Watchtower TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Watchtower
TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Faka'uvea
  • TOHI-TAPU
  • TOHI
  • FONO
  • w06 1/5 p. 3-6
  • Te ʼu Tokoni ʼAē ʼe ʼAoga Tāfito Ki Te ʼu Felogoi Mo Tokotou Hoa

Aucune vidéo n'est disponible pour cette sélection.

Il y a eu un problème lors du chargement de la vidéo.

  • Te ʼu Tokoni ʼAē ʼe ʼAoga Tāfito Ki Te ʼu Felogoi Mo Tokotou Hoa
  • Te Tule Leʼo—2006
  • Manatu Tafito
  • He Tahi ʼu Alatike
  • Ko He Felogoi Kae Mole Fai He Palalau
  • Te Maʼuhiga ʼo Te ʼu Felogoi
  • Ko Te Fakatuputupu ʼo Te ʼu Faiva Felogoi
  • Te Faʼahiga Felogoi ʼa Te Taumātuʼa Mokā ʼe Mole Nā Manatu Tahi
  • Koutou Taupau He ʼu Felogoi Lelei
  • Ko Te Felogoi — ʼE Mole Gata ʼAki Pe Te Palalau
    Te Tule Leʼo—1993
  • Ke Malohi Takolua Nofo ʼOhoana ʼAki Takolua Faipalalau Lelei
    Te Tule Leʼo—2013
  • Ko Te Felogoi Lelei—Te Puleʼaki Ki He Nofo ʼOhoana Fakafiafia
    Te Tule Leʼo—1999
  • Ko Lepeka—Ko He Fafine Aga Faka Lotu Neʼe Poto ʼi Te Fai Fakatuʼutuʼu
    Te Tule Leʼo—2004
Hoko Atu
Te Tule Leʼo—2006
w06 1/5 p. 3-6

Te ʼu Tokoni ʼAē ʼe ʼAoga Tāfito Ki Te ʼu Felogoi Mo Tokotou Hoa

‘NEʼE mole tonu ke au palalau feiā.’ ‘Neʼe mole au fakahā fakalelei atu taku manatu.’ Neʼe kua hoko koa kiā koutou he meʼa feiā ʼi takotou ʼosi faigaʼi ʼaē ke koutou felogoi mo tokotou hoa? Ko te felogoi ʼe ko he faiva ʼe tonu ke fakatuputupu. Ohage ko te faiva fuli, maʼa ʼihi hahaʼi ʼe faigafua te faʼahi ʼaia, kae ki te tahi vaega ʼe lagi faigataʼa age ia. Kae tatau aipe peʼe koutou kau ki te hahaʼi ʼaē ʼe faigataʼa tanatou palalau, kae ʼe feala ke koutou ako ia te fakahā fakalelei ʼo takotou ʼu manatu, ke koutou felogoi fakalelei.

ʼI ʼihi temi, ko te ʼu agaʼi fenua ʼe nātou eke te hahaʼi ke nātou fai he ʼu faʼahiga aga mokā nātou felogoi mo tanatou hoa. ʼE lagi ʼui anai ki te hahaʼi tagata, ‘Moʼo fakahā ko kita ko he tagata, ʼaua naʼa lahi fau tata ʼu palalau.’ Ko te hahaʼi tagata ʼaē ʼe gutu palalau ʼe lagi manukiʼi ʼo ʼui ʼe ko he ʼu tagata noa pea ʼe mole fakamalotoloto te ʼu meʼa ʼaē ʼe nātou lau. ʼE moʼoni ʼe ʼui ʼi te Tohi-Tapu: “ ʼE tonu ki te tagata fuli pe, ke vave ʼi te fagono, ke tuai ʼi te palalau.” (Sakopo 1:​19, MN ) Kae ko te tokoni ʼaia ʼe ʼaoga tatau ki te hahaʼi tagata pea mo te hahaʼi fafine, pea ʼe ʼasi ai ko te felogoi ʼe mole gata pe ʼi te palalau. Ko he toko lua ʼe lagi nā fai palalau lolotoga he temi fualoa, kae e feafeaʼi mo kapau ʼe mole nā fefakalogo leleiʼaki? ʼE mahino ia ʼe mole ʼi ai anai he felogoi. Ko te koga maʼuhiga ʼo he felogoi ʼe lelei, ohage ko tona ʼui ʼi te vaega ʼaē ʼi ʼoluga, ʼe ko te faiva ʼi te fagono.

