Ke Kotou Aga Fakapotopoto
‘Haga fakamanatuʼi age kiā nātou ke natou aga fakapotopoto.’—TITO 3:1, 2.
1, 2. Koteā ʼaē ʼe ʼui ʼi te Tohi-Tapu ʼo ʼuhiga mo te aga fakapotopoto, pea he koʼē ʼe totonu ia te fakamahino ʼaia?
KO SEHOVA ia tatatou Tamai ʼofa ʼaē ʼe ʼi selō, ʼe poto ʼaupitō ia. Mai tona ʼaluʼaga ʼaē ko Ia ʼaē neʼe ina fakatupu tātou, ʼe tou haga kiā te ia ke ina takitaki tātou ʼi totatou maʼuli. (Pes. 48:14) Ko te tisipulo Kilisitiano ko Sake, ʼe ina ʼui mai “ko te poto mai ʼoluga, ʼuluaki ʼe maʼa ia, pea ʼe tokalelei, ʼe fakapotopoto [“loto fakatokatoka,” kiʼi nota], pea ʼe fia fakalogo, fonu ʼi te manavaʼofa pea mo te ʼu fua lelei, ʼe mole fakapalatahi ia, pea ʼe mole mālualoi.”—Sake 3:17.
2 ʼE ʼui fēnei e te ʼapositolo ko Paulo: “Ke ʼiloʼi takotou aga fakapotopoto e te hahaʼi fuli pē!”a (Filp. 4:5) Ko Kilisito Sesu ʼe ʼAliki pea ko te Pule ʼo te kōkelekāsio. (Efe. 5:23) ