Watchtower TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Watchtower
TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Faka'uvea
  • TOHI-TAPU
  • TOHI
  • FONO
  • w01 1/8 p. 23-27
  • ʼE ʼAu Fakafetaʼi Ki ʼOku ʼu Suvenia Maʼuhiga!

Aucune vidéo n'est disponible pour cette sélection.

Il y a eu un problème lors du chargement de la vidéo.

  • ʼE ʼAu Fakafetaʼi Ki ʼOku ʼu Suvenia Maʼuhiga!
  • Te Tule Leʼo—2001
  • Manatu Tafito
  • He Tahi ʼu Alatike
  • Te ʼu Taʼu Faigataʼa ʼo Te Tau Lahi
  • Ko He Kamata Māmālie
  • Ko Te Temi ʼo Te Fai ʼo He Tonu
  • Neʼe ʼAu Tau Mo Te Fihifihia
  • Taku ʼAlu Mamaʼo Atu
  • ʼE Maʼu Te ʼu Tapuakina ʼi Te Temi Malaʼia
  • ʼI Te Fale Fehikitaki Ohage Ko Te Kau Gitans
  • Ko He Ako ʼAoga
  • Ko Te Tahi Tau—Pea Mo Te Meʼa ʼAē Neʼe Hoko Ki Muli Mai
  • Neʼe Fetogi Taku Gāue ʼi Toku Taʼu 80
    Te Tule Leʼo—1998
  • Neʼe ʼAu Tauhi Kia Sehova ʼAki Toku Nefesi Katoa
    Te Tule Leʼo—1999
Te Tule Leʼo—2001
w01 1/8 p. 23-27

Tonatou Maʼuli

ʼE ʼAu Fakafetaʼi Ki ʼOku ʼu Suvenia Maʼuhiga!

NEʼE FAKAMATALA E DRUSILLA CAINE

Neʼe ko te taʼu 1933, pea neʼe hoki ʼau ʼohoana pe mo Zanoah Caine ʼaē neʼe hage pe ko ʼau, neʼe ko he tahi neʼe faka mafola evaselio temi katoa. Neʼe ʼau fiafia ʼaupito koteʼuhi neʼe ʼau fakatuʼutuʼu ke ʼau ʼalu ki toku ʼohoana ʼi te telituale ʼaē neʼe gāue ai, kae neʼe tonu muʼa ke ʼi ai haku lelue—neʼe ko he koloā maʼuhiga neʼe mole feala ia ke ʼau maʼu ʼi te ʼu temi faigataʼa ʼaia ʼi te ʼosi ʼo te lakilisi ʼo te ʼu taʼu 1920. E feafeaʼi haku ʼalu ki toku ʼohoana?

ʼI TE logo ʼo toku ʼu holotuʼa ki te faigataʼa ʼo toku ʼaluʼaga, neʼe nātou kumi ʼi te līʼaga ʼotaʼota te ʼu koga ukamea moʼo faʼu haku lelue. Neʼe nātou maʼu te ʼu koga ukamea ʼo nātou faʼu te lelue pea neʼe haʼele lelei! ʼI taku ʼosi akoako te aka lelue, neʼe ma ʼolo fakafiafia mo Zanoah ʼo fakalaka ʼi te kolo Pilitania ʼo Worcester pea mo Hereford, ʼo fai faka mafola ki te hahaʼi fuli ʼe felāveʼi mo māua.

Neʼe mole ʼau ʼiloʼi ʼi te lakaga ʼaia ʼe lahi anai toku ʼu suvenia maʼuhiga ʼe ʼau taupau anai ʼo ʼuhiga mo taku gāue ʼaia. Kae neʼe tuku mai te fakatafito fakalaumālie ʼaia e taku ʼu mātuʼa ʼofaina.

