ʼE Tou Haʼele Anai ʼi Te Huafa ʼo Sehova Totatou ʼAtua
“Ko tatou, ʼe tou haʼele anai ʼi te huafa ʼo Sehova totatou ʼAtua ʼo aʼu ki he ʼu temi ʼe mole ʼiloʼi hona gataʼaga, ei, ʼo talu ai.”—Mikea 4:5.
1. Neʼe feafeaʼi te aga ʼa te hahaʼi ʼi te temi ʼo Noe, pea koteā ʼaē neʼe kehe ai ia Noe?
ʼI TE Tohi-Tapu, ko te ʼuluaki tagata ʼaē neʼe haʼele mo te ʼAtua neʼe ko Enoke. Ko te lua tagata neʼe ko Noe. ʼE tou lau fēnei ʼi te hisitolia: “Ko Noe neʼe ko te tagata faitotonu. Neʼe heʼe mele ʼi te lotolotoiga ʼo te ʼu hahaʼi ʼo tona temi. Neʼe haʼele ia Noe mo te ʼAtua moʼoni.” (Senesi 6:9) ʼI te temi ʼo Noe, neʼe kua fakamamaʼo ia te hahaʼi fuli mai te tauhi maʼa. Ko te maʼuli neʼe ʼāsili kovi ʼuhi ko te ʼu ʼāselo agakovi ʼaē neʼe nātou ʼohoanaʼi te ʼu fafine pea mo tupu ai tanatou ʼu fānau, ʼaē neʼe higoaʼi ko te ʼu Nefilime, ia “te ʼu tagata mālolohi,” peʼe ko “te ʼu tagata ʼiloa” ʼo te temi ʼaia. Koia ʼaē neʼe fonu ai te agamālohi ʼi te kele! (Senesi 6:2, 4, 11) Kae ko Noe neʼe ko te tagata agatonu pea neʼe ina ‘faka mafola ia te faitotonu.’ (2 Petelo 2:5) ʼI te temi ʼaē neʼe fakatotonu age ai e te ʼAtua ke ina faʼu te aleka moʼo hāofaki ʼo nātou, neʼe fakalogo ia Noe ʼo ina “fai . . . ia meʼa fuli, ʼo mulimuli pe ki te ʼu meʼa ʼaē neʼe fakatotonu age e te ʼAtua. Pea neʼe ina fai ʼo mulimuli pe kiai.” (Senesi 6:22) ʼIo, neʼe haʼele ia Noe mo te ʼAtua.
2, 3. Koteā te faʼifaʼitaki lelei neʼe tuku mai e Noe kiā tatou ia ʼaho nei?
2 ʼO ʼuhiga mo te kau fakamoʼoni agatonu, neʼe talanoa ia Paulo ʼo ʼuhiga mo Noe, ʼo ina ʼui fēnei: “Aki te tui, ko Noe, i te [ʼosi] fai o te fakatokaga fakaʼatua kia te ia, o uhiga mo mea nee heeki mo siomata ki ai, nee teki o fakalogo kia te ia, nee ina faù he aleka ki te haofaki o tona lotofale. Nee ina tautea te malama-nei pea nee liliu ko he tagata e ina mau te tofia o te susitisia aki te tui.” (Hepeleo 11:7) ʼI faʼifaʼitaki taulekaleka! ʼI tana tui papau ʼaē ʼe hoko anai te ʼu folafola ʼa Sehova, neʼe fakaʼaogaʼi e Noe tona temi, tona mālohi, pea mo tona ʼu koloā moʼo fakahoko ia te ʼu fakatotonu ʼa te ʼAtua. ʼE toe feiā mo totatou temi, ko te tokolahi ʼe nātou sītuʼa ki te ʼu gāue lelei ʼo te malamanei, pea ʼe nātou fakaʼaogaʼi tonatou temi, mo tonatou mālohi, pea mo tonatou ʼu koloā moʼo fakalogo ki te ʼu fakatotonu ʼa Sehova. ʼE tokagaʼi tanatou tui, pea ʼe feala ai anai ke nātou hāofaki ia nātou totonu pea mo te tahi ʼu hahaʼi.—Luka 16:9; 1 Timoteo 4:16.
