falala anai ki tatatou fakafuafua hala te temi, kae ʼe tou agapoto anai ʼo tali te kua fakakatofa e Sehova te temi!
3 Ohage la, ko te kau Kilisitiano ʼaē kua fakapotopoto, ʼe nātou nofo agatonu ʼo atalitali ki te temi ʼaē kua fakakatofa e Sehova moʼo fakahoko te ʼu lea faka polofeta. ʼE nātou maʼumaʼua ʼi te tauhi kia te ia, ʼo nātou manatuʼi fuli te pelesepeto ʼaē ʼe tuʼu ia Tagilāulau 3:26: “ ʼE lelei te atalitali fakalogologo ki te hāofaki ʼo Sehova.” (Vakaʼi ia Hapakuke 3:16.) Tahi ʼaē meʼa, ʼe nātou tui papau ki te fakahoko e Sehova te fakamāu ʼaē neʼe ina tala, “tatau aipe peʼe tuai, . . . [kae] ʼe hoko moʼoni anai ia. ʼE mole tauhala anai ia.”—Hapakuke 2:3.
4. ʼE tokoni feafeaʼi kia tatou te ʼu vaega ʼo Amosi 3:7 pea mo Mateo 24:45 ke tou lotoʼutaki ʼi tatatou atalitali kia Sehova?
4 ʼI te tahi faʼahi, kapau ʼe mole tou mahino katoa ki ʼihi vaega ʼo te Tohi-Tapu peʼe ki te ʼu fakamahino ʼaē ʼe tuku mai ʼi te ʼu tohi ʼo te Sosiete Watch Tower, pea ʼe tonu koa ke tou lotohoha? ʼE ko he agapoto te atalitali ki te temi ʼaē kua fakakatofa e Sehova moʼo fakainaina mai te faka ʼuhiga ʼo te ʼu manatu ʼaia. “Ko te Tuʼi ʼAliki ko Sehova ʼe mole ina fai anai he meʼa kae neʼe mole heʼeki ina tala tana meʼa fakalilo ki tana kau kaugana, te kau polofeta.” (Amosi 3:7) ʼE ko he fakapapau fakatalakitupua! Kae ʼe tonu ke tou ʼiloʼi ʼe fakahā e Sehova tana ʼu meʼa fakalilo ʼi te temi ʼaē ʼe ina manatu ai ʼe ko tona temi lelei ʼaia. Moʼo fakahoko te faʼahi ʼaia, neʼe fakagafua e te ʼAtua ki te “kaugana agatonu mo fakapotopoto” ke ina foaki “i tona temi” ki tana hahaʼi tanatou “mea kai [fakalaumālie].” (Mateo 24:45) Koia ʼe mole he tupuʼaga ke tou tuʼania fau peʼe tou hoha fau, mo kapau ʼe mole heʼeki fakamahino katoa mai he ʼu manatu. Kae ʼe feala ke tou falala, kapau ʼe tou atalitali fakalelei kia Sehova, pea ʼe ina foaki mai anai ʼaki te tagata kaugana agatonu, te meʼa ʼaē ʼe ʼaoga “i tona temi.”
5. Koteā tona ʼaoga kia tatou ke tou vakaʼi ia Tagata Tānaki 3:1-8?
5 Neʼe talanoa te Hau poto ko Salomone ki te ʼu meʼa kehekehe e 28, pea ʼe ʼi ai te “temi kua fakakatofa” ki te ʼu meʼa ʼaia. (Tagata Tānaki 3:1-8) Kapau ʼe tou mahino ki te faka ʼuhiga ʼo te meʼa ʼaē neʼe ʼui e Salomone pea mo tou maʼuliʼi, pea ko te faʼahi ʼaia ʼe tokoni mai anai kia tatou ke tou ʼiloʼi te temi lelei ʼaē ʼe tonu ke tou fai ai ni ʼu meʼa pea mo te temi ʼaē ʼe mole tonu ai ke tou fai, ʼo mulimuli pe ki te manatu ʼa te ʼAtua. (Hepeleo 5:14) Pea ʼe feala anai ke tou faka ʼalutahi totatou maʼuli mo te faʼahi ʼaia.
