Ko Tatatou Fānau—ʼE Ko He Tofiʼa Maʼuhiga
“Koʼeni! Ko te ʼu foha ʼe ko he tofiʼa mai iā Sehova; ko te fua ʼo te fatu ʼe ko he fakapale.”—Pesalemo 127:3.
1. Neʼe feafeaʼi te kamata fakatupu ʼo te ʼuluaki tamasiʼi?
TOU fakatokagaʼi age muʼa te ʼu meʼa taulekaleka ʼaē neʼe fai e Sehova ʼAtua moʼo fakatupu te ʼuluaki tagata pea mo te ʼuluaki fafine. Ko te tāmai ko Atama pea mo te faʼē ko Eva neʼe nā gāue fakatahi moʼo fakatupu te ʼuluaki tamasiʼi ʼaē neʼe fuafatuʼi e Eva. (Senesi 4:1) ʼO aʼu mai ki te ʼaho nei, ko te fakatupu pea mo te fānauʼi ʼo he tamasiʼi ʼe ko he meʼa fakaofoofo pea ʼe ʼui e te tokolahi ʼe ko he milakulo.
2. He koʼe ʼe ko he milakulo ia te gāue ʼaē ʼe hoko ʼi te fatu ʼo te fafine faitama?
2 Ia teitei ʼaho e 270, ʼaki te felāveʼi fakasino ʼa te tagata pea mo te fafine neʼe tupu ai te ʼuluaki selule ʼi te fatu ʼo te fafine, pea neʼe liliu te selule ʼaia e tahi ko te kiʼi tamasiʼi, ʼaē ʼe faʼufaʼu ʼaki te ʼu selule ʼe lauʼi miliona. ʼI te ʼuluaki selule ʼaia ʼe maʼu ai te ʼu fakatuʼutuʼu ʼaē ʼe tonu ke mulimuli kiai moʼo fakatupu he tahi ʼu faʼahiga selule e 200 tupu. ʼO mulimuli ki te ʼu fakatuʼutuʼu taulekaleka ʼaia, ʼaē mole heʼeki mahino kātoa kiai te tagata, ko te ʼu selule fakaofoofo ʼaia ʼe nātou tahi fai tana gāue moʼo fakatupu ia te tamasiʼi!
3. He koʼe ʼe ʼui e te tokolahi neʼe ko te ʼAtua ʼaē neʼe ina fakatupu te tamasiʼi ʼi te fatu ʼo te fafine?
3 Kiā koutou, ko ai koa ʼaē ʼe ina faʼu te tamasiʼi? ʼE mahino ia, ʼe ko te Matapuna ʼo te maʼuli. ʼI te Tohi-Tapu, ʼe hiva fēnei ia te tagata fai pesalemo: “Ke koutou ʼiloʼi ko Sehova ʼe ʼAtua. Ko ia ʼaē neʼe ina fakatupu tatou, kae mole ko tatou totonu pe.” (Pesalemo 100:3) ʼU mātuʼa, neʼe mole ko hokotou poto makehe ʼaē neʼe feala ai ke koutou fakatupu te kiʼi tamasiʼi ʼaia, kae neʼe hoko te fakatupu fakaofoofo ʼaia ʼaki pe te poto lahi ʼo te ʼAtua. Lolotoga te ʼu taʼu e lauʼi afe, neʼe ʼi ai te ʼu hahaʼi fakapotopoto neʼe nātou ʼui neʼe ko te Tupuʼaga Lahi ʼaē neʼe ina fakatupu te tamasiʼi ʼi te fatu ʼo te fafine. Kae koteā takotou manatu ki te faʼahi ʼaia?—Pesalemo 139:13-16.