3 Ohage pe ko Enoke, ia te kui tagata ʼa Noe ʼaē neʼe tou talanoa ki ai ʼi te alatike kua ʼosi, lagi neʼe faigataʼa kiā Noe pea mo tona famili tanatou taupau maʼu ia tanatou tui. Ohage pe ko te temi ʼo Enoke, ʼi te temi ʼo Noe neʼe tokosiʼi ia te kau atolasio moʼoni—neʼe ko te toko valu pe neʼe nonofo agatonu pea neʼe nātou hāo ʼi te Tulivio. Neʼe faka mafola e Noe ia te faitotonu ʼi te mālama ʼe agamālohi pea mo aga heʼeʼaoga. Tahi ʼaē meʼa, ko ia pea mo tona famili neʼe nātou faʼu te foʼi aleka lahi moʼo hāofaki ʼo nātou ʼi te tulivio ʼaē neʼe ʼamanaki hoko ki te malamanei, logola neʼe mole heʼeki sio he tahi ki he tulivio feiā. Neʼe lagi mata faikehe ki te hahaʼi ia te gāue ʼaē neʼe fai e Noe pea mo tona famili.
4. Ko te ʼu aga fea ʼaē neʼe talanoa tāfito kiai ia Sesu ʼo ʼuhiga mo te hahaʼi ʼo te temi ʼo Noe?
4 ʼI te talanoa ʼa Sesu ʼo ʼuhiga mo temi ʼo Noe, neʼe mole talanoa ia ʼo ʼuhiga mo te agamālohi, mo te lotu hala, peʼe ko te ʼu aga heʼeʼaoga—ʼaē neʼe kovi ʼaupito ʼi te temi ʼaia. Kae neʼe talanoa tāfito ia Sesu ki te mole tokagaʼi e te hahaʼi ia te fakatokaga ʼaē neʼe tala age kiā nātou. Neʼe ina ʼui ko te hahaʼi neʼe nātou “kakai pea mo ʼiʼinu, ko te hahaʼi tagata neʼe nātou ʼohoana pea ko te hahaʼi fafine neʼe foaki ke ʼohoanaʼi, ʼo aʼu ki te ʼaho ʼaē neʼe hū ai ia Noe ki te aleka.” Neʼe kovi koa te kakai, mo te ʼiʼinu pea mo te fai ʼohoana? Maʼa nātou ia, neʼe ko te maʼuli moʼoni ʼaia. Pea neʼe hoko mai te tulivio, kae neʼe kua faka mafola e Noe ia te faitotonu. Neʼe tonu ko he fakatokaga kiā nātou ia tana ʼu palalau pea mo tana aga. Kae neʼe “mole nātou fakatokagaʼi he meʼa ʼo aʼu ki te haʼu ʼa te tulivio pea neʼe ʼave fuli ai ia nātou.”—Mateo 24:38, 39, MN.
5. Koteā te ʼu kalitātē ʼaē neʼe ʼaoga ke maʼu e Noe pea mo tona famili?
5 ʼE tou fakatokagaʼi ia te fakapotopoto ʼo te maʼuli ʼo Noe ʼi te temi ʼaia. ʼI te ʼu ʼaho ʼi muʼa ʼo te hoko ʼo te Tulivio, neʼe tonu kiā Noe pea mo tona famili ke nātou lototoʼa ke feala hanatou kehe mo te hahaʼi. Neʼe tonu ke nātou maʼu ia he tui mālohi moʼo faʼu ia te foʼi aleka pea mo nātou fakahū ki loto ia te ʼu faʼahiga manu kehekehe. ʼI te kau agatonu tokosiʼi ʼaia neʼe lagi ʼi ai he ʼu temi neʼe nātou manatu ai ʼe feala pe ke nātou fakavaivai pea mo maʼuli ohage ko te hahaʼi ʼo tonatou temi. Tatau aipe pe neʼe ʼi ai ʼihi iā nātou neʼe manatu feiā, kae neʼe mole vaivai tanatou agatonu. Hili kiai ni ʼu taʼu—ʼi he ʼu taʼu neʼe loaloaga ʼaupito—neʼe hāofaki ia Noe ʼi te Tulivio, ʼuhi ko tana tui. Kae neʼe fakahoko e Sehova ia tana tautea kiā nātou fuli ʼaē neʼe mulimuli ki te maʼuli ʼo te temi ʼaia, pea neʼe mole nātou tokagaʼi ia te maʼuhiga ʼo te temi ʼaē neʼe nātou māʼuʼuli ai.
Neʼe Toe ʼi Ai Te Agamālohi ʼi Te Kele
6. ʼI te ʼosi ʼo te Tulivio, neʼe feafeaʼi te maʼuli ʼa te hahaʼi?
6 ʼI te kua mahuʼi ʼo te vai ʼo te Tulivio, neʼe toe kamata te maʼuli foʼou ʼi te kele. Kae neʼe kei agahala pe te hahaʼi pea ko “te holi ʼo te loto ʼo te tagata” neʼe haga “kovi [aipe] talu mai tana kei veliveli.” (Senesi 8:21) Tahi ʼaē, logola ko te kau temonio neʼe mole kei nātou lava kofuʼi he ʼu sinoʼi tagata, kae neʼe kei nātou lava fai fakahala ki te hahaʼi. Neʼe ʼiloga atu aipe ko te mālama heʼe lotu ʼo te temi ʼaia neʼe “takoto ia ʼi te mālohi ʼo te agakovi” pea ohage pe ko te temi nei, ko te kau atolasio moʼoni ʼe tonu ke nātou tauʼi “te ʼu kākā ʼa te Tevolo.”—1 Soane 5:19, MN; Efeso 6:11, 12, MN.
7. ʼI te ʼosi ʼo te Tulivio, neʼe tuputupu feafeaʼi ia te agamālohi?
7 ʼI te temi ʼo Nimelote, neʼe toe agamālohi te hahaʼi ʼi te ʼosi ʼo te Tulivio. Pea ʼi te kua kaugamālie ʼo te hahaʼi pea mo te ʼu meʼa foʼou ʼaē neʼe faʼu e te tagata, neʼe toe ʼāsili ia te agamālohi. ʼI te temi muʼa, neʼe tau ia te hahaʼi ʼaki te ʼu heletā, mo te ʼu tao, mo te ʼu kauʼi nahau pea mo te ʼu nahau, pea mo te ʼu saliote tau. ʼI he ʼu taʼu ki muli mai, neʼe ko te ʼu fana ʼe fakaʼaogaʼi te efuʼi tanemai pea mo te canon, hoa kiai mo te faʼahiga fana ʼo te temi nei, pea ʼi te kamata ʼo te 20 sēkulō neʼe faʼu te ʼu faʼahiga mahafu foʼou. Pea ʼi te ʼUluaki Tau Faka Malamanei neʼe fakaʼaogaʼi ai te ʼu mahafu tau fakamataku, ohage ko te ʼu vakalele tau, te ʼu tānike, te ʼu vakaʼuku, pea mo te ʼu kasa fakatupu mate. ʼAki te ʼu mahafu tau ʼaia neʼe mamate ai ia te ʼu toko lauʼi miliona hahaʼi. ʼE tonu koa ke tou punamaʼuli ki te faʼahi ʼaia? Kailoa.
8. Neʼe hoko feafeaʼi te ʼu palalau ʼaē ʼe tuʼu iā Apokalipesi 6:1-4?
8 ʼI te taʼu 1914, neʼe fakanofo Hau ia Sesu ʼi te Puleʼaga ʼo te ʼAtua ʼi selo, pea neʼe kamata ai “te aho o te Aliki.” (Apokalipesi 1:10) ʼI te tohi ʼo Apokalipesi, ʼe talanoa ai ki te Hau ko Sesu ʼe heka ʼi te hōsi hina pea ʼe lele ki te mālo. ʼE muli mai ia ia ʼihi tagata heka hōsi, pea ʼe nātou fakatātā takitahi ia te ʼu malaʼia kehekehe ʼe hoko ki te malamanei. Ko te tahi iā nātou ʼe heka ʼi te hōsi ʼe lanu kula afi, pea neʼe fakagafua age ke ina “too te tokalelei mai te kelekele, koteuhi ke natou fe’fakapoʼaki, pea nee foaki kia te ia he heleta lahi.” (Apokalipesi 6:1-4) Ko te hōsi ʼaia pea mo te tagata ʼaē ʼe heka ai ʼe nā fakatātā ia te tau, pea ko te heletā lahi ʼe ina fakatātā ia te ʼu maumau lahi ʼo te ʼu tau ʼo totatou temi, ʼaē ʼe fakaʼaogaʼi ai tona ʼu mahafu tau mālohi. ʼI totatou temi, ʼe ʼi ai te ʼu mahafu tau faka nukeleʼea, ʼaē ʼe feala ke ina matehi he toko lauʼi hogofulu afe hahaʼi; ʼe fafaʼo ia te mahafu ʼaia ki he foʼi pulu ʼe feala tona tukiʼi ʼo aʼu ki he ʼu koga meʼa ʼe vaha mamaʼo ia kilometa ʼe lauʼi afe; ʼo feiā mo te tahi ʼu faʼahiga mahafu foʼou moʼo matehi ʼaki he tokolahi, ʼe ko te ʼu mahafu tau chimique pea mo biologique.
Tou Tokagaʼi Ia Te ʼu Fakatokaga ʼa Sehova
9. E feafeaʼi te malamanei mokā ʼe fakatatau mo te hahaʼi ʼaē neʼe māʼuʼuli ʼi muʼa ʼo te Tulivio?
9 ʼI te temi ʼo Noe, neʼe fakaʼauha e Sehova ia te malamanei he neʼe kua agamālohi fau te hahaʼi ʼuhi ko te ʼu fakaneke ʼa te kau Nefilime. E feafeaʼi ia ʼaho nei? Kua siʼisiʼi age koa ia te agamālohi ʼo te temi ʼaenī? Kailoa ia! Ohage ko te temi ʼo Noe, ko te hahaʼi ia ʼaho nei ʼe nātou tōkakaga tāfito ki tanatou ʼu gāue faka mālama, ʼo nātou mulimuli ki te maʼuli ʼo te temi nei, ʼo mole nātou fia tokagaʼi te ʼu fakatokaga ʼaē ʼe tala age kiā nātou. (Luka 17:26, 27) Koia, ʼe tou lotolotolua koa ʼo ʼuhiga mo te toe fakahoko anai e Sehova ia te fakaʼauha ʼo te malamanei? Kailoa.
10. (a) Ko te fakatokaga fea ʼaē ʼe fai liuliuga ʼi te ʼu lea faka polofeta? (b) Ko te faʼahiga maʼuli fakapotopoto fea ʼaē ʼe tonu ke tou fai ia ʼaho nei?
