Watchtower TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Watchtower
TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Faka'uvea
  • TOHI-TAPU
  • TOHI
  • FONO
  • w05 1/4 p. 4-7
  • Te ʼu Meʼa Fakapoto Lalahi Pea Mo Te Tohi-Tapu—ʼE Nā Fefakafeagai Moʼoni Koa?

Aucune vidéo n'est disponible pour cette sélection.

Il y a eu un problème lors du chargement de la vidéo.

  • Te ʼu Meʼa Fakapoto Lalahi Pea Mo Te Tohi-Tapu—ʼE Nā Fefakafeagai Moʼoni Koa?
  • Te Tule Leʼo—2005
  • Manatu Tafito
  • He Tahi ʼu Alatike
  • ʼE Tali e Te Lotu Ia Te Manatu ʼo Aristote
  • Te ʼu Ako ʼe Feala Ke Tou Tāʼofi
  • ʼE Felogoi Te ʼu Meʼa Fakapoto Lalahi Moʼoni Pea Mo Te Tohi-Tapu
  • Te ʼu Meʼa Fakapoto Lalahi Pea Mo Te Lotu—Te Kamataʼaga ʼo Te Tokakovi
    Te Tule Leʼo—2005
  • ʼE Tonu Koa Ke Koutou Tui Kiai?
    Te Tule Leʼo—2000
  • Kua ʼAfeā Koa Peʼe Fakatomuʼa ʼi Tona Temi?
    Ko Te Tule Leʼo ʼe Ina Kalagaʼi Te Puleʼaga ʼo Sehova (Tufa)—2018
Te Tule Leʼo—2005
w05 1/4 p. 4-7

Te ʼu Meʼa Fakapoto Lalahi Pea Mo Te Tohi-Tapu—ʼE Nā Fefakafeagai Moʼoni Koa?

KO TE tokakovi ʼo Galilée pea mo te Lotu Katolika neʼe ko he meʼa ia neʼe tupu talu mai ni ʼu sēkulō ʼi muʼa ʼo te tupu ʼo Copernic pea mo Galilée. Ko te ʼui ʼaē ko te lāʼa pea mo te tahi ʼu fetuʼu ʼe nātou foliʼi te kele, neʼe ko te manatu ʼaia ʼa te kau Keleka ʼo te temi muʼa, pea neʼe mafola te manatu ʼaia ʼaki te tagata fai filosofia ko Aristote (384-322 ʼi muʼa ʼo totatou temi) pea mo te tagata sivi fetuʼu ko Ptolémée (lua sēkulō ʼo totatou temi).a

Neʼe maʼu e Aristote tana manatu ʼaia ʼo ʼuhiga mo te ʼatulaulau mai te tagata ko Pythagore, ko te tagata Keleka fai numelo pea mo fai filosofia (ʼi te ono sēkulō ʼi muʼa ʼo totatou temi). Ko Aristote, neʼe ina tali te ʼui ʼa Pythagore ko te cercle pea mo te sphère ʼe ko he ʼu meʼa ʼe takafuafua lelei, pea neʼe faka tui ko te lagi ʼe ko te ʼu meʼa takafuafua ʼi te ʼatulaulau, ohage ko te agaaga ʼo he foʼi ʼoniʼoni mokā tuʼusi lua. Neʼe faʼufaʼu ia te ʼu sphères ʼaia ʼaki te ʼu meʼa gigila, ʼe nātou takafoliʼi te kele. ʼE feʼoloʼaki te ʼu fetuʼu ʼo nātou takafoli, pea ʼe fakalogo tanatou feʼoloʼaki ʼaia ki te sphère ʼaē ʼe mamaʼo ʼaupito, ʼaē neʼe ʼui ʼe ko te mālohi ʼaupito. Neʼe toe faka tui ia Aristote ko te lāʼa pea mo te tahi ʼu meʼa ʼi te lagi ʼe mole honatou kiʼi mele, neʼe mole maʼu ai he pulepule pea neʼe mole feala ke fetogi.