Ko He Felogoi Kae Mole Fai He Palalau

ʼI ʼihi fenua, ʼe mole tonu ke fakahā e te ʼu fafine ʼohoana tanatou manatu. Ko te hahaʼi tagata ʼe mole tonu ke nātou tōkakaga ki te ʼu meʼa ʼa te famili. ʼI te taʼi maʼuli ʼaia, ʼe ʼa te tagata pea mo te fafine tanā vakavakaʼi peʼe koteā ʼaē ʼe nā loto kiai. Ko ʼihi fafine ʼohoana ʼe nātou liliu ʼo faiva ʼaupito ʼi te mahino ki te meʼa ʼaē ʼe ʼaoga ki tonatou ʼohoana, pea mo nātou fai ki ai. ʼI te ʼu taʼi maʼuli faka taumātuʼa ʼaia, ʼe kei felogoi te tagata mo tona ʼohoana ʼo nā palalau. ʼE lahi te ʼu maʼuli faka taumātuʼa, ʼe ko he tokotahi pe ʼaē ʼe faiga ki tanā ʼu felogoi. Ko te fafine ʼe ina akoako ke mahino ki te manatu peʼe ki te ʼu meʼa ʼaē ʼe logoʼi e tona ʼohoana, kae ʼe tahitahiga te fakamaʼua ki te tagata ke lotomahino feiā ki tona ʼohoana, peʼe ke ina ʼiloʼi ia te ʼu meʼa ʼaē ʼe malave ki te loto ʼo tona ʼohoana.

ʼI ʼihi agaʼi fenua, ʼe sivisivi e te hahaʼi tagata te ʼu meʼa ʼaē ʼi te loto ʼo te hahaʼi fafine pea mo nātou foaki age te ʼu meʼa ʼaē ʼe nātou loto ki ai. Kae māʼiape foki la mo te ʼu taʼi agaʼi fenua ʼaia, ʼe lahi te ʼu nofo faka taumātuʼa ʼe feala pe ke lelei age tanatou ʼu felogoi.

Te Maʼuhiga ʼo Te ʼu Felogoi

ʼE feala pe ki he felogoi ʼe fai fakahagatonu ke ina vetevete he ʼu femahinohalaʼaki pea mo he ʼu fefakaʼuhigahalaʼaki. ʼI te kamataʼaga ʼo te hisitolia ʼo te kau Iselaele, ko te ʼu telepi e lua ʼo Lupeni mo Kate pea mo te vaeluaʼi telepi ʼo Manase ʼaē neʼe nonofo ʼi te potu esite ʼo te Vaitafe ʼo Solotane neʼe nātou fakatuʼu ia “he ʼaletale lahi, neʼe hā lelei” ʼi te vaʼe Solotane. Neʼe mahino hala kiai te ʼu telepi ʼaē. ʼI tanatou manatu ʼaē ko tonatou ʼu tēhina ʼi te tahi kauvai ʼo Solotane neʼe nātou fai te aga faka ʼaposita, ko te ʼu telepi ʼi te ʼu potu uesite neʼe nātou teuteu ke nātou tauʼi te “kau agatuʼu.” Kae ʼi muʼa ʼo tanatou fehōkosi, ko te ʼu telepi ʼaia neʼe nātou fekauʼi he kau fakafofoga ke nātou ʼolo ʼo felogoi mo te ʼu telepi ʼo te potu esite. Neʼe ko he aga fakapotopoto ʼaia! He neʼe nātou mahino ai neʼe mole fakatuʼu te ʼaletale ke fai he ʼu holokoseta peʼe ko he ʼu sākilifisio ʼe mole ʼalutahi mo te lao. Neʼe tuʼaniaʼi e te ʼu telepi ʼo te potu esite naʼa ʼi ai he temi ʼe ʼui age anai e te ʼu telepi ʼaē: “ ʼE mole koutou kau mo Sehova.” Neʼe fakatuʼu te ʼaletale moʼo fakamoʼoni, mo nātou foki la ʼe nātou atolasio kiā Sehova. (Sosue 22:​10-29) Neʼe nātou fakahigoaʼi ia te ʼaletale ʼaia ko he Fakamoʼoni, lagi moʼo fakamoʼoni kiā nātou ko Sehova neʼe ko te ʼAtua moʼoni.​—Sosue 22:⁠34.

