Koutou Feholaki Mai Te Potu Tuʼutāmakiʼia!
KO TE gāue ʼa te hahaʼi sivi moʼuga afi, ʼe ko te vakavakaʼi ʼo te ʼu moʼuga ʼaia, pea ʼe nātou fakafuafua peʼe pa anai, ke feala hanatou tala ki te hahaʼi. (ʼI te ʼosi pa ʼo te Moʼuga Fugen, neʼe tonu ki te kau polisi ke nātou tāʼofi te hahaʼi naʼa nātou hū ki te koga meʼa ʼaē ka hoko ai te tuʼutāmaki.) ʼO toe feiā pe, ko te kau ako Tohi-Tapu ʼe nātou vakaʼi te ʼu fakaʼiloga ʼo “te fakaosi o te malama-nei,” pea ʼe nātou tala ki te hahaʼi te tuʼutāmaki ʼaē ka hoko.—Mateo 24:3.
ʼI te Tohi-Tapu, ʼi te kapite 24 ʼo Mateo, ʼe ina fakahā mai kia tatou ʼe hoko anai te tuʼutāmaki ki te kele katoa, pea ʼe fakamatala ai te ʼu ʼuluaki fakaʼiloga: “E malaga ake anai te puleaga o fakafehagai ki te puleaga, mo te puleagahau o fakafehagai ki te puleagahau, pea e i ai anai he u hoge mo he u mafuike ia potu kehekehe fuape. . . . E kaugamalie te kau polofeta lohi e malaga ake anai pea e natou fakahe anai te tokolahi. Pea koteuhi ko te mafola a te agahala e fakaʼalupe anai te momoko o te ofa o te tokolahi. . . . Pea ka fagonogono anai te Logolelei aeni o te Puleaga ki te kelekele katoa, ko he fakamooni ki te hahai pagani fuape pea e hoko anai mo te fakaosi.”—Mateo 24:7-14.
ʼE mole tonu ke tou liliu ko he ʼu hahaʼi fai sivisivi moʼo mahino ki te lolotoga hoko ʼo te lea faka polofeta ʼaia. Kua hoko te faʼahi ʼaia talu mai te taʼu 1914. ʼI te sēkulō ʼaenī, neʼe hoko ai te ʼu tau faka malamanei e lua, mo te ʼu tau faka sivile, mo te ʼu tau ʼi te ʼu potu fenua veliveli, mo te ʼu tau faka lanu pea mo faka lotu. Neʼe hoko te ʼu hoge ʼuhi ko te ʼu tau ʼaia pea mo te ʼu tuʼutāmaki faka natula. Ko te tokolahi neʼe nātou mamate ʼi te ʼu mafuike. Kua fakatuʼu te ʼu magaʼi lotu ʼe takitaki e te ʼu hahaʼi kākā pea mo he ʼu tisipulo ʼe tauhi fakavale. ʼUhi ko “te agahala” ko te hahaʼi ʼe mole kei nātou ʼofa pea ʼe mole kei nātou aga fakakaumeʼa.
Ko te fai faka mafola ʼi te malamanei katoa, ʼe toe kau ki te fakaʼiloga ʼaia, pea ʼe lolotoga hoko nei. Koutou vakaʼi te takafi ʼo te nusipepa ʼaenī pea ʼe koutou sio anai ki te kupuʼi palalau ʼaenī “ ʼE ina kalagaʼi te Puleʼaga ʼa Sehova.” Ko Te Tule Leʼo ʼaē kua tā nei ʼona nusipepa e 22 miliona tupu, ia lea e 132, ʼe ko te meʼa gāue tāfito ʼo nātou ʼaē ʼe nātou fakahā te “Logolelei aeni o te Puleaga” ʼi te kele katoa. ʼE ʼui e te logo lelei ʼaia ko Sehova ʼAtua, te Tupuʼaga ʼo te ʼatulaulau, kua ina fakatuʼu te Puleʼaga ʼi selo pea ʼe ina fakaʼauha anai te mālama kovi ʼaenī pea mo toe fakatuʼu te palatiso kelekele. Ei, kua tou sio nei ki te fakaʼiloga kua vave fakahoko e te ʼAtua tana fakatuʼutuʼu, pea ʼe ina fakahā mai ʼe tuʼutāmakiʼia te hahaʼi ʼo te mālama ʼaenī.—Vakaʼi ia 2 Timoteo 3:1-5; 2 Petelo 3:3, 4; Apokalipesi 6:1-8.
Te ʼAho Fakamataku ʼo Sehova
Koteā te meʼa ʼaē ka hoko mokā hoko mai anai te temi ʼaē ka fakaʼauha ai e Sehova te kau agakovi? Koutou fakalogo ki tana fakamatala te faʼahi ʼaia: “ ʼE ʼau fai anai he ʼu fakamelomelo ʼi te lagi pea mo te kele, te toto pea mo te afi, pea mo te ʼu kohu mātolu. ʼE liliu anai te laʼā ʼo fakapōʼuli, pea mo te māhina ʼo toto, ʼi muʼa ʼo te hoko mai ʼo te ʼaho lahi pea mo fakamanavahe ʼo Sehova.”—Soele 2:30, 31.
Kua vave hoko mai te ʼaho ʼaia ʼaē ʼe fakamataku age ʼi te pa ʼo te moʼuga afi pea mo te mafuike, pea ʼe lahi age te ʼu maumau ʼaē ka hoko ai. Neʼe ʼui fēnei e te polofeta ko Sofonia: “Ko te ʼaho lahi ʼo Sehova kua ōvi mai. Kua ōvi mai, pea ʼe fakavilivili ʼaupito mai. . . . ʼE fakaʼauha anai te kele katoa e te afi ʼo tana fakamalotoloto, heʼe ina fai anai he fakaʼauha, ʼio he fakaʼauha fakamataku, ei, ʼo te hahaʼi fuli ʼo te kele.” Logope la “ ʼe mole feala anai ke hāofaki nātou e tanatou siliva pea mo tanatou aulo ʼi te ʼaho ʼo te hāūhāū ʼo te ʼAtua,” kae ʼe feala ke tou hāo ʼi te ʼaho fakamataku ʼaia.—Sofonia 1:14-18.
ʼE fakamahino fēnei mai e Sofonia peʼe lava feafeaʼi te faʼahi ʼaia: “ ʼI muʼa ʼo te fānauʼi e te lao ia he meʼa, ʼi muʼa ʼo te fakalaka te ʼaho ohage ko te ʼotaʼotaʼi fulumeto, ʼi muʼa ʼo te hoko kia koutou te hāūhāū kakaha ʼo Sehova, ʼi muʼa ʼo te hoko kia koutou te ʼaho ʼo te hāūhāū ʼa Sehova. . . . Koutou kumi te faitotonu, koutou kumi te agavaivai. Pea ʼe mahalo pe ʼe fufū anai koutou ʼi te ʼaho ʼo te hāūhāū ʼo Sehova.” (Sofonia 2:2, 3) ʼE feala ke hāofaki tatou mo kapau ʼe tou ‘kumi ia Sehova, mo tou kumi te faitotonu pea mo tou kumi te agavaivai.’ Ia ʼaho nei, ko ai ʼaē ʼe nātou kumi ia Sehova?
ʼE mahino papau ia, ʼe koutou fakapipiki te huafa ʼo “Sehova” ki te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ʼuhi ko tanatou gāue fai faka mafola. Neʼe kua lagi tuku atu kia koutou te nusipepa ʼaenī e he Fakamoʼoni ʼa Sehova. ʼE ʼiloʼi e te hahaʼi, ko te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ʼe nātou mulimuli ki te lao pea mo nātou fai te aga ʼaē ʼe tonu ke fai. ʼE nātou faiga ke nātou “teu ki te tagata foou” ʼaē ʼe kau kiai te agavaivai. (Kolose 3:8-10) ʼE nātou ʼui, ko te faʼahi ʼaia ʼe tupu ko tonatou akoʼi e te kautahi fakakelekele ʼo Sehova, ʼaē ʼe fakafofoga e te ʼu kokelekasio ʼo te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ʼi te malamanei katoa. Ei, ʼe feala ke koutou kumi hāofaki fakatahi mo ‘te famili katoa ʼo totatou ʼu tēhina ʼi te malamanei.’—1 Petelo 5:9, MN.
Koutou Kumi Te Hāofaki ʼi Te Temi Nei
ʼE tonu ke tou kaumeʼa mo Sehova, kapau ʼe tou loto ke ina hāofaki tatou. Koteā ʼaē ʼe tonu ke tou fai? ʼE tali fēnei e te Tohi-Tapu: “Pe mole iloi e koutou ko te manako ki te malama-nei e ko te fehiaʼaga o te Atua? Koia, ko he tahi e fia kaumea mo te malama-nei, e ina fakanofo iaʼia ko te fili o te Atua.” (Sakopo 4:4) Ke feala hatatou kaumeʼa mo te ʼAtua, ʼe tonu ke tou tekeʼi te ʼu meʼa ʼo te mālama kovi ʼaenī ʼaē ʼe tou manako kiai, ʼaē ʼe agatuʼu ki te ʼAtua.