Te ʼu Taʼu Faigataʼa ʼo Te Tau Lahi

Neʼe ʼau tupu ʼi Tesepeli ʼo te taʼu 1909. Hili kiai te kiʼi temi siʼi pea neʼe maʼu e taku faʼe te tohi Le divin plan des âges (Fakapilitānia) pea ʼi te 1914 neʼe ʼave ʼau e taku ʼu mātuʼa ke mātou sisio ki te “Photo-Drame de la Création,” ʼi Oldham, ʼi Lancashire. (Ko te ʼu meʼa ʼaia e lua neʼe fai e te hahaʼi ʼaē ʼe fakahigoaʼi ʼi te temi nei ko te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova.) ʼI taku kei veliveli, ʼe ʼau manatuʼi lelei taku hopo fakafiafia ʼi tamatou liliu ki fale ʼi tamatou ʼosi sioʼi te ʼata! Neʼe kamata fakatuʼu leva e Frank Heeley te kūtuga ako Tohi-Tapu ʼi Rochdale, ʼi te koga meʼa ʼaē neʼe mātou nonofo ai. Ko te kau ki te kūtuga ʼaia neʼe tokoni mai kia mātou ʼi tomatou ʼuhiga famili ke mātou mahino ki te Tohi-Tapu.

Neʼe ʼosi tomatou maʼuli fīmālie ʼi te taʼu pe ʼaia ʼaki te kamata ʼo te Tau Lahi—ʼaē kua fakahigoaʼi ʼi te temi nei ko te ʼUluaki Tau Faka Malamanei. Neʼe pāui taku tāmai ki te hū solia kae neʼe fakafisi kiai. Neʼe ʼui e te telepinale ʼe ko te “tagata fakaʼapaʼapaʼia,” pea neʼe fakamatala e te nusipepa ʼo te koga meʼa ʼaia, neʼe lahi te ʼu tohi mai “te ʼu hahaʼi maʼuhiga neʼe nātou ʼui ʼo ʼuhiga mo ia neʼe ko te tagata fakamalotoloto ʼi tana fakafisi ki te ʼu fana.”

Kae ʼe mole ʼui ke tohi ʼe ʼāteaina katoa mai te faʼahi ʼaia, neʼe tohi pe ia ʼe ʼāteaina taku tāmai mai te tau. Neʼe vāʼi atu aipe ia ia, ʼo feiā mo taku faʼe pea mo ʼau. Ki muli age neʼe vakaʼi te ʼaluʼaga ʼo taku tāmai, pea neʼe fekauʼi ke ʼalu ʼo gāue kele, kae ko ʼihi hahaʼi gāue kele neʼe nātou fakagāueʼi lahi taku tāmai kae mole lahi tana litotogi peʼe mole pe la totogi age tana gāue ʼaia. Moʼo tokoni ki te maʼuli faka famili, neʼe gāue taku faʼe ʼo ina fai te ʼu toe fō lalahi ʼi te fale fai fō—kae neʼe mole lahi tana litotogi. Kae kua ʼau mahino ʼi te temi nei neʼe ko he ʼu taʼu teuteu ʼaia maʼaku, ke ʼau poto ʼi te fai puleʼaki ʼi te ʼu temi ʼaē neʼe faigataʼa ai toku maʼuli; pea neʼe tokoni mai kia ʼau ke ʼau faka maʼuhigaʼi tāfito te ʼu meʼa fakalaumālie.

Ko He Kamata Māmālie

Neʼe maʼuhiga ʼi tomatou maʼuli, te tagata ako Tohi-Tapu faʼafai ko Daniel Hughes. Neʼe gāue ʼi te lameni ʼo te mamala ʼi Ruabon, ko he kiʼi kolo ʼe tuʼu ia kilometa e 20 mai Oswestry, te kolo ʼaē neʼe tonu ke mātou hiki kiai. Neʼe ʼau fakahigoaʼi ia ia ko Oncle Dan, pea neʼe faifaitahi mo tamatou famili, pea ka felāveʼi mo mātou, neʼe palalau tuʼumaʼu ki te ʼu meʼa fakalaumālie. Neʼe mole ʼi ai he temi neʼe palalau ai ki te ʼu meʼa laulaunoa. Neʼe kamata te ako Tohi-Tapu ʼi Oswestry ʼi te 1920, pea neʼe fakatoʼo mai e Oncle Dan te tohi La Harpe de Dieu ʼi te 1921. Neʼe ʼau leleiʼia te tohi ʼaia koteʼuhi ʼaki tona faʼahiga fai ʼaia, neʼe faigafua ai kia ʼau taku tāʼofi te ʼu akonaki faka Tohi-Tapu.

