Watchtower TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Watchtower
TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Faka'uvea
  • TOHI-TAPU
  • TOHI
  • FONO
  • w00 1/4 p. 24-28
  • Neʼe Nātou Agatonu Pea Mo Lototoʼa ʼi Te Fakataga Nasi

Aucune vidéo n'est disponible pour cette sélection.

Il y a eu un problème lors du chargement de la vidéo.

  • Neʼe Nātou Agatonu Pea Mo Lototoʼa ʼi Te Fakataga Nasi
  • Te Tule Leʼo—2000
  • Manatu Tafito
  • ʼE Tapuʼi​—⁠Kae ʼe Tuputupu Pe Te Gāue
  • Neʼe Fakaʼapaʼapa Kia Nātou ʼUhi Ko Tanatou Mole Matataku
  • Ko Te Taʼu Fakaʼosi ʼo Te Fakataga Nasi
  • ʼE Hoko Atu Te Fakatagaʼi ʼo Te Kau Fakamoʼoni
  • ʼE Toe Manatuʼi e Sehova
Te Tule Leʼo—2000
w00 1/4 p. 24-28

Neʼe Nātou Agatonu Pea Mo Lototoʼa ʼi Te Fakataga Nasi

ʼI te ʼaho 17 ʼo Sūnio 1946, neʼe momoli e te Fineʼaliki ʼo Pays-Bas ko Wilhelmine tana tohi ʼe ina fai ai he fakalelei ki te famili Fakamoʼoni ʼa Sehova ʼi Amsterdam. Neʼe ina fia fakahā tana fakaʼapaʼapa ki tanatou tama ko Jacob van Bennekom, ʼaē neʼe matehi e te kau Nasi lolotoga te Lua Tau Faka Malamanei. Ko te ʼu taʼu ki muʼa atu, ko te fono faka kolo ʼaē neʼe fai ʼi Doetinchem, te kolo ʼe tuʼu ʼi te potu esite ʼo Pays-Bas, neʼe ina fai te tonu ʼaē ke fakahigoa te ala ki te higoa ʼo Bernard Polman, te tahi Fakamoʼoni ʼa Sehova neʼe matehi lolotoga te tau.

HE KOʼE neʼe fakafeagai te kau Nasi kia Jacob, mo Bernard, pea mo ʼihi age kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ʼo Pays-Bas lolotoga te Lua Tau Faka Malamanei? Pea koteā te meʼa ʼaē neʼe ina faka fealagia ki te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ke nātou agatonu lolotoga te ʼu taʼu ʼaē neʼe hoko ai te ʼu fakataga kovi ʼaupito ʼaia, pea ki muli age kua fakaʼapaʼapa kia nātou te hahaʼi ʼo tonatou kolo pea mo te fineʼaliki? Moʼo tali kiai, tou vakaʼi fakatahi muʼa te ʼu meʼa ʼaē neʼe hoko ai te ʼu fakafeagai ʼaia, ʼaē ʼe feala ke fakatatau ki te fakafeagai ʼa Tavite kia Koliate, ʼo te kūtuga Fakamoʼoni ʼa Sehova pea mo te kau Nasi.

ʼE Tapuʼi​—⁠Kae ʼe Tuputupu Pe Te Gāue

ʼI te ʼaho 10 ʼo Maio 1940, neʼe ʼohofi e te foʼi solia Nasi ia Pays-Bas. Talu mai te tufa e te kau fakamoʼoni ʼa Sehova te ʼu kaupepa ʼaē ʼe fakahā ai te ʼu gāue fakalialia ʼa te kau Nasi, pea mo tanatou lagolago ki te Puleʼaga ʼo te ʼAtua, ko te kau Nasi neʼe nātou faiga fakavilivili ke nātou fakagata te ʼu gāue ʼa te kau Fakamoʼoni. Mole katoa kiai vāhaʼa e tolu ʼi te ʼosi ʼohofi e te kau Nasi te fenua ʼo Pays-Bas, neʼe nātou fai te lao fakafūfū ʼe ina tapuʼi ai te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova. ʼI te ʼaho 10 ʼo Malesio 1941, neʼe tā e te sulunale te tapu ʼaia, ʼe ina tukugakoviʼi ai te kau Fakamoʼoni ʼe nātou “fakafeagai ki te ʼu fakatuʼutuʼu ʼo te fenua pea mo te ʼēkelesia.” Neʼe ʼāsili ai te matematehi ʼo te kau Fakamoʼoni.