4. Ko te aga fea ʼaē ʼe maʼu e te tagata kae ʼe mole feiā ia Sehova?
4 Ko Sehova ʼe ko he Tupuʼaga heʼeʼofa koa ke ina fakatuʼutuʼu pe ki te hahaʼi tagata pea mo te hahaʼi fafine ke nātou maʼu fānau? Ko ʼihi hahaʼi ʼe mole nātou ʼofa kae ko Sehova ʼe mole feiā ia. (Pesalemo 78:38-40) ʼI te Tohi-Tapu ʼe ʼui fēnei iā Pesalemo 127:3: “Koʼeni! Ko te ʼu foha [peʼe ko te ʼu ʼofafine] ʼe ko he tofiʼa mai iā Sehova; ko te fua ʼo te fatu ʼe ko he fakapale.” Tou vakaʼi age muʼa pe koteā he tofiʼa pea he koʼe ʼe ʼui ʼe ko he tofiʼa.
Ko Te Tofiʼa Pea Mo Te Fakapale
5. He koʼe ko te fānau ʼe ko he tofiʼa?
5 Ko he tofiʼa ʼe hage ko he meʼa ʼofa. ʼI te agamāhani, ko te ʼu mātuʼa ʼe nātou gāue fualoa pea mo kinakina, ke feala hanatou tuku he tofiʼa ki tanatou fānau. Ko te tofiʼa ʼaia ʼe lagi ko he paʼaga, ko he ʼu kele peʼe ko he ʼu koloā maʼuhiga. Peʼe koteā he tofiʼa ʼe tuku e te ʼu mātuʼa ki tanatou fānau, kae ʼe ko te fakamoʼoni ʼaia ʼo tonatou ʼofa ʼaē kiā nātou. ʼE ʼui ʼi te Tohi-Tapu, ko te ʼAtua neʼe ina foaki ki te ʼu mātuʼa tanatou fānau ohage ko he tofiʼa. Ko te fānau ʼaia ʼe ko he meʼa ʼofa mai te ʼAtua. Kapau ko koutou ko he ʼu mātuʼa, ʼe ʼiloga koa ʼi takotou taupau fānau ʼe koutou faka ʼuhiga ia nātou ʼe ko he meʼa ʼofa neʼe foaki atu e te Tupuʼaga ʼo te atulaulau?
6. Neʼe koteā te fakatuʼutuʼu ʼa te ʼAtua ʼi tana faka fealagia ʼaē ki te hahaʼi ke nātou maʼu fānau?
6 ʼI te foaki ʼaē e Sehova te meʼa ʼofa ʼaia, neʼe ina fakatuʼutuʼu ke fakahahaʼi te kele e te ʼu hōloga ʼo Atama pea mo Eva. (Senesi 1:27, 28; Isaia 45:18) Neʼe mole ko Sehova totonu ʼaē neʼe ina fakatupu ia te hahaʼi, ohage ko tana fakatupu ia te ʼu lauʼi miliona ʼāselo. (Pesalemo 104:4; Apokalipesi 4:11) Kailoa, kae neʼe ina fakatuʼutuʼu ke ina fakatupu te hahaʼi ʼaki te fealagia ʼaē ke nātou maʼu fānau ʼo mulimuli pe ki tonatou agaaga. ʼE ko he pilivilesio taulekaleka ki he faʼē pea mo he tāmai hanā fakatupu pea mo hanā pusiaki te kiʼi tamasiʼi ʼaia! ʼI tokotou ʼuhiga mātuʼa, ʼe koutou loto fakafetaʼi koa kiā Sehova ʼi tana faka fealagia atu kiā koutou ke koutou maʼu ia te tofiʼa maʼuhiga ʼaia?
Te Ako Mai Te Faʼifaʼitaki ʼa Sesu
7. ʼO mole hage ko te meʼa ʼe fai e ʼihi mātuʼa, neʼe fakahā feafeaʼi e Sesu ia tana tokaga pea mo tona ʼofa ʼaē ki “te ʼu foha ʼo te tagata”?