Ki muli age neʼe ko Pryce Hughes,a ʼaē neʼe ina takitaki te filiale ʼa te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ʼi Lonitoni. Ko ia mo tona famili, neʼe nātou maʼuli ōvi mai ki Bronygarth, ʼi te tuʼakoi ʼo te potu fenua ʼo Galles, pea ko tona tuagaʼane, ko Cissie, neʼe ko te fafine neʼe kaumeʼa lelei mo taku faʼe.

ʼE kei ʼau manatuʼi te fiafia lahi ʼi te 1922 ʼi te pāui ʼaē neʼe fai ke ‘kalagaʼi te Hau mo tona puleʼaga.’ Lolotoga te ʼu taʼu neʼe hoa mai kiai, logope neʼe kei ʼau ako, kae neʼe ʼau lotomālohi ke ʼau kau ki te tufa ʼo te pepa lotu makehe ʼaia, tāfito te Acte dʼaccusation contre le clergé ʼi te 1924. Ka ʼau manatuʼi te temi ʼaia, neʼe ko he pilivilesio te kaugā gāue mo te ʼu tuʼuga tēhina mo tuagaʼane faitotonu—ʼe kau ai ia Maud Clarkb pea mo tona kaugā gāue ko Mary Grantc, mo Edgar Clayd, mo Robert Hadlington, mo Katy Roberts, mo Edwin Skinnere, ʼo feiā mo Percy Chapman pea mo Jack Nathan,f ʼaē neʼe ʼolo ki Kanata ʼo tokoni ki te gāue.

Ko te akonaki faka Tohi-Tapu “Ko Te Toko Lauʼi Miliona Hahaʼi ʼe Maʼuʼuli ʼi Te Temi Nei ʼe Mole Nātou Mamate Anai” neʼe ko he akonaki neʼe to lelei ʼi tamatou telituale laulahi ʼaia. ʼI te ʼaho 14 ʼo Maio 1922, ko te kāiga ʼo Pryce Hughes, ia Stanley Rogers, neʼe haʼu mai Liverpool ʼo fakahoko te akonaki ʼaia ʼi Chirk, ko te kiʼi kolo neʼe tuʼu ʼi te potu Noleto ʼo te kolo ʼe mātou nonofo ai, pea ʼi te afiafi pe ʼaia neʼe ina fai tana akonaki ʼi te fale sinema ʼo Playhouse ʼi Oswestry. ʼE kei ʼau nofo pe nei mo te pepa ʼaē neʼe tā ʼo ʼuhiga mo te fakahāhā ʼo te akonaki ʼaia. Lolotoga te temi ʼaia, neʼe haga fakamālohiʼi aipe tamatou kiʼi kūtuga e te ʼu ʼaʼahi ʼa te ʼu taupau feʼoloʼaki e toko tolu—ko Herbert Senior, mo Albert Lloyd, pea mo John Blaney.

Ko Te Temi ʼo Te Fai ʼo He Tonu

ʼI te 1929, neʼe ʼau fakatotonu ke ʼau papitema. Neʼe ko toku taʼu 19, pea ʼi te temi pe ʼaia neʼe ko taku ʼuluaki ʼahiʼahiʼi. Neʼe ʼau felāveʼi mo te tūpulaga ko tana tāmai neʼe ko te tagata fai politike. Neʼe ma feʼofa ʼaki pea neʼe ina kole mai ke ma ʼohoana. ʼI te taʼu ki muʼa atu, neʼe tā te tohi Gouvernement, pea neʼe ʼau tuku age te tohi feiā ki ai. Kae neʼe ʼiloga ia neʼe mole fia fai ki te kupu tāfito ʼo te tohi, ʼaē ʼe talanoa ki he puleʼaga ʼi selo. ʼAki taku ako neʼe ʼau ʼiloʼi te fakatotonu ʼaē neʼe fai ki te kau Iselaele ʼo te temi muʼa ke ʼaua naʼa nātou ʼohoanaʼi te hahaʼi ʼaē ʼe mole tui tahi mo nātou, pea ʼe faka ʼuhiga te pelesepeto ʼaia ki te kau Kilisitiano. Koia, logope neʼe faigataʼa te potu ʼaia, kae neʼe mole ʼau tali ke ma ʼohoana.—Teutalonome 7:3; 2 Kolonito 6:14.