“Ko He Temi Moʼo Tagi Pea Mo He Temi Moʼo Kata”
6, 7. (a) Koteā ʼaē ʼe tupu ai te ‘fetāgihi’ ʼa te hahaʼi ia ʼaho nei? (b) ʼE faiga feafeaʼi e te mālama ke ina fakasiʼisiʼi te kua kovi ʼo te malamanei?
6 Logope la ʼe ʼi ai “he temi moʼo tagi pea mo he temi moʼo kata,” kae ʼe lelei age hatatou kakata ʼi hatatou fetāgihi. (Tagata Tānaki 3:4) Meʼa fakaʼofaʼofa foki, heʼe tou maʼuʼuli ʼi he mālama ʼe hoko ai ni ʼu ʼaluʼaga ʼe tupu tāfito ai tatatou fetāgihi. ʼE lahi ʼaupito te ʼu logo fakaloto mamahi ʼe tou logo kiai ʼi te ʼu tala logo. ʼE tou fakalialia mokā tou logo neʼe ʼi ai te kau tūpulaga neʼe nātou fanahi tonatou ʼu kaugā ako ʼi te faleako, mo te ʼu mātuʼa neʼe nātou gaohi koviʼi tanatou ʼu fānau, mo te mamate peʼe māʼimoa te hahaʼi ʼuhi ko te ʼu hahaʼi fai fakapō agamālohi, pea mo te ʼu tuʼutāmaki faka natula ʼaē ʼe tupu ai te maʼuli fakaʼofaʼofa ʼa te hahaʼi pea mo te puli ai ʼo tanatou ʼu koloā. ʼI te televisio, ʼe tou sio ki te hoge pea mo te matapopō ʼa te ʼu tamaliki pea mo te matematehi ʼo te hahaʼi ʼaē ʼe feholaki mai tonatou fenua. Ko te ʼu kupu ʼaē neʼe mole tou māhani kiai ʼi te temi muʼa, ohage ko te tāmateʼi ʼo te hahaʼi ʼo he faʼahiga lanu, mo te SITA, mo te ʼu tau ʼaē ʼe fakaʼaogaʼi ai te ʼu mikolope fakatupu mahaki, pea mo te El Niño, ʼi te temi nei kua tou tuʼania ki te ʼu meʼa ʼaia, ʼi ʼotatou ʼu fakakaukau pea mo ʼotatou loto.
7 Ei, kua feala ke tou ʼui kua lahi ia ʼaho nei te ʼu tuʼutāmaki pea mo te ʼu meʼa fakaloto mamahi ʼaē ʼe hoko ʼi te malamanei. Kae ohage moʼo fakasiʼisiʼi te kua kovi feiā ʼo te malamanei, ʼe foaki tuʼumaʼu e te ʼu fale ʼaē ʼe nātou gaohi te ʼu meʼa moʼo fakafiafia te hahaʼi, te ʼatu gaoʼi ʼe heʼe fakaʼapaʼapa, pea ʼe heʼeʼaoga pea mo agamālohi, neʼe fai ke mole tou tokagaʼi te maʼuli fakaʼofaʼofa ʼa ʼihi. Kae ko te mole kei tuʼania ʼa te hahaʼi ʼuhi ko te ʼu meʼa fakakata pea mo te ʼu fakafiafia ʼaia, ʼe mole tatau ia mo te fiafia moʼoni. Ko te fiafia, ʼaē ʼe ko te fua ʼo te laumālie ʼa te ʼAtua, ʼe ko he meʼa ʼe mole feala ke tou maʼu ʼi te mālama ʼa Satana.—Kalate 5:22, 23; Efeso 5:3, 4.
8. ʼE tonu koa ke fakamuʼamuʼa e te kau Kilisitiano ia ʼaho nei ia te tagi peʼe ko te fiafia? Koutou fakamahino.
8 ʼI tatatou sio ki te fakaʼofaʼofa ʼo te malamanei, kua mahino kia tatou ʼe faigataʼa ia ʼaho nei hatatou fakamuʼamuʼa ia te fiafia. ʼE mole ko te temi ʼaenī ke tou tokaga pe ki te fakafiafia peʼe tou fakamuʼamuʼa te “kata” kae tou līaki te ʼu meʼa fakalaumālie. (Vakaʼi ia Tagata Tānaki 7:2-4.) Neʼe ʼui fēnei e te ʼapositolo ko Paulo: “[Ko] natou e natou fakaaoga te malama-nei” ʼe tonu “ke hage e mole natou mau ai hanatou mea.” Koteā tona tupuʼaga? “Koteuhi e fakamole ia fofoga o te malama-nei.” (1 Kolonito 7:31) ʼE maʼuʼuli te kau Kilisitiano moʼoni kae ʼe nātou ʼiloʼi lelei te kua kovi ʼo te ʼu temi ʼaenī.—Filipe 4:8.