7 Kae meʼa fakaʼofaʼofa foki, heʼe mole ko te ʼu mātuʼa fuli ʼaē ʼe nātou faka ʼuhiga tanatou fānau, ohage ko he fakapale. Tokolahi ʼe mole nātou ʼoʼofa ki ʼanatou fānau. Ko te ʼu mātuʼa ʼaia ʼe mole nātou faʼifaʼitakiʼi ia te aga ʼa Sehova peʼe ko tona ʼAlo. (Pesalemo 27:10; Isaia 49:15) Pea kiā koutou ʼaia, koutou vakaʼi age muʼa te tokaga ʼaē ʼa Sesu ki te kihiʼi tamaliki. ʼI muʼa ʼo tana haʼu ki te kele—neʼe ko te ʼāselo mālohi ʼi te lagi—pea ʼe ʼui ʼi te Tohi-Tapu ko tana ‘fiafia ʼaupito neʼe ko te ʼu foha ʼo te tagata.’ (Tāʼaga Lea 8:31) ʼI tana ʼofa ʼaupito ki te hahaʼi, neʼe ina tali lelei ke ina foaki tona maʼuli moʼo totogi tatou ke feala ai hatatou maʼu ia te maʼuli heʼegata.—Mateo 20:28; Soane 10:18.
8. Koteā te faʼifaʼitaki lelei neʼe tuku e Sesu ki te ʼu mātuʼa?
8 ʼI tana ʼi te kele, neʼe tuku e Sesu ia te faʼifaʼitaki lelei ki te ʼu mātuʼa. Koutou fakatokagaʼi te meʼa ʼaē neʼe ina fai. Logola tona maʼumaʼua pea mo tana nofo hoha kae neʼe ina fakaʼaogaʼi hona temi maʼa nātou liliki. Neʼe ina sioʼi tanatou ʼu gaoʼi ʼaē ʼi te ʼu malaʼe faifakatau, pea ʼi tana ʼu faiakonaki neʼe ina fakaʼaogaʼi te ʼu agaaga ʼaia ʼo nātou liliki. (Mateo 11:16, 17) ʼI tana fagona fakamuli ki Selusalemi, neʼe ʼiloʼi e Sesu ʼe fakamamahiʼi ai anai ia ia pea mo matehi ai. Kae ʼi te temi ʼaē neʼe ʼōmai ai te hahaʼi mo te tamaliki liliki kiā te ia, ko te ʼu tisipulo ʼa Sesu lagi ʼi tanatou faiga ʼaē ke mole gaohaʼa ia Sesu, neʼe nātou fia fakamamaʼo te tamaliki mai iā ia. Kae neʼe ina fakatonutonuʼi tana ʼu tisipulo, ʼo ina fakahā ʼi te temi ʼaia tana ‘fiafia ʼaupito’ ʼi te tamaliki liliki, ʼo ina ʼui fēnei: “Koutou tuku te tamaliki ke omai kia te au, aua tautou taofi natou.”—Maleko 10:13, 14.
9. He koʼe ʼe maʼuhiga age te aga ʼi te palalau?
9 ʼE tou tāʼofi te ako mai te faʼifaʼitaki ʼa Sesu. ʼI te temi ʼaē ʼe ʼōmai ai te ʼu kiʼi tamaliki kiā tatou, ʼe tou tali feafeaʼi nātou, logola ʼe tou maʼumaʼua? ʼE tou hage koa ko Sesu? Ohage ko te meʼa ʼaē neʼe fai e Sesu, ko te meʼa ʼaē ʼe ʼaoga tāfito ke foaki e te ʼu mātuʼa ki tanatou ʼu fānau, ʼe ko tonatou temi pea mo tanatou tokaga ʼaē kiā nātou. Pea ʼe maʼuhiga hakotou fai te ʼu taʼi palalau ʼaenī ki he kiʼi tamasiʼi: “ ʼE au ʼofa ia koe.” Ko te aga ʼe maʼuhiga age ʼi te ʼu palalau. ʼE ʼasi tokotou ʼofa ʼi takotou ʼu palalau kae ʼe toe ʼasi lelei age ʼi takotou ʼu aga. ʼE koutou fakahā tokotou ʼofa mokā koutou foaki kiā nātou tokotou temi, mo takotou tokaga pea mo takotou puipui. Kae ʼe feala ke mole fua fakavilivili takotou ʼu faiga ʼaia, ohage ko takotou fakaʼamu kiai. Koia ʼe tonu ai ke koutou faʼa kātaki, pea ko te kalitātē ʼaia ʼe koutou maʼu anai mo kapau ʼe koutou faʼifaʼitakiʼi te aga ʼaē ʼa Sesu ki tana ʼu tisipulo.