10 ʼI muʼa mamaʼo atu ʼo te hoko ʼo te Tulivio, neʼe fakakikite e Enoke te fakaʼauha ʼaē ka hoko ʼi totatou temi. (Suta 14, 15) Neʼe toe talanoa ia Sesu ki te “mamahi lahi” ʼaē ka hoko mai. (Mateo 24:21) Ko ʼihi polofeta neʼe nātou toe fai mo te ʼu fakatokaga ʼo ʼuhiga mo te temi ʼaia. (Esekiele 38:18-23; Taniela 12:1; Soele 2:31, 32) Pea ʼi te tohi ʼo Apokalipesi, ʼe tou lau ai te fakamatalatala fakaofoofo ʼo te fakaʼauha fakaʼosi. (Apokalipesi 19:11-21) Tou faiga takitokotahi ke tou faʼifaʼitakiʼi ia Noe pea mo tou faka mafola ia te faitotonu. ʼE tou tokagaʼi te ʼu fakatokaga ʼa Sehova pea ʼaki te ʼofa ʼe tou tokoni ki totatou ʼu tatau ke nātou toe tokagaʼi mo nātou ia te ʼu fakatokaga ʼaia. Koia, ohage ko Noe, ʼe tou haʼele mo te ʼAtua. ʼIo, ʼe maʼuhiga ki he tahi ʼe fia maʼuli ke haga haʼele mo te ʼAtua. ʼE tou lava fai feafeaʼi ia te faʼahi ʼaia logola ia te ʼu faigataʼaʼia ʼaē ʼe tou felāveʼi mo ia ʼi te ʼaho fuli? ʼE tonu ke tou fakatuputupu he tui mālohi ʼe hoko anai ia te fakatuʼutuʼu ʼa te ʼAtua.—Hepeleo 11:6.
Tou Haga Haʼele Mo Te ʼAtua ʼi Te ʼu Temi Maveuveu
11. ʼE tou faʼifaʼitakiʼi feafeaʼi te kau Kilisitiano ʼo te ʼuluaki sēkulō?
11 ʼI te ʼuluaki sēkulō, neʼe fakahigoaʼi te kau Kilisitiano fakanofo ʼe ko “Te Ala.” (Gaue 9:2) ʼI tonatou maʼuli kātoa neʼe nātou tui kiā Sehova pea mo Sesu Kilisito. Neʼe nātou haʼele ʼi te ala ʼo tonatou Pule. Ia ʼaho nei, ʼe toe feiā aipe mo te kau Kilisitiano agatonu.
12. Koteā ʼaē neʼe hoko ʼi te ʼosi fafaga faka milakulo e Sesu ia te hahaʼi?
12 Ko te maʼuhiga ʼo te tui, ʼe ʼiloga ʼi te tahi lakaga ʼi te minisitelio ʼo Sesu. ʼI te tahi ʼaho, neʼe ina fafaga faka milakulo ia te hahaʼi e toko 5 000. Neʼe punamaʼuli te hahaʼi pea mo nātou fiafia. Kae koutou fakatokagaʼi te meʼa ʼaē neʼe hoko ki muli age. ʼE tou lau fēnei: “ ʼI tanatou sio ki te ʼu fakaʼiloga ʼaē neʼe ina fakahoko, neʼe ʼui maʼa nātou: ‘Ko ia nei ʼe ko te polofeta moʼoni ʼaē ʼe tonu ke haʼu ki te malamanei.’ Kae ʼi te ʼiloʼi ʼaē e Sesu, ʼe nātou ʼamanaki ʼōmai ʼo puke ia ia ke nātou fakanofo ko he hau, neʼe toe mavae tokotahi ia ki te moʼuga.” (Soane 6:10-15, MN ) ʼI te pō ʼaia neʼe mavae ki te tahi koga meʼa. Neʼe lagi lotomamahi te tokolahi ki te fakafisi ʼaē ʼa Sesu ki te tuʼulaga hau. He neʼe kua ina fakahā ʼe tuha mo ia ke hau he neʼe ina maʼu he poto feʼauga pea mo te mālohi moʼo fafaga ia te hahaʼi. Kae neʼe mole heʼeki hoko mai te temi ʼaē neʼe kua fakakatofa e Sehova ke ina fakanofo Hau ai ia ia. Tahi ʼaē, neʼe mole tuʼu ia te Puleʼaga ʼo Sesu ʼi te kele kae neʼe tuʼu ia ʼi selo.