Ko te meʼa neʼe fakatokagaʼi, ʼo ʼuhiga mo te Gestapo ʼaē kua ʼiloa, te polisi fakafūfū, neʼe ina leʼoleʼo te ʼu ʼēkelesia fuli, kae neʼe ina fakatagaʼi ʼaupito te kautahi faka Kilisitiano e tahi. ʼE ʼui e Louis de Jong, te Polofesea Holani ʼo te hisitolia: “Ko te ʼu fakataga ʼaē neʼe fai ʼo aʼu ki te mate, . . . neʼe fai ki te kautahi pe e tahi, te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova.”​—⁠Het Koninkrijk der Nederlanden in de Tweede Wereldoorlog (Te Puleʼaga ʼo Pays-Bas Lolotoga Te Lua Tau Faka malamanei).

Neʼe gāue tahi te Gestapo mo te polisi Holani ki te kumi pea mo te puke ʼo te kau Fakamoʼoni. Tahi ʼaē meʼa, ko te tagata taupau feʼaluʼaki neʼe mataku pea neʼe liliu ko te ʼaposita, neʼe ina tala ki te kau Nasi te ʼu meʼa ʼo ʼuhiga mo tona ʼu kaumeʼa ʼāfea ʼo te tui. ʼI te fakaʼosi ʼo te māhina ʼo ʼApelili 1941, neʼe puke te toko 113 kau Fakamoʼoni. Neʼe fakagata koa te gāue fai faka mafola ʼuhi ko te ʼu fakataga ʼaia?

Ko te tali ʼe maʼu ʼi te Meldungen aus den Niederlanden (Ko Te ʼu Logo Mai Pays-Bas), ko te pepa maʼuhiga neʼe teuteuʼi ʼi ʼApelili 1941 e te Sicherheitspolizei (Polisi) Siamani. Ko te pepa ʼaia ʼe ina ʼui fēnei ʼo ʼuhiga mo te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova: “Ko te magaʼi lotu ʼaia ʼaē neʼe tapuʼi, ʼe ina fakahoko mālohi tana gāue ʼi te fenua katoa, ʼo ina fai te ʼu fono ʼe tapuʼi e te lao, pea mo pulusi te ʼu pepa ʼe tā ai te ʼu palalau ʼaenī ‘Te fakatagaʼi ʼo te kau Fakamoʼoni ʼa te ʼAtua ʼe ko he fakapō’ pea mo te ʼu palalau ʼaenī ‘Ko Sehova ʼe ina fakatūʼa anai te kau fakataga ʼaki te fakaʼauha heʼegata.’ ” Hili kiai vāhaʼa e lua neʼe toe ʼui fēnei e te pepa ʼaia, “logope la te ʼāsili fefeka ʼo te ʼu fakatuʼutuʼu ʼaē ʼe fai e te kau Polisi ʼo ʼuhiga mo te ʼu gāue ʼa te kau Ako ʼo te Tohi-Tapu, kae ʼe ʼāsili tuputupu aipe tanatou gāue.” Ei, logope la neʼe lava puke nātou, kae neʼe hoko atu aipe e te kau Fakamoʼoni tanatou gāue, ʼo nātou tufa ki te hahaʼi te ʼu tohi e 350 000 ʼi te taʼu pe ʼo te 1941.