Logope La ʼe Tou Fetāgihi, Kae ʼe Tou Fiafia Moʼoni!
9. Koteā te ʼaluʼaga fakaʼofaʼofa ʼaē neʼe hoko ʼi muʼa ʼo te Tulivio, pea koteā tona faka ʼuhiga kia tatou ia ʼaho nei?
9 Ko te hahaʼi ʼaē neʼe maʼuʼuli ʼi te temi ʼo te Tulivio neʼe mole maʼuhiga kia nātou te maʼuli. Neʼe nātou fakahoko tanatou ʼu gāue māhani pea neʼe mole nātou fetāgihi ʼo ʼuhiga mo “te agakovi ʼa te tagata [ʼaē neʼe] kua lahi ʼaupito ʼi te kele,” ʼo mole nātou tokagaʼi te kua “fonu te kele ʼi te agamālohi.” (Senesi 6:5, 11) Neʼe talanoa Sesu ki te agaaga fakaʼofaʼofa ʼaia, pea neʼe ina fakakikite ʼe toe feiā anai te aga ʼo te hahaʼi ʼi totatou temi. Neʼe ina fakatokagaʼi fēnei: “Koteuhi i te temi aia, i mua o te tulivio, nee natou kai’pe mo inu, nee natou faiʼohoana mo talaga ohoana o kaku ki te aho nee hu ai Noe ki te aleka. Pea nee mole natou iloi o kaku ki te hoki to a te tulivio pea nee ina ave fuli natou, e feia anai mo te haele mai o te Foha o te tagata.”—Mateo 24:38, 39.
10. Neʼe fakahā feafeaʼi e te kau Iselaelite ʼo te temi ʼo Asea tanatou mole leleiʼia te temi ʼaē neʼe kua fakakatofa e Sehova?
10 Hili taʼu e 1 850 ʼi te kua ʼosi tō ʼo te Tulivio, ʼi te temi ʼo Asea, neʼe toe feiā mo te tokolahi ʼo te kau Iselaelite, neʼe mole nātou tokakaga ki te ʼu meʼa fakalaumālie. ʼI tanatou maʼumaʼua ʼi te kumi ʼo te ʼu meʼa ʼaē neʼe nātou loto kiai, neʼe mole nātou fakatokagaʼi ai neʼe tonu ke nātou fakamuʼamuʼa ʼi tonatou temi te ʼu gāue ʼaē kia Sehova. ʼE tou lau fēnei: “ ʼO ʼuhiga mo te hahaʼi ʼaenī, neʼe nātou ʼui: ‘ ʼE mole heʼeki hoko mai te temi, te temi ʼaē ʼe tonu ke laga ai te fale ʼo Sehova.’ Pea neʼe hoko atu te folafola ʼa Sehova kia Asea te polofeta, ʼo ina ʼui fēnei: ‘ ʼE ko he temi koa ke koutou nonofo ʼi ʼokotou ʼu ʼapi matalelei, kae lāvaki te ʼapi ʼaenī? Pea koʼeni te meʼa ʼaē neʼe ʼui e Sehova ʼo te ʼatu kautau, “Koutou tuku tokotou loto ki ʼokotou ala.” ’ ”—Asea 1:1-5.