Ko te manatu lahi ʼaia ʼo Aristote neʼe ko te manatu faka filosofia, kae neʼe mole ʼalutahi mo te ʼu meʼa fakapoto lalahi. Kiā ia, ʼe mole fakapotopoto te ʼui ʼaē ʼe gaūgaūe te kele. Neʼe ina toe faka tui foki ʼe ʼi ai te ʼu meʼa ʼi te ʼatulaulau, pea kanapaula neʼe gaūgaūe te kele, ʼe mahino ia ʼe feʼīʼaki anai mo te tahi ʼu meʼa, ʼo tāʼofi ai tana gaūgaūe. Neʼe hage neʼe matatonu te manatu ʼa Aristote kiā mata ʼo te hahaʼi popoto lalahi ʼi te temi ʼaia, koia neʼe taupau ia te manatu ʼaia lolotoga taʼu e 2 000 tupu. Māʼiape la ʼi te fakaʼosi ʼo te 16 sēkulō, ko te tagata fai filosofia Falani ko Jean Bodin, neʼe faka tui ki te manatu ʼaia, ʼo ina ʼui fēnei: “Ko he tahi ʼe poto peʼe ina ʼiloʼi he kiʼi faʼahi veliveli ʼo te ʼu meʼa fakapoto lalahi, ʼe mole manatu anai ʼi he temi ko te kele, ʼaē ʼe mamafa pea mo tuʼu maʼu . . . , ʼe takaminomino pea mo ina foliʼi te lāʼa; heʼe ko he kihiʼi gaūgaūe pe ʼa te kele, pea ʼe holo anai te ʼu kolo lalahi mo te ʼu tule mālohi, mo te ʼu kolo liliki pea mo te ʼu moʼuga.”

ʼE Tali e Te Lotu Ia Te Manatu ʼo Aristote

Ko te tahi faʼahi ʼaē neʼe tupu ai te tokakovi ʼo Galilée pea mo te lotu, neʼe hoko ʼi te 13 sēkulō pea neʼe kau ai te takitaki lotu Katolika ko Toma Akino (1225-1274). Neʼe fakaʼapaʼapa lahi ia Akino kiā Aristote, he neʼe ina ʼui ʼe ko te Tagata Fai Filosofia ʼaē ʼe lahi tokotahi. Lolotoga taʼu e nima, neʼe faiga e Akino ke ina fakafio te manatu ʼa Aristote pea mo te akonaki ʼo te lotu. ʼE ʼui e Wade Rowland ʼi tana tohi Galileo’s Mistake, ʼi te temi ʼo Galilée, “ko te manatu faka teolosia ʼo Akino ʼaē neʼe ko he fakafio ʼa te ʼu manatu ʼo Aristote pea mo te lotu, neʼe liliu ko te tafitoʼaga ʼaia ʼo te tui ʼo te Lotu ʼo Loma.” Pea koutou toe manatuʼi foki, ʼi te ʼu temi ʼaia neʼe mole gāue faʼifaʼitaliha te kau popoto lalahi. Neʼe ko te lotu ʼaē neʼe ina puleʼi te ako. ʼI te agamāhani, neʼe ko te lotu tokotahi pe ʼaē neʼe pule.

Neʼe ko te ʼu ʼaluʼaga ʼaia ʼaē neʼe tupu ai te tokakovi ʼo te lotu pea mo Galilée. Māʼiape la ʼi muʼa ʼo tana sivi te ʼu fetuʼu, neʼe tohi e Galilée te alatike. Neʼe fakatupu lotolotolua te alatike ʼaia ʼo ʼuhiga mo te ʼu palalau neʼe fai e Aristote, ʼaē neʼe fakaʼapaʼapaʼi lahi. Kae neʼe fakamāuʼi leva ia Galilée e te Inikisisio ʼi te taʼu 1633 ʼuhi ko tana ʼui ʼaē ʼe ʼalutahi tana manatu mo te Tohi-Tapu, ʼaē ko te kele pea mo te tahi ʼu fetuʼu ʼe nātou foliʼi ia te lāʼa.

Moʼo hāofaki ʼo ʼona, neʼe tala e Galilée tana tui lahi ko te Tohi-Tapu ʼe ko te Folafola ʼaē ʼe haʼu mai te ʼAtua. Neʼe ina toe ʼui ko te Tohi-Tapu neʼe tohi maʼa te hahaʼi ʼaē ʼe mole ʼaliki, pea neʼe mole tonu ke nātou fulihi hala te ʼu vaega Tohi-Tapu ʼaē ʼe hage ʼe ʼui ʼe gaūgaūe ia te lāʼa. Neʼe mole he fua ʼo tana ʼu palalau ʼaia. Neʼe fakatūʼā ia Galilée, he neʼe fakafisi ki te fakamahino ʼo te Tohi-Tapu ʼaki ia te filosofia Keleka! ʼI te taʼu 1992, neʼe hoki fakamoʼoni ai e te Lotu Katolika neʼe faihala ʼi tana fakamāuʼi ia Galilée.

Te ʼu Ako ʼe Feala Ke Tou Tāʼofi

Koteā ʼaē ʼe tou ako mai te ʼu meʼa ʼaia neʼe hoko? ʼUluaki, neʼe mole fakafihiʼi e Galilée ia te Tohi-Tapu. Kae neʼe ina fakafihiʼi te ʼu akonaki ʼo te lotu. Neʼe tohi fēnei e te tagata faitohi ʼi te faʼahi ʼo te lotu: “Ko te ako ʼaē ʼe tou tāʼofi mai iā Galilée, neʼe mole ko te mulimuli fau ʼa te Lotu ki te ʼu moʼoni ʼo te Tohi-Tapu, kailoa kae ko tana mole mulimuli kiai.” ʼI te fakagafua e te lotu ke malave te filosofia faka Keleka ki te teolosia, neʼe ina faka maʼuhigaʼi te talatisio kae mole mulimuli ki te ʼu akonaki ʼa te Tohi-Tapu.

Ko te ʼu faʼahi ʼaia ʼe nātou fakamanatuʼi mai te fakatokaga ʼaenī ʼe tuʼu ʼi te Tohi-Tapu: “Koutou tōkakaga, heʼe lagi feala ke ʼi ai he tahi ʼe ina toho anai koutou ki he hele, ʼaki te filosofia pea mo te ʼu kākā ʼaē ʼe vaʼiganoa, ʼo mulimuli ki te talatuku fakatagata, ʼo mulimuli ki te ʼu meʼa tāfito ʼo te malamanei, kae mole mulimuli kiā Kilisito.”​—⁠Kolose 2:​8, MN.

Māʼiape la ia ʼaho nei, tokolahi ʼi te Keletiate ʼe nātou haga tali te ʼu akonaki pea mo te ʼu filosofia ʼaē ʼe fakafeagai ki te Tohi-Tapu. Ohage la ʼe nātou tali te akonaki ʼo te evolisio ʼa te tagata ko Darwin, kae nātou fakafisi ki te fakamatala ʼo te fakatupu ia Senesi. ʼI te fai e te ʼu lotu te faʼahi ʼaia ʼo ʼuhiga mo Darwin, neʼe hage pe ko tanatou fai kiā Aristote, ʼo nātou fakaliliu ia te evolisio ko he akonaki ke nātou tui kiai.b