Koteā ʼaē neʼe ina faka fealagia ki te kiʼi kūtuga veliveli ʼaia ʼaē neʼe toko teau tupu kau Fakamoʼoni pea neʼe haga tuputupu, ke nātou maʼu te lototoʼa moʼo tali ki tonatou ʼu fili fakamataku? Ohage ko Isaia te polofeta agatonu ʼāfea, ko te kau Fakamoʼoni neʼe nātou manavasiʼi ki te ʼAtua, kae mole ki te tagata. Koteā tona tupuʼaga? He neʼe nātou falala ki te ʼu palalau fakaloto mālohi ʼaē neʼe fai e Sehova kia Isaia: “Ko ʼau​—⁠ʼe ko ʼau totonu ʼaē ʼe Ina fakaloto fīmālieʼi koutou. Ko ai ia koe ke ke mataku ki te tagata ʼaē ka mate?”​—⁠Isaia 51⁠:⁠12.

Neʼe Fakaʼapaʼapa Kia Nātou ʼUhi Ko Tanatou Mole Matataku

ʼI te fakaʼosi ʼo te taʼu 1941, neʼe ko te toko 241 kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ʼaē neʼe puke. Kae neʼe tokosiʼi ia nātou ʼaē neʼe matataku ki te tagata. Neʼe ʼui fēnei e Willy Lages, te tagata ʼiloa ʼo te kau polisi fakafūfū ʼo Siamani: “Ko te toko 90 ʼi te teau ʼo te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova neʼe mole nātou fia fakahā he meʼa, kae ko te tokosiʼi ʼi te tahi ʼu kautahi neʼe nātou lavaʼi te nofo fakalogologo. Ko te ʼu palalau ʼaē neʼe fai e te takitaki lotu Holani neʼe pilisoni tahi mo ʼihi kau Fakamoʼoni, ko Johannes J. Buskes, ʼe ina fakamoʼoni ki te manatu ʼa Lages. ʼI te taʼu 1951, neʼe tohi fēnei e Buskes:

“Ki muli age, neʼe ʼau maʼu leva te fakaʼapaʼapa lahi kia nātou ʼuhi ko tanatou falala ki te ʼAtua pea mo te mālohi ʼo tanatou tui. ʼE mole galo anai kia ʼau te tūpulaga​—⁠ʼau mahalo neʼe taʼu 19​—⁠neʼe ina tufa te ʼu kaupepa ʼe nātou fakakikite ai te tō ʼo Itilele pea mo te Tolu Reich. . . . Neʼe feala pe ke tuku age ia ia ʼi te vaeluaʼi taʼu, mo kapau la neʼe ina fakapapau ʼe ina tuku anai te hoko atu ʼo te faʼahiga gāue ʼaia. Neʼe fakafisi ʼosi ki te faʼahi ʼaia, pea neʼe fakatūʼa ia ia ke ina fakahoko ʼi tona maʼuli katoa te ʼu gāue fakakinau ʼi Siamani. Neʼe mātou ʼiloʼi lelei pe koteā tona faka ʼuhiga. Pea ʼi te uhu ake neʼe ʼave leva ia ia pea neʼe mātou tauʼinē ki ai, pea neʼe ʼau ʼui age ki ai ʼe mātou manatuʼi anai ia ia pea mo faikole anai maʼa ia. Pea koʼeni pe tana tali mai: ‘ ʼAua takotou hoha kia ʼau. Heʼe ko te Puleʼaga ʼa te ʼAtua ʼe hoko moʼoni mai anai.’ Ko he meʼa feiā ʼe mole feala ke galo kia koutou, tatau aipe peʼe lahi he ʼu meʼa ʼe koutou fakafeagai ai ki te ʼu akonaki ʼa te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova.”

