Kei Koutou Manatuʼi Koa?
Neʼe koutou leleiʼia koa te ʼu Tule Leʼo fakamuli? Pea koutou vakaʼi peʼe koutou lava tali ki te ʼu fehuʼi ʼaenī:
• Koteā ʼaē ʼe feala ke fai e he Kilisitiano mokā lotovaivai pea mo gaʼegaʼe ʼi te faʼahi fakalaumālie?
ʼE tonu ke tou ʼiloʼi te tupuʼaga ʼo tatatou gaʼegaʼe. ʼE feala hatatou tohi he lisi ʼo tatatou ʼu agamāhani pea mo tatatou ʼu koloā, ʼo tou tuku keheʼi ia te ʼu meʼa ʼaē ʼe mole honatou ʼaoga. ʼE feala ke tou fai he ʼu fakatuʼutuʼu fakapotopoto ʼo mulimuli ki totatou ʼu fealagia. ʼE maʼuhiga ke tou tokakaga ki totatou maʼuli fakalaumālie pea ʼe tonu ai ke tou faikole tuʼumaʼu pea mo metitasio.—15/8 pasina 23 ki te 26.
• He koʼe koa ʼe ʼui e te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ko te numelo 144 000 ʼe ko he numelo moʼoni ia?
ʼI te ʼosi fakahā age ki te ʼapositolo ko Soane ia te toko 144 000, neʼe sio leva ki “te toe hahaʼi tokolahi, neʼe mole feala hona lau e he tahi.” (Apokalipesi 7:4, 9, MN ) Kanapaula ko te numelo 144 000 neʼe ko he numelo fakatātā, kanaʼauala ʼe mole he ʼuhiga ʼo te fakakehekehe ʼaia. Neʼe talanoa ia Sesu ʼo ʼuhiga mo nātou ʼaē ka kaugā hau anai mo ia, ʼo ina fakahigoaʼi ko te “kiʼi fagaovi.” (Luka 12:32)—1/9, pasina 30.
• He koʼe koa neʼe feala ki he Iselaele ke ina fakatau ki he matāpule ia he sino mate ʼo he manu neʼe mole fakaʼalu tona toto?
Ko te matāpule ʼaē neʼe mole heʼeki liliu ko he poloselite neʼe mole fakalogo ia ki te Lao. Neʼe feala ai ki he Iselaele ke ina foaki peʼe ina fakatau te ʼu manu ʼaia ki he matāpule. (Teutalonome 14:21) Kae ko te poloselite neʼe fakalogo ki te Lao pea neʼe mole feala hana kai te toto ʼo he manu. (Levitike 17:10)—15/9, pasina 26.
• Koteā te biomimétique pea he koʼe ʼe feala ke ʼaoga te faʼahi ʼaia ki te kau Kilisitiano?
Ko te biomimétique ʼe ko te poto fakatagata ʼaē ʼe ina faʼifaʼitakiʼi te ʼu agaaga faʼu ʼo te ʼu meʼa ʼaē neʼe fakatupu. Ohage la, ko te ʼu tēhina Lumières neʼe nā tohi te paki ʼo te vakalele ʼi tanā ʼosi sivisivi te lele ʼo te ʼu manulele lalahi. Koia ko te faʼahi ʼaia ʼe feala ke ina uga he Kilisitiano ke ina faka kolōliaʼi te Tupuʼaga.—1/10, pasina 9.
• Ko ai ʼaē neʼe talanoa ki ai ia 2 Kolonito 12:2-4, ʼaē neʼe hiki ake ki te palatiso?
Ko te koga tohi ʼaia ʼe hoa mai ki te ʼu vaega neʼe fakahā fakalelei ai e Paulo tona ʼuhiga ʼapositolo moʼoni. Mai tona ʼaluʼaga ʼaē ʼe mole palalau te Tohi-Tapu ki he tahi age neʼe hiki ki te tolu lagi, pea ko Paulo pe ʼaē ʼe palalau mai ki te meʼa ʼaia, koia lagi neʼe ko Paulo pe ʼaē neʼe sio ki te faʼahi ʼaia.—15/10, pasina 8.
• Koteā ʼihi ʼu kalitate ʼo Sesu neʼe feala ai ke liliu ko te Tagata Takitaki ʼaē neʼe filifili e te ʼAtua?
Ko Sesu neʼe agatonu tuʼumaʼu pea neʼe mole malualoi. Neʼe ina foaki tona maʼuli kātoa ki te ʼAtua. Neʼe tokaga moʼoni ki te hahaʼi pea neʼe fia gāue.—1/11, pasina 6 ki te 7.
• ʼE ʼifea anai te kau temonio lolotoga te ʼu Taʼu e Afe?
ʼE feala ke tou ʼui ʼe lī anai nātou ki te vanu mo Satana lolotoga te ʼAfio ʼa Sesu ia Taʼu e Afe. (Apokalipesi 20:1-3) Neʼe fakakikite ia Senesi 3:15 ko te ʼulu ʼo te gata ʼe maumauʼi anai, ʼaē ʼe toe faka ʼuhiga foki ki tona lī ki te vanu lolotoga te ʼu Taʼu e Afe. Ko tana hāko, ko te kau ʼāselo agakovi, peʼe ko te ʼu temonio. Ko tanatou mātataku ʼi te vanu ʼe ko te fakahā ʼaia ʼo tanatou ʼiloʼi te ōvi mai ʼo tonatou pilisoniʼi. (Luka 8:31)—15/11, pasina 30 ki te 31.
• He koʼe ʼe tonu ke kita nofo tokaga ʼo ʼuhiga mo tata ʼinu kava, tatau aipe peʼe mole kita ʼinu ʼo aʼu ki tata konahia?
ʼE mole faʼa ʼasi lahi ʼi ʼihi hahaʼi tanatou konāhihia ʼi tanatou ʼosi ʼiʼinu lahi te kava. Kae ʼe lagi fakahaʼuhaʼu pea fia ʼinu tuʼumaʼu anai he tahi pea liliu ai ʼo “popula ki te inu kava.” (Tito 2:3) Neʼe fai e Sesu ia te fakatokaga ʼo ʼuhiga mo “te lahi fau ʼo te kai, pea mo te lahi fau ʼo te ʼinu.” (Luka 21:34, 35, MN ) Ko he tahi ʼe ʼinu kava, tatau aipe peʼe mole heʼeki konahia, kae ʼe feala pe ke logo gaʼegaʼe pea mo logo piko—ʼi te faʼahi fakasino pea mo te faʼahi fakalaumālie.—1/12, pasina 19 ki te 21.