Te Faʼa Kātaki Pea Mo Te ʼOfa ʼa Sesu
10. Neʼe akoʼi feafeaʼi age e Sesu te agavaivai ki tana ʼu tisipulo, pea neʼe koteā tona fua?
10 Neʼe ʼiloʼi lelei e Sesu te fihi tuʼumaʼu ʼaē ʼa tana ʼu tisipulo pe ko ai ʼaē iā nātou ʼe lahi ake. ʼI te tahi ʼaho ʼi tana ʼosi tau mai ki Kapenaume mo tana ʼu tisipulo, neʼe ina fehuʼi fēnei age kiā nātou: “ ‘Koteā te meʼa ʼaē neʼe koutou palalau kiai ʼi te ala?’ Neʼe mole nātou fegūfi, koteʼuhi he neʼe nātou fetalanoaʼaki pe ko ai ʼaē iā nātou ʼe lahi ake.” Neʼe mole munaʼi nātou e Sesu, kae neʼe faʼa kātaki ʼo ina akoʼi age kiā nātou ia te agavaivai. (Maleko 9:33-37, MN ) Neʼe ʼi ai koa hona fua? Kailoa, heʼe hili ʼaia māhina e ono ki muli age, neʼe uga e Sake pea mo Soane ia tanā faʼē ke ina kole age kiā Sesu honā ʼu tuʼulaga maʼuhiga ʼi te Puleʼaga. Neʼe toe faʼa kātaki aipe ia Sesu ʼo fakatonutonuʼi tanatou faʼahiga fakakaukau.—Mateo 20:20-28.
11. (a) Koteā te agaʼi fenua neʼe mole fai e te ʼu ʼapositolo ʼa Sesu ʼi tanatou tau atu ki te kogafale fata? (b) Koteā ʼaē neʼe fai e Sesu, pea neʼe ʼi ai koa hona fua ʼi te temi ʼaia?
11 Mole fualoa pea hoko mai ia te Pāsikate ʼo te taʼu 33 ʼo totatou temi, pea neʼe fai e Sesu te toʼotoʼoga ʼaia mo tana ʼu tisipulo ʼāteaina pe. ʼI tanatou tau atu ki te kogafale fata, neʼe mole ʼi ai pe la he tahi ʼi te kau ʼapositolo e toko 12 neʼe ina fai te agaʼi fenua ʼaē ko te fufulu ʼo te ʼu vaʼe—ʼi te agamāhani ko te gāue mālalo ʼaia neʼe fai e te kaugana peʼe ko te fafine ʼo te loto fale. (1 Samuele 25:41; 1 Timoteo 5:10) ʼE lagi neʼe lotomamahi ia Sesu ʼi tana sio ʼaē ki tana ʼu tisipulo ʼe kei nātou fia maʼu tuʼulaga pe! Pea neʼe ina fufulu ai leva tonatou ʼu vaʼe ʼo nātou takitokotahi pea mo fakamanatuʼi age kiā nātou ʼe tonu ke nātou muliʼi tana faʼifaʼitaki, ʼo nātou kaugana maʼa ʼihi. (Soane 13:4-17) Neʼe nātou muliʼi koa ia te faʼifaʼitaki ʼa Sesu? ʼE ʼui ʼi te Tohi-Tapu, ki muli age ʼo te afiafi pe ʼaia, “neʼe nātou toe fetalanoaʼaki foki iā nātou pe ko ai ʼaē ʼe lahi ake iā nātou.”—Luka 22:24, MN.
12. ʼI tanatou ako fānau, ʼe lava faʼifaʼitakiʼi feafeaʼi e te ʼu mātuʼa ia Sesu?