Logope la te ʼu fakataga fekai ʼaē neʼe hoko, kae neʼe tuputupu pe te kaugamālie ʼa te kau Fakamoʼoni. ʼI muʼa ʼo te kamata ʼo te lua tau faka malamanei neʼe nātou toko 300 pe, pea ʼi te taʼu 1943 neʼe kua nātou aʼu ki te toko 1 379. Meʼa fakaʼofaʼofa foki, heʼe ʼi te fakaʼosi ʼo te taʼu pe ʼaia, neʼe mamate ai te toko 54 ʼi te toko 350 kau Fakamoʼoni ʼaē neʼe puke ʼo ʼave ki te ʼu lotoʼā fakamamahi kehekehe. Pea ʼi te taʼu 1944, neʼe kei ʼi ai te toko 141 kau Fakamoʼoni ʼo Pays-Bas neʼe kei nonofo ʼi te ʼu lotoʼā fakamamahi kehekehe.

Ko Te Taʼu Fakaʼosi ʼo Te Fakataga Nasi

ʼI te hili ʼo te ʼaho 6 ʼo Sūnio 1944, neʼe ko te taʼu fakaʼosi ʼo te ʼu fakataga ʼaē neʼe fai ki te kau Fakamoʼoni. ʼI te faʼahi faka solia, neʼe mole kei feala ke fai he meʼa e te kau Nasi pea mo tonatou ʼu kaugā tau. ʼE feala ke kita manatu, ʼi te taʼi ʼaluʼaga ʼaia ʼe tuku anai te kau Nasi te gaohi koviʼi ʼo te ʼu Kilisitiano ʼaē neʼe mole nātou fai he ʼu meʼa ʼe kovi. Kae lolotoga te taʼu ʼaia, neʼe toe puke te tahi ʼu Fakamoʼoni e 48, pea neʼe mamate te toko 68 ʼi te ʼu Fakamoʼoni ʼaē neʼe pilisoniʼi. Neʼe kau kia nātou ia Jacob van Bennekom, ʼaē neʼe tou talanoa ki ai ʼi te kamata.

ʼI tona taʼu hogofulu-ma-valu, neʼe kau ia Jacob ki te toko 580 kau Kilisitiano ʼaē neʼe papitemaʼi ko he kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ʼi te taʼu 1941. ʼOsi pe ʼaia, pea neʼe mavae ʼi tana gāue ʼaē neʼe totogi lelei he neʼe feala ke fakatupu kovi ai ki tona ʼuhiga Kilisitiano. Pea neʼe ina maʼu te gāue ko he tagata fetuku tohi, pea neʼe ina kamata te fai faka mafola temi katoa. Neʼe puke ia ia pea neʼe ʼave ʼo pilisoniʼi, he neʼe taka mo te ʼu kaupepa faka Tohi-Tapu. ʼI ʼAukusito 1944, ʼi tona taʼu 21, neʼe faitohi ia Jacob ki tona famili mai te fale pilisoni ʼo te kolo ʼo Rotterdam:

“ ʼE ʼau lelei pe pea mo fiafia ʼaupito. . . . Kua fakafehuʼi tuʼa fā ia ʼau. Neʼe kovi ʼaupito te ʼu ʼuluaki fakafehuʼi e lua, pea neʼe kovi toku tā, kae ʼaki te mālohi pea mo te ʼofa makehe ʼo te ʼAliki, neʼe mole ʼau tala he meʼa ʼo aʼu mai ki te temi nei. . . . ʼI henī kua ʼau fai taku ʼu akonaki e ono ki te toko 102. Ko ʼihi ia nātou ʼe nātou fia logo, pea neʼe nātou fakapapau mai, ka faka ʼāteaina anai nātou pea ʼe nātou hoko atu anai te faʼahi ʼaia.”