ʼE fai mai e te Tohi-Tapu te fakaloto mālohi ʼaenī: “Aua tautou ofa i te malama-nei, mo te u mea i te malama-nei. Kapau e i ai he tahi e ofa i te malama-nei, e mole mau te ofa o te Tamai ia te ia, koteuhi ko meafuape e mau i te malama-nei, te holi a te kakano mo te holi a te mata pea mo te fiaha i te u koloa, e mole haù ia mai te Tamai, kae e haù mai te malama-nei. Io, e fakamole te malama-nei mo tana u holi; kae kia ia ae e ina fai te finegalo o te Atua e mauli o talu ai.” (1 Soane 2:15-17) Ia ʼaho nei ko te tokolahi ʼo te hahaʼi ʼe ʼi ai tonatou ʼu holi fakasino—ʼe nātou holi mālohi ki te ʼu felāveʼi fakasino, ʼe nātou mānumānu paʼaga, pea ʼe nātou fai mālohi tanatou pule ki te hahaʼi. Kae kapau ʼe tou fia kau mo Sehova, pea ʼe tonu ke tou fakafisi ki te ʼu holi ʼaia.—Kolose 3:5-8.
Kua lagi koutou lau te nusipepa ʼaenī, pea ʼe lagi koutou tali tana fakamahino te ʼu lea faka polofeta ʼo te Tohi-Tapu. Kae ʼe lagi koutou fakameʼameʼa ʼi takotou fakatahi mo te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova. Kae kapau ʼe tou ʼiloʼi ʼe hoko anai he tuʼutāmaki, pea ʼe feʼauga anai koa tatatou logo ki tana tala mai? Ohage ko te meʼa ʼaē neʼe hoko ʼi te Moʼuga Fugen, ʼe tonu ke tou mulimuli ki te fakatokaga ʼaē ʼe fai mai kia tatou. Koutou manatuʼi, neʼe mamate ai te ʼu hahaʼi tala logo pea mo fai paki e toko 15, he neʼe nātou fia fai te ʼu paki matalelei. Ko te tahi tagata fai paki neʼe mate kae kei pipiki tona kauʼi tuhi ʼi te meʼa lomi fai paki. Neʼe ʼui e te tagata sivi moʼuga afi, “kapau ʼe ʼau mate ʼi he ʼaho, pea ʼe ʼau fia mate ia tafa ʼo te moʼuga afi,” pea neʼe hoko te meʼa ʼaia. Ko te ʼu hahaʼi fuli ʼaia neʼe nātou fai tanatou gāue ʼaki tonatou loto katoa. Kae neʼe nātou mamate he neʼe nātou meʼa noaʼi te fakatokaga ʼaē neʼe fai age kia nātou.
Ia ʼaho nei, ko te tokolahi ʼe nātou logo ko te ʼAtua ʼe ina fakaʼauha anai te mālama kovi ʼaenī, kae ʼe mole faʼa maʼuhiga kia nātou te fakatokaga ʼaia. Ko ʼihi ʼe nātou ʼui fēnei, ‘ ʼe lagi hoko anai, kae ʼe mole hoko anai ʼi totatou temi.’ ʼE nātou faka holomuli te ʼaho ʼo Sehova, heʼe mole nātou fia tuku te ʼu meʼa ʼaē ʼe maʼuhiga kia nātou ʼi te temi nei.
Neʼe hoko te fihifihia ʼaia kia Paluke. ʼI tona ʼuhiga sikalaipe ʼo te polofeta ʼāfea ko Selemia, neʼe lototoʼa ia Paluke ʼo tala ki te kau Iselaele ʼe fakaʼauha anai Selusalemi. Kae ʼi te tahi temi, neʼe fiu ʼi te gāue ʼaia. ʼI te lakaga ʼaia, neʼe fakatonutonuʼi ia ia e Sehova: “Kae ko koe, ʼe ke haga kumi te ʼu meʼa lalahi maʼa koe. ʼAua naʼa ke haga kumi.” Neʼe mole tonu ke kumi e Paluke ‘te ʼu meʼa lalahi maʼa ia,’ pe ko te ʼu koloā, pe ko te maʼu tuʼulaga, pe ko te maʼuli fīmālie ʼi te faʼahi fakasino. Neʼe tonu ke ina faka maʼuhigaʼi te faʼahi pe e tahi, te fai ʼo te finegalo ʼo te ʼAtua moʼo tokoni ki te hahaʼi ke nātou kumi ia Sehova. Kapau neʼe ina fai te faʼahi ʼaia, pea neʼe feala ‘ke totogi ia ia ʼaki tona nefesi.’ (Selemia 45:1-5) ʼO toe feiā pe mo tatou, ʼe mole tonu ke ‘tou kumi te ʼu meʼa lalahi maʼa tatou,’ kae ʼe tonu ke tou kumi ia Sehova, ʼaē ʼe feala ke ina hāofaki totatou maʼuli.