12 ʼU mātuʼa, ka mole fakalogo takotou fānau ki takotou ʼu tokoni, ʼe koutou manatuʼi koa te faʼifaʼitaki ʼa Sesu? Koutou manatuʼi, neʼe tokoniʼi tuʼumaʼu pe e Sesu tana kau ʼapositolo, logola tanatou mole fetogi vave ʼo tanatou ʼu vaivaiʼaga. Ki muli age, ko tana faʼa kātaki neʼe fua lelei kiā nātou. (1 Soane 3:14, 18) ʼU mātuʼa, ʼe tonu ke koutou faʼifaʼitakiʼi te ʼofa pea mo te faʼa kātaki ʼa Sesu, ʼo koutou akoʼi tuʼumaʼu takotou fānau.
13. He koʼe ʼe mole pupulaʼi anai e te ʼu mātuʼa hanatou tamasiʼi mokā fai fehuʼi age?
13 ʼE maʼuhiga ke logoʼi e te ʼu kiʼi tamaliki ia te ʼofa pea mo te tokaga ʼo tanatou ʼu mātuʼa kiā nātou. Neʼe fia ʼiloʼi e Sesu te manatu ʼa tana ʼu tisipulo, koia neʼe fakalogo fakalelei ki ʼanatou fai fehuʼi. Pea neʼe ʼi ai te ʼu ʼaluʼaga neʼe ina fehuʼi age kiā nātou pe koteā tanatou manatu kiai. (Mateo 17:25-27) ʼIo, ko te akoʼi fakalelei ʼo te fānau ʼe toe fakamaʼua ki te ʼu mātuʼa ke nātou fakalogo lelei pea mo tokaga fakamalotoloto ki tanatou fānau. ʼE tonu ke tōkakaga te ʼu mātuʼa naʼa nātou pupulaʼi fēnei te tamasiʼi: “ ʼAlu kehe! ʼE ke sio mai pe ʼe au maʼumaʼua!” Kapau ʼe maʼumaʼua moʼoni ia te ʼu mātuʼa, pea ʼe tonu ke nā ʼui age ki tanā tamasiʼi ʼe hoki nātou palalau anai ki tona fihifihia ki muli age. Pea ʼe tonu anai ki te ʼu mātuʼa ke nātou palalau mo te tamasiʼi ki muli age. Kapau ʼe fai feiā te ʼu mātuʼa, pea ʼe sio anai te tamasiʼi ʼe nā tokaga moʼoni kiā ia, pea ʼe faigafua anai hana falala kiā nāua.
14. Koteā te ako ʼe maʼu e te ʼu mātuʼa mai iā Sesu ʼo ʼuhiga mo te ʼofa ʼaē ki tanatou ʼu tamaliki?
14 ʼE feala koa ke fakahā e te ʼu mātuʼa tonatou ʼofa ki tanatou fānau ʼaki hanatou fāʼufua ʼo nātou? ʼI henī, ʼe ʼi ai te tahi ako ʼe maʼu e te ʼu mātuʼa mai te faʼifaʼitaki ʼa Sesu. ʼE ʼui ʼi te Tohi-Tapu neʼe ina “fua ake natou o umai, pea nee ina hilifaki kia natou ona nima mo tapuakiʼi natou.” (Maleko 10:16) ʼI takotou manatu, neʼe malave feafeaʼi te faʼahi ʼaia ki te ʼu kiʼi tamaliki? ʼE mahino ia, neʼe nātou fiafia ai pea mo nātou fia fakaōvi ai kiā Sesu! Kapau ʼe koutou feʼofaʼaki moʼoni mo takotou fānau, pea ʼe nātou tali leleiʼi anai mokā ʼe koutou akonakiʼi pea mo akoʼi ia nātou.
Ko Temi e Fia Ke Tokaga Ai Te ʼu Mātuʼa Ki Tanatou Fānau
15, 16. Koteā te manatu kua maʼu ʼi te temi nei ʼo ʼuhiga mo te taupau fānau, pea he koʼe neʼe tupu te manatu ʼaia?