ʼI te ʼaho 14 ʼo Sepetepeli 1944, neʼe ʼave Jacob ki te lotoʼā fakamamahi ʼe tuʼu ʼi te kolo ko Amersfoort ʼo Holani. Pea neʼe ina toe hoko atu pe tana fai faka mafola. ʼO feafeaʼi? ʼE fakamanatuʼi fēnei mai e te tagata neʼe nā kaugā pilisoni: “Ko te kau pilisoni neʼe nātou tae te ʼu toega sikaleti ʼaē neʼe līaki e te ʼu tagata leʼo, pea nātou fakaʼaogaʼi te ʼu pasina ʼo te Tohi-Tapu ko he ʼu pepa pelu sikaleti. ʼI ʼihi temi neʼe lava lau e Jacob he ʼu kupu ʼi te ʼu pasina ʼo te Tohi-Tapu ʼi muʼa ʼo tonatou fakaʼaogaʼi moʼo pelu ʼaki tanatou ʼu sikaleti. Pea neʼe ina foimo fakaʼaogaʼi atu aipe te ʼu kupu ʼaia moʼo fakatafito kiai tana fai faka mafola kia mātou. ʼAki te temi neʼe mātou fakahigoaʼi ia Jacob ko ‘te tagata ʼo te Tohi-Tapu.’ ”

ʼI te māhina ʼo ʼOketopeli 1944, neʼe kau Jacob ʼi te kau pilisoni ʼaē neʼe fekauʼi ke nātou keli he ʼu luo ke tō kiai te ʼu tānike. Kae ko Jacob neʼe fakafisi ki te gāue ʼaia heʼe ko tona leʼo ʼo loto neʼe mole ina fakagafua kia ia ke lagolago ki te ʼu gāue ʼo te tau. Logope tona fakakinauʼi e te ʼu tagata leʼo, neʼe mole ina fai he meʼa. Pea ʼi te ʼaho 13 ʼo ʼOketopeli neʼe toʼo ia ia mai tona kogafale pilisoni pea neʼe ʼave ia ia e te ofisie ki te koga meʼa ʼaē neʼe nātou gāue ai. Pea neʼe mole fetogi e Jacob te tonu ʼaē neʼe kua ina fai. Ki muli age neʼe fekauʼi ia Jacob ke ina keli tona luo pea neʼe fanahi ia ia.

ʼE Hoko Atu Te Fakatagaʼi ʼo Te Kau Fakamoʼoni

Ko te lototoʼa ʼa Jacob pea mo ʼihi age, neʼe fakatupu ʼita ki te kau Nasi ʼo tupu ai te fakatagaʼi ʼo te tahi ʼu Fakamoʼoni. Neʼe kau ai ia Evert Kettelarij, ʼaē neʼe taʼu 18. Ki muʼa atu, neʼe feala kia Evert tana feholaʼaki pea mo tana fenonoʼaki, kae ki muli age neʼe puke ia ia pea neʼe tā mālohi ke ina tala age he ʼu meʼa ʼo ʼuhiga mo te kau Fakamoʼoni. Neʼe fakafisi kiai pea neʼe ʼave ia ia ke ina fakahoko he ʼu gāue fakakinauʼi ʼi Siamani.

Pea ʼi te māhina pe ʼaia ʼo ʼOketopeli 1944, neʼe kumi e te kau polisi ia Bernard Luimes, te māʼā ʼo Evert. Pea ʼi tanatou maʼu ia ia, neʼe feʼoloʼaki mo te ʼu Fakamoʼoni e lua ko Antonie Rehmeijer pea mo Albertus Bos. Ko Albertus neʼe kua pilisoni ia māhina e 14 ʼi te lotoʼā fakamamahi. Pea ʼi tana mavae mai ai, neʼe toe gāue mālohi ʼi te fai faka mafola. ʼUluaki neʼe kovi ʼaupito te tā ʼo te ʼu tagata ʼaia e tolu, pea neʼe fanahi leva nātou. Neʼe hoki maʼu tonatou ʼu sino ʼi te fakaʼosi ʼo te tau pea neʼe fai tonatou ʼavaifo. Mole faʼa fualoa ʼi te hili ʼo te tau, neʼe fakamatala te tāmateʼi ʼaia e te ʼu sulunale ʼo te fenua. Ko te tahi sulunale neʼe ina tohi ko te ʼu Fakamoʼoni ʼaia e tolu, neʼe nātou fakafisi tuʼumaʼu ki te ʼu gāue ʼa te kau Nasi ʼaē neʼe fakafeagai ki te ʼu lao ʼa te ʼAtua, pea “neʼe matehi ai nātou.”