11. Koteā te ʼu fehuʼi ʼaē ʼe lagi lelei ke tou fai kia tatou?
11 Mo tatou ia ʼaho nei, ʼi totatou ʼuhiga kau Fakamoʼoni ʼa Sehova, ʼaki te ʼu maʼua pea mo te ʼu pilivilesio ʼaē ʼe tou maʼu ia muʼa ʼo Sehova ohage ko te kau Iselaelite ʼo te temi ʼo Asea, ʼe tonu ke tou tuku totatou loto ki ʼotatou ala, ʼo tou tokaga fakalelei ki totatou faʼahiga maʼuli. ʼE tou ‘fetāgihi’ koa ʼo ʼuhiga mo te ʼu ʼaluʼaga ʼo te malamanei pea mo te ʼu tukugakoviʼi ʼaē ʼe fai ki te huafa ʼa te ʼAtua ʼuhi ko te ʼaluʼaga ʼaia? ʼE tou lotomamahi koa mokā mole tui te hahaʼi ʼe ʼi ai he ʼAtua, pea mo tanatou fakafisi ki tana ʼu pelesepeto faitotonu? ʼE tou hage koa ko te hahaʼi ʼaē neʼe sio ki ai Esekiele kua hili kiai taʼu e 2 500, ʼaē neʼe fai kia nātou te fakaʼiloga? ʼE tou lau fēnei ʼo ʼuhiga mo nātou ʼaia: “Neʼe ʼui e Sehova ki [te tagata ʼaē neʼe nofo mo te vaitohi ʼo te sikalaipe]: ‘Fakalaka ʼi te lotolotoiga ʼo te kolo, ʼi te lotolotoiga ʼo Selusalemi, pea ʼe tonu ke ke tohi he fakaʼiloga ki te muʼa laʼe ʼo te hahaʼi ʼaē ʼe nātou toʼetoʼe pea mo lotomamahi ʼo ʼuhiga mo te ʼu meʼa fakalialia ʼaē neʼe fai ʼi tona lotolotoiga.’ ”—Esekiele 9:4.
12. Koteā te faka ʼuhiga ʼo Esekiele 9:5, 6 ki te hahaʼi ia ʼaho nei?
12 Ia ʼaho nei, ʼe maʼuhiga ʼaupito kia tatou te fakamatala ʼaia, mokā tou lau te ʼu fakatotonu ʼaenī neʼe fai ki te ʼu tagata ʼe toko ono ʼaē neʼe ʼi ai tanatou ʼu mahafu moʼo laliki: “Koutou fakalaka ʼi te kolo ʼo muli ia ia pea koutou tā. ʼAua naʼa fakaʼofaʼofa ʼokotou mata, pea mo ʼaua naʼa koutou fakahā he manavaʼofa. ʼE tonu anai ke koutou matehi te tagata matuʼa, mo te tama tūpulaga mo te taupoʼou, mo te kiʼi tamasiʼi pea mo te ʼu fafine ʼe tonu anai ke koutou matehi—ʼo aʼu ki tanatou pupuli. Kae ki te tagata fuli ʼaē neʼe tohi ai te fakaʼiloga ʼaua naʼa koutou fakaōvi kiai, pea ʼe koutou kamata anai mai toku sagatualio.” (Esekiele 9:5, 6) ʼE fakalogo totatou hāofaki ʼi te mamahi lahi ʼaē kua ōvi mai, ki tatatou ʼiloʼi ʼaē ʼe ko he temi ʼaenī ke tou fetāgihi ai.
13, 14. (a) Ko ai te ʼu hahaʼi ʼaē neʼe ʼui e Sesu ʼe nātou fiafia? (b) Koutou fakamahino pe koʼe ʼe koutou manatu ʼe ʼalutahi te fakamatala ʼaia mo te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova.
13 Kae ko te ‘fetāgihi’ ʼa te ʼu kaugana ʼa Sehova ʼo ʼuhiga mo te ʼaluʼaga fakaʼofaʼofa ʼo te malamanei, ʼe mole faka ʼuhiga leva ke tuku tanatou fiafia. Kailoa ia! ʼI tona ʼuhiga moʼoni, ʼe ko nātou ʼaē ʼe fiafia ʼaupito ʼi te kele. Neʼe fakahā mai e Sesu te meʼa ʼaē ʼe tonu ke tou fiafia ai ʼi tana ʼui ʼaē: “Manuia te hahai e masiva i onatou loto, . . . natou e agamalu, . . . natou e fetagihi, . . . natou e halofia mo fiaʼinu ki te faitotonu, . . . natou e manavaofa, . . . natou e loto maʼa, . . . natou tufuga o te tokalelei, . . . natou e fakatagai talia ko te faitotonu.” (Mateo 5:3-10) ʼE lahi te ʼu fakamoʼoni ʼe hā ai ʼe moʼoni tāfito te fakamatala ʼaia ʼo ʼuhiga mo te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova, ʼi te tahi ʼatu kautahi.