15 Ko ʼihi ʼe mole nātou ʼiloʼi lelei peʼe tonu ke fakaʼaogaʼi e te ʼu mātuʼa honatou temi lahi ki tanatou fānau pea mo hanatou tokaga ʼofa kiā nātou. Ko te manatu kua lahi tona fakaʼaogaʼi ʼo ʼuhiga mo te taupau fānau, pea neʼe fakahigoaʼi ko te temi kua tukupau. Ko te hahaʼi ʼaē ʼe lagolago ki te manatu ʼaia, ʼe nātou ʼui ko te meʼa ʼaē ʼe ʼaoga ki te fānau ʼe mole ko te fakaʼaogaʼi tuʼa tahi pe ʼo he foʼi temi lahi e tonatou ʼu mātuʼa maʼa nātou, kae ko te kiʼi temi ʼaē ʼe nātou fakaʼaogaʼi maʼa tanatou fānau, ke maʼuhiga, pea kua fakatuʼutuʼu fakatomuʼa. ʼI takotou manatu, ʼe ko he fakatuʼutuʼu lelei koa ki te maʼuli fīmālie ʼo te ʼu kiʼi tamaliki, ke tukupau e te ʼu mātuʼa he temi maʼa nātou?
16 Neʼe palalau te tagata faitohi mo te ʼu kiʼi tamaliki e tokolahi, pea neʼe ina ʼui ko te meʼa ʼaē ʼe “loto tāfito [e te ʼu kiʼi tamaliki], ko te fakaʼaogaʼi e tanatou ʼu mātuʼa he temi lahi [kiā nātou],” pea mo he “tokaga kātoa [kiā nātou].” Neʼe ʼui e te tagata polofesea ʼo te kolesio: “Neʼe tupu te manatu ʼaia [ke tukupau he temi ki te ʼu fānau], ʼuhi ko te ʼiloʼi ʼaē e te ʼu mātuʼa ʼe mole nātou fakaʼaogaʼi lahi tonatou temi maʼa tanatou fānau. Kua takuʼaki ai e te ʼu mātuʼa ke mole lahi tonatou temi maʼa tanatou fānau.” Ko temi e fia ʼe tonu ai ki te ʼu mātuʼa ke nātou fakaʼaogaʼi maʼa tanatou fānau?
17. Koteā ʼaē ʼe ʼaoga ki te fānau mai tanatou ʼu mātuʼa?
17 ʼI te Tohi-Tapu, ʼe mole tou maʼu ai tona tali. Kae ʼi te temi ʼo te kau Iselaele neʼe fakaloto mālohiʼi te ʼu mātuʼa ke nātou palalau mo ʼanatou fānau mokā nātou nonofo ʼi ʼonatou ʼapi, mokā nātou haʼele ʼi te ala, mokā nātou momoe, pea mokā nātou ʼaʼala ake. (Teutalonome 6:7) ʼE hā lelei mai ko te ʼu mātuʼa ʼe tonu ʼi te ʼaho fuli ke nātou felogoi mo tanatou ʼu fānau pea mo akoʼi tuʼumaʼu nātou.
18. Neʼe fakaʼaogaʼi feafeaʼi e Sesu ia te ʼu faigamālie moʼo akoʼi tana ʼu tisipulo, pea koteā te ako ʼe tāʼofi e te ʼu mātuʼa?
18 Ko Sesu neʼe ina akoʼi tana ʼu tisipulo ʼi te ʼu temi kai, ʼi tanatou ʼu feʼoloʼaki, pea ʼi tanatou ʼu temi mālōlō. Neʼe ina fakaʼaogaʼi te ʼu temi faigamālie fuli moʼo akoʼi ia nātou. (Maleko 6:31, 32; Luka 8:1; 22:14) Mo te ʼu mātuʼa Kilisitiano ʼe tonu ke nātou lama te ʼu faigamālie fuli moʼo fakatupu pea mo taupau he ʼu felogoi lelei mo ʼanatou fānau, pea mo akoʼi age kiā nātou te ʼu ala ʼo Sehova.
Te ʼu Meʼa ʼAē Ke Akoʼi Pea ʼe Tonu Ke Fai Feafeaʼi
19. (a) Koteā te tahi meʼa ʼe maʼuhiga ki te fānau? (b) Koteā te meʼa ʼaē ʼe tonu muʼa ke akoʼi e te ʼu mātuʼa ki te fānau?