ʼI te Moʼuga Fugen, neʼe gāue ai te kau polisi pea mo te hahaʼi tamate afi ʼe toko hogofulu tupu, pea neʼe nātou mamate ai ʼi te huʼa vela. Neʼe nātou faigaʼi ke nātou tokoni ki te hahaʼi tuʼutāmakiʼia pea mo puipui nātou. ʼE nātou hage ko te hahaʼi tagata pea mo te hahaʼi fafine agalelei ʼaē ʼe nātou loto ke lelei te ʼaluʼaga ʼo te mālama ʼaenī. Logope la ʼe lelei ʼaupito tanatou holi ʼaia, kae “ko te meʼa ʼaē kua piko ʼe mole feala hona fakatonutonuʼi.” (Tagata Tānaki 1:15) ʼE mole feala ke fakatonutonuʼi te mālama fakahehema ʼaenī. ʼE ko he agapoto koa hakita ‘kaumeʼa mo te mālama ʼaenī’ ʼo kita faiga ke kita hāofaki te mālama ʼaenī ʼaē ʼe fia molehi e te ʼAtua?
ʼI Takotou ʼOsi Feholaki, Koutou Nofo Mamaʼo
ʼE kehe takita fakamamaʼo ʼi te mālama ʼaenī ʼaē ka hoko kiai te tuʼutāmaki, pea mo takita nofo ʼi te puipuiʼaga ʼo “te famili katoa ʼo te ʼu tēhina.” (1 Petelo 2:17, MN) ʼAua naʼa galo kia tatou te ʼu hahaʼi gāue kele ʼaē, ʼi tanatou ʼosi mavae mai te Moʼuga Fugen, neʼe nātou toe liliu moʼo vakaʼi tonatou ʼu gāueʼaga ʼaē neʼe tuʼu ōvi kiai. ʼE mahino ia, neʼe nātou toe fia liliu ki te faʼahiga maʼuli ʼaē neʼe nātou “māhani” kiai. Kae ʼe mahino kia koutou, neʼe mole ko he aga fakapotopoto tanatou liliu ki tanatou ʼu gāueʼaga. Lagi neʼe kua nātou hū ʼi te tahi ʼu lakaga ki te potu ʼaē neʼe tapu, pea lagi neʼe mole nātou nonofo fualoa ʼi te potu tuʼutāmakiʼia, pea neʼe mole hoko ai he meʼa kia nātou. ʼI te tahi temi, neʼe fualoa age tanatou nonofo ai, pea neʼe mole hoko ai he meʼa kia nātou. Lagi neʼe nātou māhani ʼi te fakalaka ʼi te tuʼakoi ʼo te potu tuʼutāmakiʼia, pea neʼe nātou fia nonofo fualoa ai.
Neʼe ʼui e Sesu Kilisito ʼe hoko anai te taʼi ʼaluʼaga ʼaia ʼi “te fakaosi o te malama-nei.” Neʼe ina ʼui fēnei: “Koteuhi i te temi aia, i mua o te tulivio, nee natou kai’pe mo inu, nee natou faiʼohoana mo talaga ohoana o kaku ki te aho nee hu ai Noe ki te aleka. Pea nee mole natou [tokagaʼi he meʼa, MN] o kaku ki te hoki to a te tulivio pea nee ina ave fuli natou, e feia anai mo te haele mai o te Foha o te tagata.”—Mateo 24:3, 38, 39.