ʼAki te ʼu fakamahinohino ʼaia, neʼe nātou fakagata ai te fakatuʼutuʼu tau ʼa te ʼu telepi e hogofulu ki te ʼu telepi e lua vaelua. Ko he felogoi fakahagatonu pea mo faʼifaʼitaliha neʼe ina tāʼofi ai te fehōkosi. Ki muli age, ʼi te agatuʼu ʼa Iselaele kiā Sehova ʼAtua, tonatou ʼohoana fakatā, neʼe ina ʼui age kiā nātou ʼaki he loto manavaʼofa lahi, ʼe ‘palalau age anai ki tonatou loto.’ (Osea 2:14) ʼE ko he faʼifaʼitaki lelei ʼaia ki te hahaʼi ʼaē kua ʼohoana! Koutou faigaʼi ke malave ʼakotou palalau ki te loto ʼo tokotou ʼohoana ke feala ai hana mahino ki te meʼa ʼaē ʼe koutou logoʼi. ʼE maʼuhiga ia te faʼahi ʼaia, tāfito la mokā ʼe fakatupu tokakovi te ʼaluʼaga ʼaē ʼe tonu ke tālagaʼi. ʼE ʼui fēnei e te fafine fai sulunale ʼi Amelika, ko Pattie Mihalik: “ ʼE faigafua tata fai ʼo he ʼu palalau, heʼe mole ʼi ai he paʼaga ʼe tāu mo feʼauga moʼona totogi. Pea kapau ʼe fakahā gataʼa e niʼihi te ʼu meʼa ʼaē ʼi tonatou loto, kae ko tona ʼu fua ʼe maʼuhiga age ʼi te paʼaga ʼaē ʼe tānaki ʼi te fale paʼaga.”

Ko Te Fakatuputupu ʼo Te ʼu Faiva Felogoi

ʼE lagi ʼui anai e ʼihi: ‘Neʼe hala te faʼufaʼu ʼo toku maʼuli faka taumātuʼa talu mai te kamata.’ Ko ʼihi age ʼe nātou ʼui anai: ‘ ʼE mole feala ke hāofaki tonā maʼuli faka taumātuʼa.’ ʼE lagi nātou manatu ʼe mole feala anai ia ke nātou fakatuputupu tonatou ʼu fealagia felogoi ʼi tanatou ʼosi ʼohoana. Kae koutou fakakaukauʼi age muʼa ia te ʼu fenua ʼaē ʼi te ʼu agaʼi fenua ʼe filifili e te ʼu famili ia te ʼu ʼohoana maʼa tonatou fānau. Tokolahi ʼi te ʼu fenua ʼaia ʼe nātou taupau he ʼu felogoi lelei ʼi tonatou maʼuli faka taumātuʼa.

Neʼe ʼi ai te taumātuʼa ʼi te fenua ʼo te potu esite neʼe fakaʼohoanaʼi e tonā ʼu famili. Neʼe kole ki te tagata fakafofoga ke fagona ki te koga meʼa mamaʼo ʼo kumi mai he ʼohoana maʼa te tagata. Kae ko te taumātuʼa ʼaia, ʼaē neʼe māʼuʼuli ʼi te ʼu taʼu e 4 000 ki muʼa atu, neʼe nā popoto ʼi te felogoi. Ko te tagata, ʼaē ko Isaake, neʼe felāveʼi ʼi te gāueʼaga mo te tagata fakafofoga pea mo te fafine ʼaē ka liliu ko tona ʼohoana. Ko te tagata fakafofoga “neʼe ina fakamatala kiā Isaake ia te ʼu meʼa fuli ʼaē neʼe ina fai.” ʼE hoko atu fēnei te fakamatala ʼi te Tohi-Tapu ʼo ʼuhiga mo te ʼohoana ʼaia: “ ʼOsi ʼaia, pea neʼe fakahū [ia Lepeka] e Isaake ki te falelā ʼo Sala tana faʼē [ko te fakaʼiloga ʼaia kua nā ʼohoana]. Pea neʼe ina toʼo ia Lepeka, ʼo liliu ai ko tona ʼohoana; pea neʼe manako kiā ia.”​—Senesi 24:​62-67.