13, 14. Neʼe koteā te manatu ʼa te tokolahi, pea neʼe ʼahiʼahiʼi feafeaʼi ia tanatou tui?
13 Kae ohage ko tona ʼui e Soane, neʼe ‘fakalaka te hahaʼi ʼi te tai’ he neʼe nātou lotomālohi ke nātou muliʼi ia Sesu pea ke nātou maʼu ia ia. He koʼe neʼe nātou fia muliʼi ia ia logola tana mole tali ʼaē ke nātou fakanofo hau ia ia? Ko te tokolahi neʼe nātou muliʼi ia ia ʼuhi ko te ʼu meʼa kai fakasino, he neʼe nātou talanoa fakahagatonu ki te ʼu meʼa kai ʼaē neʼe foaki e Sehova maʼa te kau Iselaele ʼi te toafa ʼi te temi ʼo Moisese. Neʼe hage neʼe nātou fia ʼui kiā Sesu ʼe tonu ke ina haga fafaga nātou ʼi te faʼahi fakasino. ʼI te mahino ʼa Sesu ki te ʼu tupuʼaga moʼoni ʼo tanatou muliʼi ia ia, neʼe ina akoʼi age te ʼu moʼoni fakalaumālie moʼo fakatonutonuʼi tanatou ʼu manatu. (Soane 6:17, 24, 25, 31, 35-40) Kae ko ʼihi neʼe nātou muhumuhu ʼo ʼuhiga mo ia, tāfito la ʼi te temi ʼaē neʼe ina fai ai te ʼu palalau fakatātā ʼaenī: “Mooni, mooni, e au tala atu kia koutou, kapau a mole koutou kai te kakano o te Foha o te tagata pea mo inu tona toto, pea e mole ia koutou te mauli. Kia ia ae e ina kai toku kakano pea mo inu toku toto e ina mau te mauli heegata, pea e au fakatuuʼake anai ia i te aho fakamuli.”—Soane 6:53, 54.
14 ʼI te agamāhani, neʼe uga e Sesu ia te hahaʼi ʼaki tana ʼu lea fakatātā ke nātou fakahā peʼe nātou fia haʼele moʼoni mo te ʼAtua. Koia ʼaki tana ʼu palalau fakatātā ʼaia neʼe ina ʼiloʼi ai tanatou manatu, he neʼe nātou ʼiʼita. ʼE tou lau fēnei: “Ko te tokolahi o ana tisipulo i te hili o tanatou fakalogo kia te ia, nee lau e natou: ‘E mamafa te folafola aeni; ko ai ae kei fia fakalogo ki ai?’ ” Neʼe ʼui age e Sesu ʼe tonu ke nātou fakakaukauʼi te ʼuhiga fakalaumālie ʼo tana ʼu palalau. Neʼe ina ʼui fēnei: “E fakamauli e te laumalie, [kae] ko te sino e mole aoga ki he mea; ko te u folafola nee au tala atu kia koutou, e laumalie pea e mauli.” Kae ko te tokolahi neʼe mole nātou fia logo, pea ʼe ʼui fēnei ʼi te fakamatala: “I te mea aia nee mavae ai te tokolahi o ana tisipulo pea nee mole toe haele natou mo ia.”—Soane 6:60, 63, 66.