Neʼe ʼau maʼu te mālohi mai te ʼu palalau ʼaenī ʼa Paulo: “ ʼAua naʼa tou fiu ʼi te fai ʼo te meʼa ʼaē ʼe lelei, heʼe tou utu anai ʼi tona temi totonu, mo kapau ʼe mole tou fiu.” (Kalate 6:9, MN ) Neʼe toe tokoni mai pe foki ia Oncle Dan ʼi tana faitohi fēnei mai: “ ʼI te ʼu ʼahiʼahi, peʼe lahi peʼe veliveli, toʼo ia Loma kapite 8 ʼi te vaega 28,” ʼaē ʼe ʼui ai: “Pea e tou iloi, e fakahuʼu tahi e te Atua te meafuape ki te lelei o natou e ofa kia te ia, ia natou kua pauiʼi o fai ki tona finegalo.” Neʼe mole faigafua kae neʼe ʼau ʼiloʼi neʼe tonu ke ʼau fai te meʼa ʼaia. ʼI te taʼu pe ʼaia neʼe ʼau kau kia nātou ʼe faka evaselio temi katoa.

Neʼe ʼAu Tau Mo Te Fihifihia

ʼI te 1931 neʼe mātou toʼo tomatou higoa foʼou, te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova, pea ʼi te taʼu pe ʼaia neʼe mātou gāue mālohi ki te tufa ʼo te kiʼi kaupepa Le Royaume, lʼEspérance du Monde. Neʼe takitahi te tagata fai politike mo tana kaupepa, feiā mo te kau takitaki lotu pea mo te kau fai fakatau koloā. Neʼe kamata taku telituale mai Oswestry ki Wrexham, ko kilometa e 25 ʼo aʼu ki te potu Noleto. Neʼe tonu ke ʼau gāueʼi fuli te faʼahi ʼaia.

ʼI te taʼu neʼe hoa mai kiai ʼi te fakatahi ʼaē neʼe fai ʼi Birmingham, neʼe fai te pāui ki he toko 24 ʼo ʼuhiga mo he faʼahiga gāue. Ko te toko 24 ia mātou neʼe mātou ō ki te fai ʼo te gāue ʼaia, kae neʼe mole mātou ʼiloʼi peʼe koteā te selevisi ʼaia. Koutou fakafuafua age tamatou punamaʼuli ʼi te ʼui mai ke mātou ʼolo taki toko lua ʼo tufa te kaupepa ʼaia, Le Royaume, lʼEspérance du Monde, pea mātou kofuʼi te ʼu lauʼi papa neʼe tohi ai te logo ʼo te Puleʼaga.

ʼI tamatou gāue ʼi te ʼu tafaʼaki ʼo te katetalale, neʼe ʼau ufiufi, kae neʼe ʼau loto fīmālie koteʼuhi neʼe mole ʼau ʼiloʼi he tahi ʼo te kolo. Kae ko te ʼuluaki fafine ʼaē neʼe ʼau felāveʼi mo ia neʼe ko taku kaugā ako ʼāfea, neʼe punamaʼuli kia ʼau pea neʼe ina ʼui fēnei mai: “Koteā ʼaē ʼe ke fai ʼaki te teu ʼaenā?” Neʼe ʼaoga te meʼa ʼaia neʼe hoko ke ʼau tauʼi taku tuʼania ki te tagata!

Taku ʼAlu Mamaʼo Atu

ʼI te 1933, neʼe ʼau ʼohoana mo Zanoah, ko te tagata vitua neʼe matuʼa age ia ʼau ʼi te ʼu taʼu e 25. Ko tona ʼuluaki ʼohoana neʼe ko te fafine Ako Tohi-Tapu neʼe mālohi, pea ʼi tana ʼosi mate, ko Zanoah neʼe nofo agatonu aipe ʼi te telituale ʼaē neʼe hinoʼi age ke gāue ai. Neʼe ma hiki mai Pilitania ki tamā telituale foʼou ʼi te potu Noleto ʼo te Pays de Galles, ia kilometa e 150. Ko te ʼu kalato, mo te ʼu pasikete pea mo te tahi ʼu meʼa maʼuhiga neʼe hili ʼi te ukamea ʼo te foe ʼo tamā ʼu lelue, ko ʼihi meʼa neʼe fakaʼefihi ʼi te foʼi ukamea faka lalava, pea ʼai te ʼu meʼa ki te hiliʼaga meʼa ʼo te muliʼi lelue! ʼI te telituale ʼaia neʼe ʼaoga ʼaupito tama ʼu lelue—neʼe ma ʼolo ai ki te ʼu koga meʼa fuli, ʼo ʼolo ʼi te tahi temi ʼo ōvi ki te tumutumu ʼo te moʼuga ʼo Cader Idris, ʼe meta 900 tona māʼoluga. Neʼe ko he meʼa fakafiafia te maʼu ʼo he ʼu hahaʼi neʼe fia logo ki “te Logolelei aeni o te Puleaga.”—Mateo 24:14.