Lolotoga te temi ʼaia ʼi te ʼaho 10 ʼo Novepeli 1944, ko Bernard Polman, ʼaē neʼe tou talanoa ki ai ʼi te kamata, neʼe puke ia ia pea neʼe ʼave ke gāue maʼa te solia. Neʼe ko ia tokotahi pe te Fakamoʼoni ʼi te ʼu lotoʼā fakamamahi ʼaia, pea neʼe ko ia tokotahi ʼaē neʼe fakafisi ki te fakahoko ʼo te gāue ʼaia. Pea ko te ʼu tagata leʼo neʼe nātou ʼahiʼahi te ʼu meʼa kehekehe ke ina līaki tona agatonu. Neʼe mole nātou ʼavage hana meʼa kai. Tahi ʼaē meʼa, neʼe tā mālohi ia ia ʼaki te ʼu koga ʼakau, mo te huo takele pea mo te muliʼi fana. Pea neʼe nātou toe fakakinauʼi ia ia ke haʼele ʼi te vai momoko ʼo kaku ki tona ʼu tuli, pea neʼe nātou ʼave leva ia ia ki he kogafale ʼi te lalo fata, ke nofo ai mo tona ʼu mutuʼi meʼa palapala ki te uhu. Kae neʼe nofo agatonu aipe Bernard.

Lolotoga te temi ʼaia, ko te ʼu tokolua e lua ʼo Bernard, ʼe mole ko he ʼu Fakamoʼoni ʼa Sehova, neʼe fakagafua ke nā ʼōmai ʼo ʼaʼahi ia ia. Neʼe nā faiga ke nā fetogi tona loto, kae neʼe mole hona fua. ʼI tanā fehuʼi age kia Bernard peʼe ʼi ai he meʼa ʼe feala ke nā fai maʼa ia, neʼe ina fakaloto mālohiʼi nāua ke nā liliu ki fale pea ke nā ako te Tohi-Tapu. Ko tana ʼu tagata fakataga neʼe nātou tali ke ʼaʼahi ia ia e tona ʼohoana ʼaē kua faitama, he neʼe nātou loto ke ina fakaloto vaivaiʼi ia ia. Kae ko tana ʼaʼahi ia ia pea mo tana ʼu palalau fakaloto mālohi, neʼe nātou uga ai ia Bernard ke haga nofo agatonu ki te ʼAtua. Pea ʼi te ʼaho 17 ʼo Novepeli 1944, neʼe fanahi ia Bernard e te toko nima ʼi te kau fakataga ʼaia, ia muʼa ʼo te ʼu hahaʼi fuli ʼo te lotoʼā fakamamahi. ʼI te ʼosi mate ʼo Bernard, neʼe fonu te ʼu pulu ʼi tona sino, pea ʼi te kovi ʼosi ʼo tona ʼita neʼe toʼo e te ofisie pule tana pikinini pea ina fanahi te ʼu mata ʼo Bernard.