15. Koteā te manatu lelei neʼe maʼu e ʼihi ʼo te ʼu tisipulo ʼa Sesu?
15 Kae neʼe mole mavae fuli te ʼu tisipulo ʼa Sesu. ʼE moʼoni neʼe mole mahino kātoa te ʼu tisipulo agatonu ki te ʼu palalau ʼa Sesu. Kae neʼe nātou falala tuʼumaʼu pe kiā te ia. Ko Petelo, ʼaē neʼe kau ʼi te ʼu tisipulo agatonu, neʼe ina fakahā ia te manatu ʼaē neʼe nātou maʼu fuli, he neʼe ina ʼui fēnei: “Aliki, ke matou olo anai kia ai? E ke maù te u folafola o te mauli heegata.” (Soane 6:68) ʼE ko he agapoto, pea ʼe ko he faʼifaʼitaki lelei!
16. E feala ke ʼahiʼahi feafeaʼi tatatou tui, pea koteā te manatu lelei ʼaē ʼe tonu ke tou maʼu?
16 Ohage ko te ʼu tisipulo ʼo te ʼuluaki sēkulō, ʼe feala mo tatou ia ʼaho nei ke ʼahiʼahiʼi tatatou tui. Kua lagi tou loto ke foimo hoko mai la ia te ʼu fakapapau ʼa Sehova. ʼE lagi faigataʼa fau hatatou mahino ki te ʼu fakamatala ʼa te Tohi-Tapu ʼaē ʼe tuʼu ʼi tatatou ʼu tohi faka Tohi-Tapu. ʼE feala ke tou lotomamahi ʼi he aga ʼa he tēhina peʼe ko he tuagaʼane. ʼE tonu anai koa ke tou tuku tatatou haʼele mo te ʼAtua ʼuhi pe ko te ʼu ʼaluʼaga ʼaia peʼe ko he tahi age ʼu ʼaluʼaga? Kailoa. Ko te ʼu tisipulo ʼaē neʼe nātou fakafisi kiā Sesu neʼe nātou fakahā lelei neʼe tupu tanatou muliʼi ia ia heʼe ko te ʼu meʼa fakasino. ʼE mole tonu ke tou mulimuli ki tanatou faʼifaʼitaki.
“ ʼE Mole Tou Kau Kiā Nātou ʼAē ʼe Holomuli”
17. Koteā ʼaē ʼe ʼaoga kiā tatou ke feala ai hatatou haʼele tuʼumaʼu mo te ʼAtua?
17 Neʼe tohi fēnei e te ʼapositolo ko Paulo: “Ko te Tohi-Tapu kātoa ʼe haʼu mai te ʼAtua.” (2 Timoteo 3:16, MN ) ʼI te Tohi-Tapu, ʼe ʼui fakalelei mai e Sehova: “Koʼeni te ala. Koutou haʼele ai.” (Isaia 30:21) Kapau ʼe tou fakalogo ki te Folafola ʼa te ʼAtua, pea ʼe tou ‘tōkakaga fakalelei anai ki tatatou faʼahiga haʼele.’ (Efeso 5:15) Kapau ʼe tou ako ia te Tohi-Tapu pea mo metitāsioʼi te ʼu meʼa ʼaē ʼe tou ako, pea ʼe feala ai anai ke tou “haʼele ʼi te moʼoni.” (3 Soane 3, MN ) ʼIo, ohage ko te ʼui ʼa Sesu, “e fakamauli e te laumalie, [kae] ko te sino e mole aoga ki he mea.” Ko te faʼahiga takitaki pe e tahi ʼe feala ke tou falala kiai, ʼe ko te takitaki fakalaumālie, ʼaē ʼe haʼu mai te Folafola ʼa Sehova, mo tona laumālie, pea mo tana kautahi.
18. (a) Koteā te aga heʼe fakapotopoto ʼaē ʼe fai e ʼihi? (b) Ko te faʼahiga tui fea ʼaē ʼe tonu ke tou maʼu?