Neʼe mole heʼeki faʼa fualoa hamā nonofo ʼi ai mo te ʼui mai e te hahaʼi neʼe fai faka mafola age kia nātou te tagata ko Tom Pryce, ohage pe ko tamā fai. Ki muli age, neʼe hoko te meʼa fakapunamaʼuli kia māua, he neʼe ma maʼu te nofoʼaga ʼo Tom ʼi Long Mountain, ʼe ōvi ki Welshpool. Lolotoga taku ʼu ʼuluaki fai faka mafola, neʼe ʼau tuku age ki ai te tohi ako Réconciliation. Neʼe ina ako tokotahi te tohi ʼaia, pea neʼe faitohi ki Lonitoni ke ʼavage hana tahi ʼu tohi, pea neʼe ina kamata faka mafola ai tana tui foʼou ʼaki he lotomālohi. Neʼe mātou fakafiafia lolotoga te ʼu lauʼi hola ʼo tamatou fakatahi, ʼo mātou ako fakatahi moʼo mātou fefakaloto mālohiʼaki.

ʼE Maʼu Te ʼu Tapuakina ʼi Te Temi Malaʼia

ʼI te 1934 neʼe kole ki te kau fai evaselio temi katoa fuli neʼe ōvi ki North Wales ke nātou ʼolo ki te kolo ʼo Wrexham ʼo tokoni ki te tufa ʼo te kiʼi kaupepa Le juste Souverain. ʼI muʼa ʼo te ʼaho ʼaē neʼe tonu ke kamata ai te tufa makehe ʼaia, neʼe hoko te tuʼutāmaki ki te fenua. Neʼe hoko te paʼulu ʼi te Lameni ʼo Gresford (ko te lameni ʼo te mamala), ia kilometa e tolu ʼo te potu Noleto ʼo Wrexham, ʼo mamate ai te toko 266 kau gāue ʼo te lameni ʼaia. Ko te ʼu tamaliki e toko 200 tupu neʼe nātou hala mo tāmai, pea ko fafine vitua e toko 160.

Neʼe tonu ke mātou fai he lisi ʼo nātou ʼaia ʼaē neʼe hoko ki ai te meʼa fakamamahi ʼaia, mo ʼaʼahi ia nātou takitokotahi, pea mo tuku age kia nātou he kiʼi kaupepa. ʼI te ʼu higoa ʼaia neʼe fakatoʼo mai neʼe kau ai ia te higoa ʼo te fafine ko Chadwick neʼe mate tana tama neʼe taʼu 19. ʼI taku ʼaʼahi ia ia, neʼe ʼi ai tana tama lahi ko Jack, neʼe haʼu ʼo fakaloto fīmālie tana faʼe. Neʼe ʼiloʼi ʼau e te tagata ʼaia kae neʼe mole ina ʼui mai he meʼa. Hili ʼaia te ʼaʼahi, neʼe ina lau te kiʼi kaupepa pea neʼe ina kumi te kiʼi kaupepa The Final War (te tau fakaʼosi), neʼe ko te tahi kiʼi kaupepa neʼe ʼau tuku age ki ai ʼi te ʼu taʼu ki muʼa atu.