14 ʼE “kata” fiafia te hahaʼi ʼa Sehova tāfito talu mai te toe fakatuʼu ʼo te tauhi moʼoni ʼi te taʼu 1919. ʼI hona ʼaluʼaga fakalaumālie, ʼe nātou maʼu te fiafia ʼaē neʼe maʼu e nātou ʼaē neʼe toe liliu mai tanatou ʼaunofo ʼi Papiloni ʼi te ono sēkulō ʼi muʼa ʼo totatou temi: “ ʼI te temi ʼaē neʼe toe ʼaumai ai e Sehova te hahaʼi popūla ʼo Sione, neʼe mātou liliu ohage ko nātou ʼaē ʼe moemisi. ʼI te temi ʼaia, neʼe fonu ai ʼomātou gutu ʼi te kata, pea ko tomatou ʼalelo ʼi te kalaga fakafiafia. . . . Neʼe fai e Sehova te meʼa lahi ʼi te meʼa ʼaē neʼe ina fai kia mātou. Kua mātou liliu ʼo fiafia.” (Pesalemo 126:1-3) Logope la tanatou fiafia ʼi te faʼahi fakalaumālie, kae ʼe manatuʼi lelei e te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova te maʼuhiga ʼo te ʼu temi. Ka fakatuʼu moʼoni anai te mālama foʼou pea ka “mau [anai] te mauli mooni” e te hahaʼi ʼi te kele, pea ʼe hoki hoko anai te temi ʼaē ka fetogi ai ʼo talu ai te tagi e te kata.—1 Timoteo 6:19; Apokalipesi 21:3, 4.
“Ko He Temi Ke Fāʼufua Mo He Temi Ke Mole Fāʼufua Ai”
15. He koʼe ʼe filifili lelei e te kau Kilisitiano tanatou ʼu kaumeʼa?
15 ʼE filifili lelei e te kau Kilisitiano tanatou ʼu kaumeʼa. ʼE nātou manatuʼi te fakatokaga ʼaenī ʼa Paulo: “Aua naa koutou faihala: Ko te u fakakauga ae e kovi, e [nātou] maumauʼi te u aga e lelei.” (1 Kolonito 15:33) Pea neʼe tohi fēnei e te Hau poto ko Salomone: “Ko ʼaē ʼe haʼele mo te kau poto ʼe liliu anai ia ʼo poto, kae ko ʼaē ʼe fakatahi mo te kau vale, ʼe fua kovi anai kia ia.”—Tāʼaga Lea 13:20.
16, 17. Koteā te manatu ʼa te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ʼo ʼuhiga mo te ʼu kaumeʼa, mo te fakatahi ʼa he tēhina mo he tuagaʼane, pea mo te ʼohoana, pea koteā tona tupuʼaga?
16 ʼE fili e te ʼu kaugana ʼa Sehova ke nātou kaumeʼa mo nātou ʼaē ʼe ʼoʼofa kia Sehova pea mo tana faitotonu. Logope la ʼe nātou leleiʼia pea mo nātou fiafia ʼi te fakatahi mo ʼonatou ʼu kaumeʼa, kae kapau ʼe lafi he tēhina mo he tuagaʼane, pea ʼe mole nā fai anai he ʼu aga heʼeʼaoga ohage ko tona fai e te tokolahi ia ʼaho nei. ʼE mole ko he faʼahi ʼe tonu ke nā fakahuahuaʼi, heʼe ko he fakatuʼutuʼu ʼe ina taki ki te ʼohoana, pea ʼe feala ke nā fakahoko te faʼahi ʼaia mokā kua nā ʼosi tokalelei ʼi te faʼahi fakasino, mo te faʼahi ʼo te fakakaukau, pea mo te faʼahi fakalaumālie—pea mo ʼāteaina ohage ko tona ʼui e te Tohi-Tapu.—1 Kolonito 7:36.