Koutou tokagaʼi ko Isaake neʼe ʼuluaki fakalogo muʼa ki te fakamatala, “ ʼosi ʼaia” pea neʼe ina ʼohoanaʼi ia Lepeka. Ko te tagata fakafofoga neʼe ko te tagata faifekau neʼe tuha mo te falala pea neʼe tauhi kiā Sehova ʼAtua, te ʼAtua ʼaē neʼe ʼatolasio ki ai ia Isaake. Koia neʼe falala mālohi ai ia Isaake ki te tagata ʼaia. Hili ʼaia, pea “neʼe manako” ia Isaake kiā Lepeka, ʼo ina ʼohoanaʼi.

Neʼe fakatuputupu koa e Isaake pea mo Lepeka ia he ʼu felogoi lelei? ʼI te ʼosi ʼohoanaʼi e Esau te ʼu taʼahine e toko lua mai Eti, neʼe malaga ai te fihifihia faka famili maʼuhiga. “Neʼe ʼui” e Lepeka kiā Isaake: “Kua au fakalialia ki toku maʼuli ʼuhi ko te ʼu ʼofafine ʼo Eti. Kapau ʼe ʼohoana ia Sakopo [tanā tama muli] mo he ʼofafine ʼo Eti . . . koteā te ʼuhiga ʼo te maʼuli kiā au?” (Senesi 26:34; 27:46) ʼE mahino mai, neʼe ina fakahā fakalelei pea mo fakamahino fakalelei te meʼa ʼaē neʼe tuʼania kiai.

Neʼe ʼui age e Isaake ki te māhaga ʼo Esau, ʼaē ko Sakopo, ke ʼaua naʼa ina ʼohoanaʼi he taʼahine ʼo Kanaane. (Senesi 28:​1, 2) Neʼe iku te meʼa ʼaē neʼe loto kiai ia Lepeka. Neʼe maui mālie te felogoi ʼa te taumātuʼa ʼaia ki he potu ʼe maʼuhiga ʼaupito ʼo te maʼuli faka famili, pea neʼe nā tuku mai he faʼifaʼitaki lelei kiā tatou iā ʼaho nei. E feafeaʼi te felogoi ʼa te taumātuʼa mo kapau ʼe mole nā manatu tahi ki he puani? Koteā ʼaē ʼe feala ke fai?

Te Faʼahiga Felogoi ʼa Te Taumātuʼa Mokā ʼe Mole Nā Manatu Tahi

Kapau ʼe maʼuhiga takotou tokakovi, ʼaua naʼa mole koutou gūʼi tokotou hoa. ʼE hage leva ia ʼe koutou loto ki te ʼaluʼaga ʼaenī: ʼE mole koutou fiafia, pea ʼe koutou loto ke mole fiafia mo tokotou hoa. Kae lagi ʼe mole mahino kātoa tokotou hoa ki te ʼu meʼa ʼaē ʼe koutou fakaʼamu kiai pea mo te ʼu meʼa ʼe koutou logoʼi.

ʼE tonu kiā koutou mo tokotou hoa ke koutou felogoi fakamalotoloto ʼo ʼuhiga mo te ʼu ʼaluʼaga ʼaē ʼe koutou felāveʼi mo ia. Kapau ʼe ko he fihifihia maʼuhiga, pea ʼe lagi feala ke faigataʼa hakotou palalau ʼi te tokalelei. ʼI te tahi lakaga, ko te ʼu mātuʼa ʼa Isaake neʼe nā felāveʼi mo te faigataʼaʼia. Neʼe paʼa ia Sala, koia ʼo mulimuli ki te agaʼi fenua ʼo tona temi, neʼe ina foaki kiā Apalahamo tana fafine kaugana ʼaē ko Akale ke maʼu ai hona hōloga. ʼAki ia Apalahamo, neʼe maʼu e Akale tana tamasiʼi tagata, ko Isimaele. Kae ki muli age, neʼe toe faitama mo Sala kiā Apalahamo, ʼo ina fānauʼi tanā tama ko Isaake. ʼI te temi ʼaē neʼe mole kei fafaga ai ia Isaake e tana faʼē, neʼe tokagaʼi e Sala ko Isimaele neʼe ina manukiʼi tana tama. ʼI te tokagaʼi ʼa Sala ia te tuʼutāmaki ʼaē ka ʼamanaki hoko ki tana tama, neʼe ina kolekole kiā Apalahamo ke kapu tana fafine kaugana mo Isimaele. Neʼe hoko atu e Sala tana faka felogoi mo Apalahamo, ʼo ina fakahā fakahagatonu te meʼa ʼaē neʼe ina logoʼi ʼi tona loto. Kae ko te meʼa ʼaē neʼe ina kole, neʼe mole leleiʼia e Apalahamo.