Neʼe ʼiloʼi e Jack mo tona ʼohoana, ia May, te koga meʼa ʼaē neʼe ʼau nofo ai pea neʼe nā fakaʼui he tahi ʼu tohi. ʼI te 1936 neʼe nā tali ke fai age te ʼu fono ki tonā ʼapi ʼi Wrexham. Hili te ʼu māhina e ono ki te ʼaʼahi ʼa Albert Lloyd, neʼe fakatuʼu te kokelekasio pea neʼe ko Jack Chadwick ʼaē neʼe taupau pelesita. ʼI te temi nei, kua ʼi ai kokelekasio e tolu ʼi Wrexham.

ʼI Te Fale Fehikitaki Ohage Ko Te Kau Gitans

ʼI muʼa atu, neʼe ma fetogi nofoʼaga mai te tahi koga meʼa ki te tahi koga meʼa, kae neʼe fakatotonu e Zanoah neʼe kua tonu ke ʼi ai homā nofoʼaga, ʼe feala pe ke fetohoʼaki ʼi tamā feʼoloʼaki. Ko toku ʼohoana neʼe poto ʼi te gāue papa ʼuhi ko tona ʼuhiga Gitan, pea neʼe ina fakatuʼu maʼa māua te fale fehikitaki ohage ko te kau Gitans. Neʼe ma fakahigoaʼi te fale ko Elisapeta, ko he higoa faka Tohi-Tapu ko tona faka ʼuhiga “Te ʼAtua ʼo te Mahu.”

ʼE ʼau manatuʼi tāfito te tahi koga meʼa neʼe ma nonofo ai—neʼe ko te ʼōloto neʼe tuʼu ōvi ki te vaitafe. Neʼe hage kia ʼau ko he Palatiso! Neʼe mole ʼi ai he meʼa neʼe ina pulihi te fiafia ʼo te ʼu taʼu ʼaia neʼe ma maʼuʼuli ai ʼi te fale fehikitaki ʼaia, tatau aipe pe neʼe ʼi ai te ʼu meʼa neʼe mole lava maʼu ai. ʼI te ʼu temi momoko, neʼe ʼaisi te ʼu mutuʼi meʼa moe ʼaē neʼe lave ki te kaupā ʼo te fale, pea ko te tahi faigataʼaʼia neʼe ko te māhūhū ʼo te ʼaele. ʼI ʼihi temi, neʼe tonu ke ma ʼohu vai mai mamaʼo, kae neʼe ma tauʼi fakatahi te ʼu faigataʼaʼia ʼaia.

ʼI te tahi temi nive, neʼe ʼau mahaki, pea neʼe mole kei lahi hamā meʼa kai pea neʼe mole kei ʼi ai hamā falā. Neʼe heka ia Zanoah ki te palepale, pea neʼe ina toʼo toku nima, pea neʼe ina lau mai ia Pesalemo 37:25: “Neʼe ʼau tūpulaga, pea kua ʼau matuʼa foki, kae neʼe mole ʼau sio ki te agatonu kua līaki katoa, pea neʼe mole ʼau sio ki tona hākoga ʼe kumi pane.” Pea neʼe ina ʼui fēnei pea mo sio mai kia ʼau: “Kapau leva ʼe mole hoko he meʼa, pea ʼe tonu anai ke tā kole meʼa kai, kae ʼe mata faikehe kia ʼau mo kapau ʼe tuku e te ʼAtua ke hoko he ʼaluʼaga feiā!” Pea neʼe ʼalu ai ia ʼo fai faka mafola ki te ʼu hahaʼi ʼo te ʼu vāhaʼa fale.

ʼI te liliu mai ʼa Zanoah ʼi te fetapā moʼo ʼaumai haku meʼa ʼinu, neʼe ina maʼu te sila. Neʼe tuku ʼi loto te foʼi falā neʼe momoli e tana tāmai, neʼe ko te foʼi 7 500. ʼI te ʼu taʼu ki muʼa atu, neʼe tukugakoviʼi hala ia Zanoah neʼe ina kaihaʼa te falā, kae neʼe hoki ʼiloʼi age ʼe mole moʼoni te tukugakovi ʼaia. Ko te meʼa ʼofa ʼaia moʼo totogi ʼo te faʼahi ʼaia. Pea neʼe to tonu mai!