Koutou fakatokagaʼi neʼe palalau Sesu ki te ʼinu, mo te kai pea mo te fai ʼohoana. Kia mata ʼo Sehova ʼe mole kovi te ʼu meʼa ʼaia. Koteā ʼaē neʼe kovi? Ko te hahaʼi ʼo te temi ʼo Noe, “nee mole natou [tokagaʼi he meʼa],” pea ʼi tonatou maʼuli neʼe nātou fai pe te ʼu meʼa neʼe nātou māhani kiai. Kae ʼi te temi ʼaē ʼe kita ʼiloʼi ai ʼe hoko anai he tuʼutāmaki, ʼe mole tonu ke kita fai pe tokita maʼuli “māhani.” ʼI takotou ʼosi feholaki mai te mālama ʼaenī ʼaē kua fakatūʼa, pea ʼi takotou kua fakamamaʼo mai ai, ʼe tonu ai ke koutou tekeʼi mālohi takotou fia liliu kiai moʼo kumi mai ai he ʼu meʼa lelei. (1 Kolonito 7:31) ʼE lagi feala ke koutou mavae ʼi te potu fīmālie ʼi te faʼahi fakalaumālie pea mo toe liliu haohaoa mai kiai, pea ʼe lagi mole fakatokagaʼi anai e he tahi. Kae kapau ʼe koutou fai feiā, pea ʼe mole kei koutou matataku anai, pea ʼe koutou toe liliu anai ki te mālama, ʼo koutou nofo fualoa ai. Mole tuai pea ʼe lagi koutou manatu fēnei anai: “ ʼE mole hoko mai anai te fakaʼosi ʼi totatou temi.”
Tahi ʼaē meʼa, koutou manatuʼi te hahaʼi fai takisi e tolu ʼaē neʼe mamate he neʼe nātou talitali ki te ʼu hahaʼi tala logo pea mo fai paki ʼi te temi ʼaē neʼe tatafe ai te huʼa vela ʼi te moʼuga. Ia ʼaho nei, ʼe feala ki ʼihi ke nātou mulimuli ki te hahaʼi ʼaē ʼe nātou toe liliu ki te mālama. Tatau aipe pe koteā tona tupuʼaga, kae ʼe hā lelei mai ka fakalotoʼi tatou ke tou toe liliu ki te potu tuʼutāmakiʼia, pea ʼe mole ʼi ai hona fua lelei.
Ko te hahaʼi fuli ʼaē neʼe mamate ʼi te pa ʼo te Moʼuga Fugen, neʼe nātou fakalaka ʼi te ʼu tuʼakoi pea nātou hū ki te potu tuʼutāmakiʼia. Logope la neʼe nātou ʼiloʼi ʼe pa anai te moʼuga ʼi he ʼaho, kae neʼe nātou manatu, ʼe mole hoko anai ʼi te ʼaho ʼaia. Ki te tokolahi ʼi tanatou sivi te fakaʼiloga ʼo te fakaʼosi ʼo te mālama ʼaenī, ʼe nātou ʼiloʼi ʼe hoko mai anai te ʼaho ʼo Sehova kae ʼe kei tuai mai. Ko ʼihi ʼe nātou ʼui ko te ʼaho ʼaia ʼe mole hoko anai ʼi tonatou temi. Kae ʼe mole lelei te taʼi manatu ʼaia.
Neʼe fai mai te fakatokaga ʼaenī e te ʼapositolo ko Petelo: “E hokosia anai te aho o te AIiki o hage he kaihaa.” ʼE tonu ke tou nofo ʼalaʼala, ʼo tou “amanaki mo fakaviliviliʼi te fakahoko mai o te aho o te Atua,” pea mo tou “faiga ke ina mau mai [tatou], e [tou] heʼe mele mo maʼa mo mauli i te tokalelei.” (2 Petelo 3:10-14) ʼI te ʼosi fakaʼauha ʼo te mālama ʼaenī, ʼe tou hū anai ki te palatiso fakakelekele ʼaē ka takitaki e te Puleʼaga ʼo te ʼAtua. ʼOfa pe ke ʼaua naʼa fakahalaʼi tatou ke tou ʼolo ki te potu tuʼutāmakiʼia, tatau aipe pe koteā tona tupuʼaga, koteʼuhi ko te ʼaho ʼaē ʼe tou toe liliu ai ki te mālama ʼe feala ke hoko mai ai te ʼaho ʼo Sehova.
Koutou feholaki ki te hahaʼi ʼa Sehova pea mo koutou nonofo mo nātou.
[Paki ʼo te pasina 7]
Koutou feholaki ki te hahaʼi ʼa Sehova pea mo koutou nonofo mo nātou
[Haʼuʼaga ʼo te paki pasina 4]
Iwasa/Sipa Press