Neʼe fakatokatoka feafeaʼi te fihifihia ʼaia? ʼE fakamatala fēnei ʼi te Tohi-Tapu: “Neʼe ʼui fēnei e te ʼAtua kiā Apalahamo: ‘ ʼAua naʼa mamahi tou loto ʼi te meʼa ʼaē ʼe haga ʼui atu e Sala ʼo ʼuhiga mo te tamasiʼi tagata pea mo tau fafine kaugana. Fakalogo ki tona leʼo, koteʼuhi ʼe ko Isaake ʼaē ka haʼu mai ai tou hākoga.’ ” Neʼe fakalogo ia Apalahamo ki te fakatotonu ʼa Sehova ʼAtua pea mo ina fai te puleʼaki kiai.​—Senesi 16:​1-4; 21:​1-14.

ʼE lagi koutou ʼui anai: ‘Kapau ʼe lea mai te ʼAtua kiā tatou mai te lagi, ʼe lagi faigafua anai hatatou fakalogo ki ai!’ Ko te ʼaluʼaga ʼaia ʼe ina fakahā mai te tahi faʼahi maʼuhiga moʼo fakatokatoka te ʼu fihi faka taumātuʼa. ʼE feala ki te ʼu taumātuʼa ke nātou fakalogo ki te ʼAtua. ʼO feafeaʼi? ʼO nātou lau fakatahi ia te Folafola ʼa te ʼAtua pea mo nātou tali ia te meʼa ʼaē ʼe ʼui ai, ohage ko honatou takitaki e te ʼAtua.​—1 Tesalonika 2:⁠13.

Neʼe ʼui fēnei e te fafine Kilisitiano ʼohoana kua aga fakapotopoto: “ ʼI te agamāhani, mokā haʼu he fafine kei finemui ʼo kumi tokoni mai kiā au ʼo ʼuhiga mo tona maʼuli faka taumātuʼa, ʼe au fehuʼi age peʼe ina lau fakatahi mo tona ʼohoana ia te Tohi-Tapu. Kaugamālie iā nātou ʼaē ʼe ʼi ai tonatou ʼu fihifihia ʼi tonatou maʼuli faka taumātuʼa, ʼe mole ko hanatou agamāhani ia te lau fakatahi ia te Tohi-Tapu.” (Tito 2:​3-5) ʼE lava ʼaoga kiā tatou fuli ia te vakaʼi ʼo te ʼu meʼa ʼaē ʼe tuʼu ʼi te tohi ʼaia. Koutou lau tuʼumaʼu ia te Folafola ʼa te ʼAtua mo tokotou ʼohoana. Kapau ʼe koutou fai ia te faʼahi ʼaia, ʼe koutou “logo” anai ki te ʼu palalau ʼa te ʼAtua ʼo ʼuhiga mo te faʼahiga takitaki ʼaē ʼe ʼaoga ki tokotou maʼuli ʼi te ʼaho fuli. (Isaia 30:21) Kae koutou tōkakaga: ʼAua naʼa koutou fakaʼaogaʼi te Tohi-Tapu moʼo fakatonutonuʼi tokotou hoa, ʼo koutou fakahā tuʼumaʼu age te ʼu vaega faka Tohi-Tapu ʼaē ʼe koutou manatu ʼe tōtō ai tokotou hoa. Kae koutou faigaʼi ke koutou vakaʼi, e koutou mo tokotou hoa, peʼe feafeaʼi hakotou maʼuliʼi ia te ʼu manatu ʼaē ʼe koutou lau.