Ko He Ako ʼAoga

ʼI ʼihi temi ʼe hoki tou mahino ki he ʼu meʼa mokā hili ni ʼu taʼu. Ohage la: ʼI muʼa ʼo taku mavae ʼi te ako ʼi te 1927, neʼe ʼau fai faka mafola ki ʼaku ʼu kaugā ako fuli ʼo feiā mo te kau faiako—gata pe ki te tokotahi, ko Lavinia Fairclough. Neʼe mole ʼau tala age he meʼa ki te fafine ʼaia, mai tona ʼaluʼaga ʼaē neʼe mole ʼi ai he tahi neʼe fia fai ki te meʼa ʼaē neʼe ʼau fakatuʼutuʼu ki ai ʼi toku maʼuli, pea neʼe mole ʼau felogoi lelei mo te fafine ʼaia. Kae neʼe hoko te meʼa fakapunamaʼuli—pea mo fakafiafia—heʼe hili kiai te ʼu taʼu e 20 neʼe ʼui mai e taku faʼe neʼe fakatotonu e te fafine faiako ʼaia, ke ina ʼaʼahi tona ʼu kaumeʼa ʼāfea fuli ʼo feiā mo te kau ako fuli ʼaē neʼe ina ako, moʼo tala age kia nātou ko ia ko te Fakamoʼoni ʼa Sehova ʼi te temi nei!

ʼI tama toe felāveʼi, neʼe ʼau fakamahino age ki ai te tupuʼaga ʼo taku mole ʼui age tautonu ki ai taku tui pea mo te meʼa ʼaē neʼe ʼau fakatuʼutuʼu ki toku maʼuli. Neʼe nofo fakalogologo pea ina ʼui fēnei mai: “Neʼe ʼau kumi tuʼumaʼu te moʼoni. Neʼe ʼau kumi ʼi toku maʼuli katoa!” Ko te meʼa ʼaia neʼe ko he ako kia ʼau—ke ʼau faka mafola ki te hahaʼi fuli pea ke ʼaua naʼa ʼau tāʼofi he ʼu faʼahiga manatu ʼo ʼuhiga mo he tahi.

Ko Te Tahi Tau—Pea Mo Te Meʼa ʼAē Neʼe Hoko Ki Muli Mai

Neʼe toe hoko te tahi tau ʼi te fakaʼosiʼosi ʼo te ʼu taʼu 1930. Ko Dennis, toku tuagaʼane ʼe muli ia ʼau ʼi te ʼu taʼu e hogofulu, neʼe hāo mai te hū solia mo kapau neʼe ʼi ai hana gāue. Neʼe mole faʼa tokaga ia ki te moʼoni, koia neʼe ma kole ai ki te ʼu pionie ʼo te koga meʼa ʼaia, ko Rupert Bradbury pea mo tona tēhina David, peʼe feala hanā ʼolo ʼo ʼaʼahi ia ia. Neʼe nā ʼolo ki ai pea neʼe nā ako mo ia te Tohi-Tapu. Neʼe papitema ʼi te 1942, pea ki muli age neʼe kau ki te kau pionie, pea neʼe hinoʼi ke taupau feʼaluʼaki ʼi te 1957.

Ko tamā taʼahine ko Elizabeth, neʼe tupu ʼi te 1938, pea moʼo taupau tomā famili katoa, neʼe faka laulahi e Zanoah te kiʼi fale fehikitaki. ʼI te temi ʼaē neʼe tupu ai tamā lua taʼahine, ia Eunice ʼi te 1942, neʼe tonu ai leva ke ʼi ai hamatou nofoʼaga ke tuʼu maʼu. ʼUhi ko te faʼahi ʼaia, neʼe tuku muʼa e Zanoah te gāue pionie lolotoga te ʼu taʼu, pea neʼe mātou hiki ai ki te kiʼi ʼapi ʼe ōvi ki Wrexham. Ki muli age, neʼe mātou nonofo leva ʼi Middlewich ʼi te tafatafa ʼo Cheshire. Neʼe mate ai toku ʼohoana ʼi te 1956.

Neʼe liliu tamā ʼu taʼahine e lua ko te ʼu pionie, pea kua nā ʼohoana. Ko Eunice mo tona ʼohoana, ko te tagata ʼāfea, ʼe kei pionie makehe pe nei ʼi Lonitoni. Ko te ʼohoana ʼo Elizabeth ʼe tagata ʼāfea mo ia, pea ʼe ko he meʼa fakafiafia taku fakatahi mo nāua, mo ʼana ʼu tamaliki, pea mo ʼoku mokoliha ʼaē ʼe nātou nonofo ōvi mai kia ʼau ʼi Preston, ʼi Lancashire.