17 ʼE lagi manatu ʼihi ʼe mole kei ʼaoga te ʼu manatu ʼaia ʼo ʼuhiga mo te fakatahi ʼa he toko lua pea mo te ʼohoana. Kae ʼe mole mulimuli te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ki te ʼu manatu ʼaia mokā nātou filifili tonatou ʼu kaumeʼa peʼe ka nātou fai hanatou ʼu tonu ʼo ʼuhiga mo te fakatahi pea mo te ʼohoana. ʼE nātou ʼiloʼi ʼe “fakatonuhia te Poto e ana gaue.” (Mateo 11:19) ʼE ʼiloʼi tuʼumaʼu pe e Sehova te meʼa ʼaē ʼe lelei, koia ʼe maʼuhiga kia nātou tana tokoni ʼaē ke ʼohoana “i te Aliki” pe. (1 Kolonito 7:39; 2 Kolonito 6:14) ʼE mole nātou ʼohoana fakavilivili ʼaki te manatu hala ʼaē, ʼe feala anai ke nātou mavete mo kapau ʼe mole kei nātou felogoi tahi. ʼE nātou vakavakaʼi māmālie he hoa ʼe feʼauga anai mo nātou, heʼe nātou ʼiloʼi mokā nātou ʼohoana, pea ʼe tonu ke nātou maʼuliʼi te lao ʼaenī ʼa Sehova: “E mole foki kei na tokolua, kae ko te kakano e tahi. Koia, ko te mea ae kua haʼi e te Atua, ke aua naa veteki e te tagata.”—Mateo 19:6; Maleko 10:9.
18. Koteā ʼaē ʼe feala ke liliu ko he kamataʼaga ʼo he nofo ʼohoana fiafia?
18 Ko te ʼohoana ʼe ko he fakapapau ke kita maʼuli fakatahi ʼo aʼu ki te mate, pea ʼe tonu ke fai he ʼu fakatuʼutuʼu lelei. ʼE tonu ke fai e te tēhina te fehuʼi ʼaenī ʼo ʼuhiga mo te tuagaʼane ʼaē ka ʼohoana mo ia, ‘ ʼE feʼauga moʼoni koa ia ia mo ʼau?’ Kae ʼe toe maʼuhiga foki ke ina fai te fehuʼi ʼaenī, ‘ ʼE ʼau feʼauga moʼoni koa mo ia? Kua ʼau liliu koa ko he Kilisitiano kua fakapotopoto, ʼe feala anai ke ʼau tokoni tāfito kia ia ʼi te faʼahi fakalaumālie?’ Ia muʼa ʼo Sehova, ko tonā maʼua ke nā mālolohi ʼi te faʼahi fakalaumālie, ke mālohi tanā nonofo faka taumatuʼa, ke leleiʼia nāua e te ʼAtua. Mai tona ʼuhiga ʼaē ʼe maʼuhiga ʼi te minisitelio ʼi te temi katoa te foaki ʼi te tali, koia ʼe tokolahi te ʼu taumatuʼa Kilisitiano ʼe nātou fakamoʼoni, ʼe ko he kamataʼaga lelei ʼaia ki he nofo ʼohoana fiafia.
19. Koteā te tupuʼaga ʼo te nofo selipatea ʼa ʼihi Kilisitiano?
19 Ko ʼihi Kilisitiano ʼe “mole [nātou] fāʼufua” he neʼe nātou fili ke nātou nofo selipatea ʼuhi ko te logo lelei. (Tagata Tānaki 3:5) Ko ʼihi ʼe mole ʼohoana heʼe nātou fakatalitali ki te temi ʼaē kua nātou ʼiloʼi ai kua nātou maʼu te ʼu kalitate fakalaumālie ke feala hanatou ʼohoana. Kae tou toe manatuʼi foki mo te kau Kilisitiano selipatea ʼaē ʼe fia ʼohoana kae mole nātou maʼu honatou hoa. ʼE tou ʼiloʼi papau ʼe fiafia Sehova ʼi tanatou mole fia maumauʼi te pelesepeto ʼa te ʼAtua ʼo ʼuhiga mo te ʼohoana. Tahi ʼaē meʼa, ʼe tou leleiʼia anai tanatou agatonu pea mo tou fakaloto mālohiʼi anai nātou.