Kapau ʼe koutou faigaʼi ke koutou fakatokatoka he fihifihia maʼuhiga, he koʼe ʼe mole koutou kumi ʼi te Index des publications de la Société Watch Towera ia te puani ʼaē ka ʼaoga tonu atu anai kiā koutou ʼo ʼuhiga mo tokotou fihifihia? ʼE lagi koutou taupau he ʼu mātuʼa kua mātutuʼa, pea ʼe tupu ai he ʼu tokakovi mo tokotou hoa. He koʼe ʼe mole tuku muʼa te fetalanoaʼaki mo tokotou hoa ʼo ʼuhiga mo te meʼa ʼaē ʼe tonu ke ina fai pea mo te meʼa ʼaē ʼe mole tonu ke ina fai, kae ke koutou heheka muʼa pea mo koutou kumi fakatahi ʼi te Index? ʼUluaki kumi muʼa ʼi te kupu tāfito “Parents (ʼU Mātuʼa).” ʼE koutou kumi anai ʼi te ʼu tohi ʼaē ʼe fakahā ʼi te kupu tāfito ʼaē ko te “Prendre soins de ses parents âgés (te taupau ʼo te ʼu mātuʼa kua mātutuʼa).” Koutou lau fakatahi ia te ʼu alatike ʼi te tohi ʼaē neʼe tā e te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova. ʼE lagi koutou punamaʼuli anai ʼi te lava ʼaoga lahi atu ʼo te tokoni faka Tohi-Tapu, ohage pe ko tana kua tokoni ki ʼihi kau Kilisitiano fakamalotoloto.

Ko takotou kumi fakatahi pea mo lau fakatahi mo tokotou hoa ia te ʼu tohi, ʼe tokoni atu anai ke koutou maʼu he manatu fakapotopoto ʼo ʼuhiga mo te fihifihia. ʼE koutou maʼu anai he ʼu vaega faka Tohi-Tapu ʼe fakahā ai te manatu ʼa te ʼAtua ʼo ʼuhiga mo te fihifihia ʼaia. Koutou kumi ki te Tohi-Tapu, pea mo koutou lau fakatahi. ʼE koutou logoʼi anai te meʼa ʼaē ʼe ʼui e te ʼAtua ʼo ʼuhiga mo te fihifihia ʼaē ʼe tau mo koutou!

Koutou Taupau He ʼu Felogoi Lelei

Neʼe kua koutou faigaʼi koa te ʼavahi ʼo he matapā kua fualoa tona tuku māpunu? ʼE gagala mokā koutou ʼavahi, pea ko te ʼu saniele ʼaē kua ukaukamea ʼe avaava māmālie. Kae e feafeaʼi la mo kapau ʼe ʼavahi tuʼumaʼu te matapā ʼaia pea mo loloʼi tona ʼu saniele? ʼE mahino ia ʼe ʼava gafua anai. ʼE toe feiā pe mo te ʼu felogoi. Kapau ʼe koutou gāueʼi tuʼumaʼu ia te ʼu felogoi pea mo oloi kiai ia te ʼofa faka Kilisitiano, ʼe faigafua anai hakotou fakahā takotou ʼu manatu, māʼia foki mo te ʼu lakaga ʼaē ʼe tokakovi ai.

ʼE tonu ke koutou kamakamata māmālie, heʼe faifai pe anai pea fua lelei ki ʼamuli. Logola ko te ʼu felogoi ʼe lagi fakamaʼua anai kiai he ʼu faiga lahi, kae koutou kātaki ʼo fai ia te faʼahi ʼaia. ʼE koutou fiafia anai ki muli age ʼi he felogoi ʼe lelei age mo tokotou hoa, ʼo iku ai ki he femahinoʼaki ʼe heʼegata.

[Kiʼi nota]

a Neʼe tā e te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova.

[Paki ʼo te pasina 5]

Ka koutou tokakovi, ʼe koutou kumi koa te takitaki ʼa te ʼAtua?

    Te ʼu Tohi Fakaʼuvea (1978-2025)
    Mavae
    Hu Ki Loto
    • Faka'uvea
    • Vaevae
    • Préférences
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Conditions d’utilisation
    • Règles de confidentialité
    • Paramètres de confidentialité
    • JW.ORG
    • Hu Ki Loto
    Vaevae