18 Ia ʼaho nei, ʼi te agamāhani ko nātou ʼaē ʼe nātou lotomamahi ʼuhi he neʼe mole hoko tanatou ʼu fakaʼamu pea mo tanatou ʼu manatu ki te ʼu meʼa fakasino, ʼe nātou fia fakaʼaogaʼi ʼaupito ia te ʼu meʼa fuli ʼaē ʼe foaki mai e te malamanei. ʼE mole kei nātou nonofo “alaʼala,” heʼe mole kei nātou tokagaʼi te nounou ʼo totatou temi, pea ʼe nātou fakamuʼamuʼa te ʼu koloā fakamālama, kae nātou tuku ki muli te ʼu gāue ʼo te Puleʼaga. (Mateo 24:42) ʼE mole fakapotopoto ia te faʼahiga haʼele ʼaia. Koutou fakatokagaʼi te ʼu palalau ʼaenī ʼa te ʼapositolo ko Paulo: “ ʼE mole tou kau kiā nātou ʼaē ʼe holomuli ki te fakaʼauha, kae kiā nātou ʼaē ʼe tui ki te hāofaki ʼo te nefesi.” (Hepeleo 10:39, MN ) Ohage ko Enoke pea mo Noe, ʼe tou māʼuʼuli nei ʼi te ʼu temi maveuveu, pea ohage ko nāua, ʼe tou maʼu ia te pilivilesio ʼaē ke tou haʼele mo te ʼAtua. Kapau ʼe tou fai feiā, pea ʼe tou sio moʼoni anai ki te fakahoko ʼo te ʼu fakapapau ʼa Sehova, mo te fakaʼauha ʼo te agakovi, pea mo te fakatuʼu ʼo te mālama foʼou pea mo faitotonu. ʼI fakatuʼutuʼu taulekaleka foki!
19. Koteā ʼaē neʼe ʼui e Mikea ʼo ʼuhiga mo te tonu ʼaē ʼe fai e te kau atolasio moʼoni?
19 Ko Mikea, polofeta ʼa te ʼAtua, neʼe ina ʼui ko te ʼu puleʼaga ʼo te malamanei ʼe nātou ‘tahi haʼele anai ʼi te huafa ʼo tonatou ʼatua.’ Koia neʼe ina ʼui fēnei ai ʼo ʼuhiga mo ia pea mo ʼihi kau atolasio: “Ko tatou, ʼe tou haʼele anai ʼi te huafa ʼo Sehova totatou ʼAtua ʼo aʼu ki he ʼu temi ʼe mole ʼiloʼi hona gataʼaga, ei, ʼo talu ai.” (Mikea 4:5) Kapau ʼe koutou manatu ohage ko Mikea, pea ʼe koutou felogoi lelei anai mo Sehova tatau aipe peʼe ʼāsili kovi anai te ʼu temi maveuveu ʼaenī. (Sakopo 4:8) ʼOfa pe ke tou fakaʼamu fuli ke tou haʼele mo Sehova totatou ʼAtua ʼi te temi nei ʼo aʼu ki he ʼu temi ʼe mole ʼiloʼi hona gataʼaga!
ʼE Koutou Tali Feafeaʼi Anai?
• Koteā ʼaē ʼe tatau ai te temi ʼo Noe pea mo totatou temi?
• Neʼe feafeaʼi te maʼuli ʼo Noe pea mo tona famili, pea ʼe tou lava faʼifaʼitakiʼi feafeaʼi tanatou tui?
• Koteā te manatu kovi ʼaē neʼe maʼu e te tahi ʼu tisipulo ʼa Sesu?
• Koteā ʼaē ʼe fakatotonu e te kau Kilisitiano moʼoni ke nātou fai?
[Paki ʼo te pasina 20]
Ohage ko te temi ʼo Noe, ko te hahaʼi ʼi te temi nei ʼe nātou tōkakaga ʼaupito ki tanatou ʼu gāue ʼo te ʼaho fuli
[Paki ʼo te pasina 21]
ʼI totatou ʼuhiga kaugā fai faka mafola ʼo te Puleʼaga, “ ʼe mole tou kau kiā nātou ʼaē ʼe holomuli”