ʼE Felogoi Te ʼu Meʼa Fakapoto Lalahi Moʼoni Pea Mo Te Tohi-Tapu

Ko te meʼa ʼaē neʼe tou talanoa kiai ʼi muʼa atu, ʼe mole tonu ke ina faka lotovaivai tatatou fia ʼiloʼi ia te ʼu meʼa fakapoto lalahi. ʼI tona fakahagatonu, ʼe ʼui mai ʼi te Tohi-Tapu ke tou ako mai te ʼu meʼa ʼaē neʼe fakatupu e te ʼAtua, pea mo tou mahino ai ki te ʼu kalitātē fakatalakitupua ʼa te ʼAtua. (Isaia 40:26; Loma 1:20) ʼE moʼoni ʼe mole akoʼi mai ʼi te Tohi-Tapu ia te ʼu meʼa fakapoto lalahi. Heʼe tou ako ai te ʼu lao ʼa te ʼAtua, ko te faʼahi ʼaia ʼo tona ʼulugaaga ʼe mole feala ke tou ako ʼi te ʼu meʼa ʼaē neʼe ina fakatupu, pea mo tou ako ai mo tona finegalo ʼo ʼuhiga mo te tagata. (Pesalemo 19:​7-11; 2 Timoteo 3:16) Kae ka palalau te Tohi-Tapu ki te ʼu meʼa ʼaē neʼe fakatupu, pea ʼe totonu tuʼumaʼu pe. Neʼe ʼui fēnei e Galilée: “Ko te Tohi-Tapu pea mo te faʼu ʼa te ʼAtua neʼe tupu mai te Fakatotonu ʼa Te ʼAtua . . . Ko te ʼu moʼoni ʼaia e lua ʼe mole feala ke nā fefakafeagaiʼaki.” Tou vakaʼi te ʼu faʼifaʼitaki ʼaenī.

Ko te meʼa ʼaē ʼe maʼuhiga tāfito age ʼi te feʼaluʼaki ʼa te ʼu fetuʼu, ko tatatou ʼiloʼi ʼaē ko meʼa fuli ʼi te ʼatulaulau ʼe nātou mulimuli ki te ʼu lao, ohage ko te lao ʼo te pesanteur. Ko te tohi ʼaē ʼe ʼāfea ʼaupito, ʼaē ʼe mole ko he tohi faka Tohi-Tapu, neʼe talanoa ai ki te ʼu lao ʼo te kele, neʼe ko te tohi ʼa Pythagore, ʼaē neʼe faka tui neʼe feala ke fakamahino te ʼu agaaga ʼo te ʼatulaulau ʼaki te lau ʼo te ʼu numelo. Ia taʼu e lua afe ki muli age, ko Galilée, mo Kepler, pea mo Newton neʼe nātou fakamoʼoni ko te ʼu faʼahi ʼaia ʼe mulimuli ki he ʼu lao ʼe moʼoni.

Ko te ʼuluaki tohi faka Tohi-Tapu ʼaē ʼe talanoa ki te lao ʼo te nātula ʼe ko te tohi ʼo Sopo. ʼI te lagi taʼu 1 600 ʼi muʼa ʼo totatou temi, neʼe fehuʼi fēnei e te ʼAtua kiā Sopo: “Kua ke ʼiloʼi koa te ʼu lao ʼo te lagi?” (Sopo 38:33) Ko te tohi ʼo Selemia, ʼaē neʼe tohi ʼi te fitu sēkulō ʼi muʼa ʼo totatou temi, ʼe ʼui ai ko Sehova te Tupuʼaga ʼo “te ʼu lao ʼo te māhina pea mo te ʼu fetuʼu” pea mo “te ʼu lao ʼo te lagi pea mo te kele.” (Selemia 31:35; 33:25) ʼO ʼuhiga mo te ʼu vaega ʼaia, neʼe tohi fēnei e te tagata sivi Tohi-Tapu ko G. Rawlinson: “Ko te maʼu ʼo te ʼu lao ʼi te malamanei ʼe fakamoʼoni mālohi kiai ia te Tohi-Tapu pea mo te ʼu meʼa fakapoto lalahi.”

Kua ʼāfea age te ʼu palalau ʼa Sopo ia Pythagore, he neʼe ina fai tana ʼu palalau ʼaia kua hili kiai taʼu e lauʼi afe. Koutou manatuʼi ʼe mole fia fakahā mai e te Tohi-Tapu te ʼu meʼa moʼoni ʼaē neʼe hoko, kae ʼe ina fia fakahā lelei mai kiā tatou ko Sehova ʼe ko te Tupuʼaga ʼo meʼa fuli​—⁠ia ia ʼaē neʼe ina fakatuʼu te ʼu lao ʼo te kele.​—⁠Sopo 38:​4, 12; 42:​1, 2.