Logope neʼe punamaʼuli te kau Fakamoʼoni ki te aga fakamanu ʼaia ʼaē neʼe hoko ʼi te tāmateʼi ʼaia, kae neʼe nātou haga taupau aipe tanatou agatonu pea mo tanatou lotomālohi, pea mo hoko atu tanatou gāue faka Kilisitiano. Ko te kiʼi kokelekasio ʼo te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova, neʼe mole faʼa mamaʼo ʼi te koga meʼa ʼaē neʼe matehi ai ia Bernard, neʼe nātou ʼui fēnei ʼi te ʼosi ʼo te tāmateʼi ʼaia: “Ko te māhina ʼaenī, logope la te tuʼu kovi ʼo te temi pea mo te ʼu faigataʼa ʼaē neʼe fakahoko e Satana kia mātou, kae neʼe tuputupu tamatou gāue. Ko te ʼu hola ʼaē ʼe mātou fakaʼaogaʼi ki te minisitelio neʼe hiki mai te 429 ki te 765. . . . ʼI tana fai faka mafola, ko te tēhina neʼe felāveʼi mo te tagata neʼe lava faka mafola ki ai. Neʼe fehuʼi age e te tagata peʼe tatau tana lotu mo te lotu ʼo te tagata ʼaē neʼe fanahi. ʼI tana logo ʼaē ʼe tatau tanā lotu, neʼe ʼui fēnei e te tagata: ‘ ʼI tagata tui mālohi leva! ʼE ʼau fakahigoaʼi ia ia ʼe ko he tagata toʼa ʼi te tui!’ ”

ʼE Toe Manatuʼi e Sehova

ʼI Maio 1945 neʼe tō te kau Nasi pea nātou mavae mai Pays-Bas. Logope te mālohi ʼo te ʼu fakataga lolotoga te tau, kae ko te kaugamālie ʼo te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova neʼe tuputupu mai te toko teau tupu ʼo fakalaka ʼi te toko 2 000 kau Fakamoʼoni. ʼI tana talanoa ʼo ʼuhiga mo te kau Fakamoʼoni ʼo te temi tau, ʼe fakamoʼoni fēnei e te Polofesea ko de Jong: “Ko te tokolahi ʼo nātou neʼe mole nātou fia fakafisi ki tanatou tui logope la tonatou gaohi koviʼi pea mo te ʼu fakamamahi ʼaē neʼe fai kia nātou.”

Ko te tupuʼaga lelei ʼaia, ʼaē neʼe fia fakamanatuʼi ai e ʼihi hahaʼi ʼo te puleʼaga te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ʼi tanatou lototoʼa lolotoga te pule ʼa te kau Nasi. Kae ko te meʼa ʼaē ʼe maʼuhiga tāfito, ʼe ko te toe manatuʼi e Sehova pea mo Sesu te faʼifaʼitaki lelei ʼaē neʼe tuku e te ʼu Fakamoʼoni ʼaia ʼi te temi tau. (Hepeleo 6⁠:10) Lolotoga te ʼAfio ʼa Sesu Kilisito Ia Taʼu e Afe, ko te kau Fakamoʼoni agatonu ʼaia pea mo lototoʼa ʼaē neʼe nātou mamate ʼi tanatou tauhi ki te ʼAtua, ʼe toe fakatuʼuake anai nātou mai te ʼu falemaka fakamanatu, ʼaki te ʼamanaki ʼaē ke nātou maʼuʼuli ʼo heʼegata ʼi te palatiso fakakelekele!​—⁠Soane 5⁠:​28, 29.

[Paki ʼo te pasina 24]

Ko Jacob van Bennekom

[Paki ʼo te pasina 26]

Ko te nusipepa ʼe ina fakahā te tapuʼi ʼo te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova

[Paki ʼo te pasina 27]

ʼI te mataʼu: Ko Bernard Luimes; ʼi lalo: Ko Albertus Bos (ʼi te faʼahi hema) pea mo Antonie Rehmeijer; ʼi lalo: Ko te ʼu pilō ʼo te Sosiete ʼi Heemstede

    Te ʼu Tohi Fakaʼuvea (1978-2025)
    Mavae
    Hu Ki Loto
    • Faka'uvea
    • Vaevae
    • Préférences
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Conditions d’utilisation
    • Règles de confidentialité
    • Paramètres de confidentialité
    • JW.ORG
    • Hu Ki Loto
    Vaevae