ʼE ʼau fakafetaʼi ʼi taku lava fakalaka ʼi te ala mai toku kogafale ki te Fale ʼo Te Puleʼaga. ʼI te ʼu taʼu pe ʼaenī, ʼe ʼau fakatahi mo te kūtuga ʼe palalau ki te lea faka Gujarati, ʼaē ʼe nātou fono ai. Ko te ako ʼo te lea kua faigataʼa, heʼe kua ʼau kamata tuli ʼi te temi nei. ʼI ʼihi temi ʼe lahi te ʼu agaaga ʼo te lea ʼe faigataʼa taku ako, ʼo mole hage ko he tūpulaga ʼe ina ako te lea ʼaia. Kae ʼe lelei taku faiga ʼaia.

ʼE kei ʼau lava fai faka mafola ʼi te ʼu ʼapi pea ʼe ʼau fai te ʼu ako faka Tohi-Tapu ʼi toku ʼapi. Ka ʼōmai he ʼu kaumeʼa ʼo ʼeva mai kia ʼau, ʼe ko he meʼa fakafiafia tuʼumaʼu haku toe fakamatala te ʼu meʼa neʼe hoko kia ʼau ʼi te temi muʼa. ʼE ʼau fakafetaʼi ki te ʼu suvenia maʼuhiga ʼo te ʼu tapuakina neʼe ʼau maʼu ʼi taku fakatahi mo te hahaʼi ʼa Sehova teitei taʼu e 90.

[Kiʼi nota]

a “Marchons du même pas que la fidèle organisation,” ko te fakamatala ʼo te maʼuli ʼo Pryce Hughes, ʼe tuʼu ʼi Te Tule Leʼo (Fakafalani) ʼo te ʼaho 15 ʼo Novepeli 1963.

b Ko te ʼu fakamatala ʼo ʼuhiga mo te maʼuli ʼo te kau kaugana agatonu ʼaia ʼa Sehova ʼe tuʼu ʼi te ʼu Tule Leʼo ʼāfea.

c Ko te ʼu fakamatala ʼo ʼuhiga mo te maʼuli ʼo te kau kaugana agatonu ʼaia ʼa Sehova ʼe tuʼu ʼi te ʼu Tule Leʼo ʼāfea.

d Ko te ʼu fakamatala ʼo ʼuhiga mo te maʼuli ʼo te kau kaugana agatonu ʼaia ʼa Sehova ʼe tuʼu ʼi te ʼu Tule Leʼo ʼāfea.

e Ko te ʼu fakamatala ʼo ʼuhiga mo te maʼuli ʼo te kau kaugana agatonu ʼaia ʼa Sehova ʼe tuʼu ʼi te ʼu Tule Leʼo ʼāfea.

f Ko te ʼu fakamatala ʼo ʼuhiga mo te maʼuli ʼo te kau kaugana agatonu ʼaia ʼa Sehova ʼe tuʼu ʼi te ʼu Tule Leʼo ʼāfea.

[Paki ʼo te pasina 25]

Ko te kiʼi pepa ʼe ina fakahā te akonaki faka Tohi-Tapu “Ko Te Toko Lauʼi Miliona Hahaʼi ʼe Maʼuʼuli ʼi Te Temi Nei ʼe Mole Nātou Mamate Anai,” ʼaē neʼe ʼau logo kiai ʼi te ʼaho 14 ʼo Maio 1922

[Paki ʼo te pasina 26]

ʼI te ʼosi pe ʼo tomā ʼohoana mo Zanoah ʼi te 1933

[Paki ʼo te pasina 26]

ʼE ʼau tuʼu ōvi kia “Elizabeth,” te fale fehikitaki neʼe faʼu e toku ʼohoana

    Te ʼu Tohi Fakaʼuvea (1978-2025)
    Mavae
    Hu Ki Loto
    • Faka'uvea
    • Vaevae
    • Préférences
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Conditions d’utilisation
    • Règles de confidentialité
    • Paramètres de confidentialité
    • JW.ORG
    • Hu Ki Loto
    Vaevae