ʼE feala ke tou toe vakaʼi mo te faʼifaʼitaki ʼo te foli ʼo te vai. Ko te kakapu ʼo te tai, ʼe liliu ko he ʼu ʼao, ʼe fakatō e te ʼu ʼao ʼaia te ʼua pea ʼe toe liliu te vai ʼaia ki te tai. Ko te ʼu tohi ʼāfea ʼaupito ʼaē ʼe mole ko he ʼu tohi faka Tohi-Tapu mai te fā sēkulō ʼi muʼa ʼo totatou temi, ʼe talanoa ai ʼo ʼuhiga mo te foli ʼaia ʼo te vai. Kae neʼe talanoa ʼi te Tohi-Tapu ki te faʼahi ʼaia kua hili kiai taʼu e teau ki muʼa atu. Ohage la, ʼi te 11 sēkulō ʼi muʼa ʼo totatou temi, neʼe tohi fēnei e te Hau ʼo Iselaele ko Salomone: “Ko te ʼu vaitafe ʼe ʼolo fuli ki te tai, kae mole pe la fonu te tai. ʼE hoko atu pe tanatou ʼolo ki te potu ʼaē ʼe nātou ʼolo kiai.​—⁠Tagata Tānaki 1:​7, Louis Second.

ʼO toe feiā pe, ʼi te taʼu 800 ʼi muʼa ʼo totatou temi, ko te polofeta ko Amosi, te tagata tauhi ōvi agavaivai pea mo gāue kele, neʼe ina tohi ko Sehova ʼe “ko Ia ʼaē ʼe ina pāuiʼi te ʼu vai ʼo te tai moʼo huaʼi ki te fuga kele.” (Amosi 5:8) ʼE mole faigataʼa te ʼu fakamatala totonu ʼa Salomone pea mo Amosi ʼo ʼuhiga mo te foli ʼo te vai.

ʼE toe ʼui ʼi te Tohi-Tapu ko te ʼAtua “ ʼe ina tautau te kele ʼi te noa.” (Sopo 26:7) Kapau ʼe tou vakaʼi te faʼahiga poto ʼaē neʼe maʼu ʼi te temi ʼaē neʼe tohi ai te ʼu palalau ʼaia, ʼi te taʼu 1 600 ʼi muʼa ʼo totatou temi, pea ʼe mahino ia neʼe ko he tagata poto lahi ʼaē neʼe ina ʼui ko te kele ʼe ko he meʼa mamafa ʼe tautau ʼi te noa, ʼe mole he meʼa ʼe hili kiai. Ohage ko tana ʼui ʼi te kamata, ko Aristote ʼaē neʼe maʼuli ia taʼu e 1 200 ki muli age neʼe fakafisi ki te ʼui ʼaē ʼe lauʼatea te ʼatulaulau.

ʼE mole koutou punamaʼuli koa ʼi te maʼu ʼi te Tohi-Tapu ia te ʼu fakamatala totonu feiā​—⁠tāfito la mokā tou tokagaʼi te ʼu manatu hala ʼo te temi ʼaia, kae neʼe tali e te hahaʼi? ʼI tatatou ʼosi vakaʼi te ʼu moʼoni ʼo ʼuhiga mo te Tohi-Tapu, ʼe ko te tahi fakamoʼoni ʼaia ʼe haʼu te Tohi-Tapu mai te ʼAtua. Koia, ʼe ko he agapoto hatatou mole tui fakavilivili ki he ʼu akonaki peʼe ko he ʼu manatu ʼe mole ʼalutahi mo te Folafola ʼa te ʼAtua. Ohage ko tona fakahā tuʼa lahi ʼi te hisitolia, ko te ʼu filosofia fakatagata, ʼo feiā mo te ʼu filosofia ʼa te ʼu tagata popoto lalahi, ʼe fetogi tuʼumaʼu pe ia, kae “ko te folafola a te Aliki e tuu [ia] o heegata.”​—⁠1 Petelo 1:⁠25.

