Te ʼu Meʼa Fakapoto Lalahi Pea Mo Te Lotu—Te Kamataʼaga ʼo Te Tokakovi
KO TE tagata sivi fetuʼu ko Nicolas Copernic, neʼe taʼu 70 pea ʼi tana ʼamanaki mate, neʼe faiga ke ina lau te tohi. Neʼe ko tana tohi neʼe ina ʼamanaki tā. Tatau aipe pe neʼe ina ʼiloʼi peʼe kailoa, kae ʼaki tana tohi ʼe fetogi anai te ʼu manatu ʼa te malamanei ʼo ʼuhiga mo te ʼatulaulau. ʼE toe hoko ai anai mo he tokakovi mo te Keletiate, pea ʼe kei ʼi ai te ʼu fua ʼo te tokakovi ʼaia ʼi te temi nei.
Ko Copernic neʼe ko te tagata Polonia Katolika, pea neʼe hoko te meʼa ʼaē neʼe tou talanoa kiai ʼi te kamata ʼo te taʼu 1543. ʼI tana tohi, ʼaē ko tona kupu tāfito On the Revolutions of the Heavenly Spheres, neʼe ʼui ai ko te kele ʼe ina foliʼi te lāʼa kae mole ko te laʼā ʼaē ʼe ina foliʼi ia te kele. ʼAki pe tana ʼu palalau ʼaia, neʼe fetogi e Copernic te fakamahino faigataʼa ʼaki he fakamahino faigafua, ʼo ʼuhiga mo te ʼui ʼaē ʼe ko te kele te lotomālie ʼo te ʼatulaulau.
ʼI te kamata, neʼe mole hā lelei te tokakovi ʼaē ka ʼamanaki hoko, he neʼe nofo tokaga ia Copernic ʼi te temi ʼaē neʼe ina fakahā ai tana manatu. Pea ʼi te temi ʼaia ko te Lotu Katolika, ʼaē neʼe tui ki te ʼui ʼaē ko te kele ia te lotomālie ʼo te ʼatulaulau, neʼe mole fefeka fau ʼo ʼuhiga mo te ʼu manatu ʼa te hahaʼi popoto. Māʼiape la mo te tuʼi tapu neʼe ina fakaloto mālohiʼi ia Copernic ke ina tā tana tohi. ʼI te temi leva ʼaē neʼe tā ai e Copernic tana tohi, ko te tagata ʼaē neʼe ina tā tana tohi neʼe mataku pea neʼe ina tohi e ia totonu te ʼu ʼuluaki palalau, ʼo ina ʼui ko te ʼui ʼaē ko te laʼā ia te lotomālie ʼo te ʼatulaulau, neʼe ko he fakamoʼoni pe ia ki te ʼu fai numelo, kae mole fakamoʼoni ia ki te sivi ʼo te ʼu fetuʼu.
ʼE ʼĀsili Kovi Te Tokakovi
Neʼe ʼi ai mo te tahi tagata Italia ko Galilée, ʼe ina sivi te ʼu fetuʼu pea mo lau te ʼu numelo, neʼe ko te physicien (1564-1642) pea neʼe Katolika. ʼAki te ʼu meʼa fakaʼaʼata foʼou neʼe ina faʼu, neʼe sio lelei ia Galilée ki te ʼu meʼa ʼi te ʼatulaulau, ʼo ina faka tui ai ki te ʼu manatu ʼa Copernic. Neʼe toe sio ia Galilée ki te ʼu pulepule ʼi te laʼā, kae ko te manatu ʼaia neʼe fakafeagai ai ki te tahi manatu neʼe tui kiai ia te ʼu hahaʼi fai filosofia pea mo te lotu, heʼe nātou ʼui ʼe mole feala ke hoko he ʼu fetogi ʼi te lāʼa.
Ko Galilée neʼe mole hage ia ko Copernic, heʼe ʼi tana talanoa ʼo ʼuhiga mo tana ʼu manatu neʼe lototoʼa pea mo mālohi. Pea ʼi te temi ʼaia neʼe agakovi ʼaupito te lotu koteʼuhi neʼe fakafeagai mālohi ia te Lotu Katolika ki te manatu ʼo Copernic. Koia, ʼi te temi ʼaē neʼe fakamahino ai ia Galilée neʼe moʼoni te ʼui ʼaē ko te kele ʼaē ʼe ina foliʼi ia te laʼā pea ʼe ʼalutahi mo te Tohi-Tapu, neʼe ʼui ai ʼe fakafeagai ki te lotu.a
Neʼe ʼalu ia Galilée ki Loma moʼo hāofaki ia ia, kae neʼe mole hona fua. ʼI te taʼu 1616, neʼe fakatotonu age e te lotu Katolika ke ina fakagata tana lagolago kiā Copernic. Neʼe nofo fakalogologo ia Galilée lolotoga te temi. Pea ʼi te taʼu 1632, neʼe ina tā te tahi tohi neʼe lagolago kiā Copernic. ʼI te taʼu ʼaē neʼe hoa kiai, neʼe fakatūʼā e te Inikisisio ke pilisoniʼi ia Galilée ʼi tona maʼuli kātoa. Kae ʼuhi ko tona kua matuʼa, neʼe nātou tuku ia ia ki te ʼapi neʼe leʼoleʼo ai.
ʼE manatu e te tokolahi ko te tokakovi ʼaia ʼa Galilée pea mo te lotu ʼe ko he mālo lahi ʼaia ʼo te faʼahi ʼo te ʼu meʼa fakapoto lalahi ki te lotu, pea mo te Tohi-Tapu. Kae ohage ko te meʼa ka tou vakaʼi ʼi te alatike ka hoko mai, ʼe mole ʼalutahi te manatu ʼaia mo te ʼu meʼa ʼaē neʼe hoko moʼoni.
[Kiʼi nota]
a ʼUhi ko tana tali palalau pea mo tana ʼu fakahuahua kona, neʼe ʼi ai te ʼu hahaʼi maʼuhiga neʼe nātou fakafeagai kiā Galilée. Pea ʼi tana fakamahino ʼaē ko te kele ʼe ina foliʼi ia te lāʼa ʼe ʼalutahi mo te Tohi-Tapu, neʼe hage neʼe fia pule faka lotu, pea neʼe tupu ai te ʼita ʼo te lotu.
[Paki ʼo te pasina 3]
Ko Copernic
[Haʼuʼaga ʼo te paki]
Taken from Giordano Bruno and Galilei (German edition)
[Paki ʼo te pasina 3]
ʼE hāofaki e Galilée ia ia totonu iā muʼa ʼo te Inikisisio Loma
[Haʼuʼaga ʼo te pasina]
From the book The Historian’s History of the World, Vol. IX, 1904
[Haʼuʼaga ʼo te paki pasina 3]
Background: Chart depicting Copernicus’ concept of the solar system