20. He koʼe ʼi ʼihi temi, ʼe feala ke fili e he ʼu taumatuʼa ke “mole [nātou] fāʼufua”?
20 ʼE feala koa mo he ʼu taumatuʼa ʼi ʼihi temi ke “mole [nātou] fāʼufua”? ʼI hona faʼahiga ʼaluʼaga, ʼe feala, he neʼe tohi fēnei e Paulo: “E au tala atu kia koutou te mea aeni, u tehina, kua tuku-lâ te temi. Ko natou tagata ae e i ai onatou ohoana, ke natou mauli o hagepe e mole ni onatou ohoana.” (1 Kolonito 7:29) Koia ʼe tonu ʼi ʼihi temi ke fakamuʼamuʼa te ʼu gāue faka teokalatike ʼi te ʼu fiafia pea mo te ʼu tapuakina ʼaē ʼe foaki e te nofo ʼohoana. Ko he manatu fakapotopoto ki te faʼahi ʼaia ʼe mole ina fakavaivai anai te ʼu noʼo ʼo te ʼohoana kae ʼe mālohi ai anai, heʼe tokoni kia nāua toko lua ke nā manatuʼi tuʼumaʼu ʼe ko Sehova ʼaē ʼe ina fakamālohiʼi tanā ʼu felogoi.—Tagata Tānaki 4:12.
21. He koʼe ʼe mole tonu ke tou valoki te ʼu taumatuʼa ʼaē ʼe fia maʼu fānau peʼe mole fia maʼu fānau?
21 Tahi ʼaē meʼa, ko ʼihi taumatuʼa ʼe mole fia maʼu fānau, ke feala hanatou ʼāteaina moʼo fakahoko tanatou selevisi ki te ʼAtua. Neʼe nātou fai ni ʼu sakilifisio, pea ʼe fakapale anai nātou e Sehova. Kae ʼe feala ke tou manatuʼi, ʼe fakaloto mālohiʼi e te Tohi-Tapu te nofo selipatea ʼuhi ko te logo lelei, kae ʼe mole talanoa fakahagatonu ia ki te fili ʼa ʼihi ke mole maʼu fānau ʼuhi ko te logo lelei. (Mateo 19:10-12; 1 Kolonito 7:38; vakaʼi ia Mateo 24:19 pea mo Luka 23:28-30.) Koia, ʼe fai anai e te ʼu taumatuʼa hanatou tonu kiai ʼo fakatafito ki tonatou ʼaluʼaga takitokotahi pea mo tanatou ia manatu. Tatau aipe pe koteā te puleʼaki ʼaē ka nātou fai, kae ʼe mole tonu ke tou valoki ia nātou ʼaia.
22. Koteā te meʼa maʼuhiga ʼaē ʼe tonu ke tou ʼiloʼi?
22 Ei, “kia meʼa fuli ʼe ʼi ai tona temi kua fakakatofa, ei, he temi kia meʼa fuli ʼi te lalo lagi.” ʼE ʼi ai mo “te temi ki te tau pea mo te temi ki te tokalelei.” (Tagata Tānaki 3:1, 8) ʼE fakamahino anai e te alatike ʼaē ka hoa mai pe koʼe ʼe maʼuhiga kia tatou hatatou ʼiloʼi fakalelei ia ʼaho nei pe koteā ʼi te ʼu meʼa ʼaia ʼe lua, ʼaē ʼe tonu ke tou fai.
ʼE Koutou Lava Fakamahino?
◻ He koʼe ʼe maʼuhiga kia tatou tatatou ʼiloʼi “kia meʼa fuli ʼe ʼi ai tona temi kua fakakatofa”?
◻ He koʼe ʼe ko he temi tāfito ʼaenī ‘ke tou fetāgihi’?
◻ Logola ʼe nātou ‘fetāgihi,’ kae he koʼe ʼe fiafia moʼoni te kau Kilisitiano?
◻ ʼE fakahā feafeaʼi e ʼihi Kilisitiano ʼe nātou faka ʼuhiga te temi ʼaenī ko he “temi ke mole fāʼufua ai”?
[Paki ʼo te pasina 6, 7]
Logope la ʼe ‘fetāgihi’ te kau Kilisitiano ʼo ʼuhiga mo te ʼu ʼaluʼaga ʼo te malamanei . . .
. . . kae ʼi tona ʼuhiga moʼoni ko nātou ʼaē ʼe fiafia ʼaupito ʼi te kele
[Paki ʼo te pasina 8]
Ko te minisitelio ʼi te temi katoa ʼe ko he fakatafito lelei ʼaia ke maʼuli fiafia ai he taumatuʼa