[Kiʼi nota]

a ʼI te tolu sēkulō ʼi muʼa ʼo totatou temi, ko te tagata Keleka ko Aristarque de Samos, neʼe ina ʼui ko te kele pea mo te tahi ʼu fetuʼu ʼe nātou foliʼi te lāʼa. Neʼe fakafisi te hahaʼi ki tana manatu ʼaia kae neʼe tali te manatu ʼo Aristote.

b Kapau ʼe koutou fia mahino lahi age ki te faʼahi ʼaia, koutou vakaʼi te tohi neʼe tā e te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova, ko te La vie : comment est-elle apparue ? Évolution ou création ?, ʼi te kapite 15 ʼaē ko tona kupu tāfito “Koteā Te Tupuʼaga ʼo Te Tali e Te Tokolahi Ia Te Evolisio?”

[Talanoa/Paki ʼo te pasina 6]

Te Manatu ʼa Te Kau Polotesita

Ko te kau takitaki Lotu Polotesita neʼe nātou toe fakafeagai mo nātou ki te ʼui ʼaē ko te kele pea mo te tahi ʼu fetuʼu ʼe nātou foliʼi ia te laʼā. Neʼe kau ia nātou ʼaia ia Lutelo (1483-1546), mo Philipp Melanchthon (1497-1560), pea mo Kalevino (1509-64). Neʼe ʼui fēnei e Lutelo ʼo ʼuhiga mo Copernic: “Ko te tagata vale ʼaia ʼe ina fia fetogi te poto kātoa ʼo ʼuhiga mo te ʼatulaulau.”

ʼE fakatafito te tui ʼa te kau polotesita ki tanatou mahino ki te faka ʼuhiga ʼo ʼihi vaega, ohage ko te fakamatala iā Sosue kapite 10, ʼaē ʼe ʼui ai “neʼe tuʼu maʼu” ia te lāʼa pea mo te māhina.c He koʼe neʼe manatu feiā te kau Polotesita? ʼE fakamahino ʼi te tohi Galileo’s Mistake, logola te mole kei fia fakalogo ʼa te Lotu Polotesita ki te tuʼi tapu, kae neʼe ina ‘tali te manatu’ ʼo Aristote pea mo Toma Akino, ʼaē neʼe “tali e te Lotu Katolika pea mo te Lotu Polotesita.”

[Kiʼi nota]

c ʼI te faʼahi ʼo te ʼu meʼa fakapoto lalahi, ʼe mole tonu te ʼui ʼaē “te hopo ake ʼo te lāʼa” pea mo te “tō ʼo te laʼā.” Kae ʼi tatatou faʼahiga palalau, ʼe tali pea mo totonu te ʼu kupu ʼaia, ohage ko tatatou faʼahiga mahino. ʼO toe feiā pe, neʼe mole palalau ia Sosue ki te ʼu meʼa ʼi te ʼatulaulau, kae neʼe ina haga fakamatala pe te ʼu meʼa ʼaē neʼe sio kiai.

[Paki]

Ko Lutelo

Ko Kalevino

[Haʼuʼaga ʼo te paki]

From the book Servetus and Calvin, 1877

[Paki ʼo te pasina 4]

Ko Aristote

[Haʼuʼaga ʼo te paki]

From the book A General History for Colleges and High Schools, 1900

[Paki ʼo te pasina 5]

Ko Toma Akino

[Haʼuʼaga ʼo te paki]

From the book Encyclopedia of Religious Knowledge, 1855

[Paki ʼo te pasina 6]

Ko Isaac Newton

[Paki ʼo te pasina 7]

Kua hili kiai taʼu e 3 000, neʼe kua fakamatala ʼi te Tohi-Tapu ia te foli ʼo te vai

    Te ʼu Tohi Fakaʼuvea (1978-2025)
    Mavae
    Hu Ki Loto
    • Faka'uvea
    • Vaevae
    • Préférences
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Conditions d’utilisation
    • Règles de confidentialité
    • Paramètres de confidentialité
    • JW.ORG
    • Hu Ki Loto
    Vaevae