19 Ko te taupau fānau, ʼe mole fua lelei ʼuhi pe ko te temi ʼaē ʼe fakaʼaogaʼi kiai pea mo tonatou akoʼi. ʼE toe maʼuhiga foki mo te ʼu meʼa ʼaē ʼe akoʼi age kiā nātou. Koutou fakatokagaʼi, ʼe fakahā ʼi te Tohi-Tapu te meʼa ʼaē ke ako age kiā nātou. ʼE ʼui fēnei: “Ko te ʼu folafola ʼaenī ʼaē ʼe au fakatotonu atu kiā te koe ʼi te ʼaho nei, . . . ʼe tonu anai ke ke akoʼi ki tou foha.” Koteā “te ʼu folafola” ʼaia ʼe tonu ke akoʼi ki te fānau? ʼE tuʼu te ʼu folafola ʼaia ʼi te vaega nima: “ ʼE tonu ke ke ʼofa kiā Sehova, tou ʼAtua, ʼaki tou loto kātoa, pea mo tou nefesi kātoa, pea mo tou mālohi maʼuli kātoa.” (Teutalonome 6:5-7) Neʼe ʼui e Sesu ʼe maʼuhiga tāfito te folafola ʼaia ʼi te ʼu fakatotonu fuli ʼa te ʼAtua. (Maleko 12:28-30) ʼE tonu muʼa ki te ʼu mātuʼa ke nātou akoʼi age ki tanatou fānau ke nātou ʼiloʼi ia Sehova, ʼo nātou fakamahino age pe koʼe ʼe ko ia tokotahi pe ʼaē ʼe tonu ke tou ʼofa ki ai mo tonatou loto kātoa pea mo tauhi ʼāteaina ki ai.
20. Koteā ʼaē neʼe fakatotonu e te ʼAtua ki te ʼu mātuʼa ʼo te temi muʼa ke nātou akoʼi ki ʼanatou fānau?
20 Kae ko “te ʼu folafola” ʼaia ʼaē neʼe fakatotonu age ki te ʼu mātuʼa ke nātou akoʼi ki ʼanatou fānau, neʼe mole gata pe ʼi tanatou ʼofa ʼaē ki te ʼAtua mo tonatou loto kātoa. ʼI te kapite 5 ʼo Teutalonome, ʼe koutou fakatokagaʼi anai neʼe toe talanoa ia Moisese ki te ʼu lao ʼaē neʼe tohi e te ʼAtua ʼi te ʼu foʼi maka—te ʼu Folafola e Hogofulu. Neʼe fakatotonu e te ʼu folafola ʼaia ke ʼaua naʼa loi, ʼaua naʼa kaihaʼa, ʼaua naʼa fai fakapō, pea ʼaua naʼa tono. (Teutalonome 5:11-22) Koia neʼe mahino lelei ki te ʼu mātuʼa ʼo te temi ʼaia neʼe tonu ke nātou akoʼi te ʼu pelesepeto maʼuhiga ki tanatou ʼu fānau. Kapau ʼe fia tokoni te ʼu mātuʼa Kilisitiano ʼo te temi nei ki tanatou ʼu fānau ke nātou maʼu he ka haʼu fīmālie pea mo fiafia, pea ʼe tonu ke nātou akoʼi te ʼu pelesepeto ʼaia ki tanatou fānau.
21. Neʼe koteā te faka ʼuhiga ʼo te fakatotonu ʼa te ʼAtua ʼaē ke “akoʼi” tana folafola ki te tamaliki?
21 Koutou fakatokagaʼi neʼe fakahā ki te ʼu mātuʼa peʼe tonu ke nātou akoʼi feafeaʼi “te ʼu folafola” ʼaia ki tanatou ʼu fānau: “ ʼE tonu anai ke ke akoʼi ki tou foha.” Ko te kupu “akoʼi” ko tona faka ʼuhiga “ko he ako ʼe fakahū ki te ʼatamai pea ʼe fai tuʼumaʼu peʼe fai liuliuga ke ʼaua naʼa galoʼi.” Koia ko te ʼAtua ʼe ina ʼui ki te ʼu mātuʼa ke nātou fai he polokalama ako Tohi-Tapu moʼo fakahū ia te ʼu manatu fakalaumālie ki te ʼatamai ʼo tanatou fānau.
22. Koteā ʼaē neʼe ʼui age ki te ʼu mātuʼa Iselaele ʼo ʼuhiga mo te akoʼi ʼo tanatou fānau, pea neʼe koteā te faka ʼuhiga ʼo te ako ʼaia?
22 ʼE tonu ki te ʼu mātuʼa ke nātou fai ia te polokalama ʼaia. ʼE ʼui ʼi te Tohi-Tapu: “ ʼE tonu anai ke ke nonoʼo te ʼu folafola ʼaia [peʼe ko te ʼu fakatotonu ʼa te ʼAtua] ki tou nima ohage ko he fakaʼiloga, pea ʼe tonu anai ke fakaʼaogaʼi ohage ko he meʼa ke haʼi ki tou laʼe ʼi te vaha ʼo tou ʼu mata; pea ʼe tonu anai ke ke tohi te ʼu folafola ʼaia ʼi te ʼu kaumatapā ʼo tou ʼapi pea mo tou ʼu matapā.” (Teutalonome 6:8, 9) ʼE mole tonu leva ki te ʼu mātuʼa ke nātou tohi te ʼu lao ʼa te ʼAtua ʼi tonatou ʼu kaumatapā pea mo tonatou ʼu matapā, pea mo haʼi te ʼu lao ki te ʼu nima ʼo tanatou ʼu fānau, pea mo ʼai ʼi te vaha ʼo tonatou ʼu mata. Kae ko te puani ʼaē ke tāʼofi e te ʼu mātuʼa, ʼe tonu ke nātou akoʼi tuʼumaʼu ki tanatou ʼu fānau ia te ʼu akonaki ʼa te ʼAtua. ʼE tonu ke fai tuʼumaʼu te ako ʼa te fānau, ohage pe ʼe nofo tuʼumaʼu ʼi ʼonatou muʼa te ʼu akonaki ʼa te ʼAtua.
23. Koteā ʼaē ka tou vakaʼi ʼi te alatike ka hoa mai?
23 Koteā te ʼu meʼa maʼuhiga tāfito ʼe tonu ke akoʼi e te ʼu mātuʼa ki tanatou ʼu fānau? He koʼe ʼe maʼuhiga ia ʼaho nei ke akoʼi pea mo pusiaki te fānau ke nātou puipui ia nātou totonu? Koteā te tokoni ʼaē ʼe maʼu e te ʼu mātuʼa ʼi te temi nei moʼo akoʼi fakalelei tanatou ʼu fānau? ʼE vakaʼi anai ʼi te alatike ka hoa mai te ʼu fehuʼi ʼaia pea mo te tahi ʼu fehuʼi ʼe ʼaoga ki te ʼu mātuʼa.
ʼE Koutou Tali Feafeaʼi Anai?
• He koʼe ʼe tonu ke faka maʼuhiga e te ʼu mātuʼa tanatou fānau?
• Koteā te ako ʼe maʼu e te ʼu mātuʼa pea mo ʼihi mai iā Sesu?
• Ko temi e fia ʼe tonu ai ki te ʼu mātuʼa ke nātou taupau tanatou ʼu fānau?
• Koteā ʼaē ʼe tonu ke akoʼi ki te fānau, pea ʼe tonu ke fakahoko feafeaʼi te ako ʼaia?
[Paki ʼo te pasina 10]
Koteā te ako ʼe tāʼofi e te ʼu mātuʼa mai te faʼahiga faiakonaki ʼa Sesu?
[Paki ʼo te pasina 11]
Ko te temi fea ʼaē neʼe tonu ai ki te ʼu mātuʼa Iselaele ke nātou akoʼi tanatou fānau, pea neʼe tonu ke feafeaʼi te ako ʼaia?
[Paki ʼo te pasina 12]
ʼE tonu ke akoʼi tuʼumaʼu e te ʼu mātuʼa ki tanatou ʼu fānau ia te ʼu akonaki ʼa te ʼAtua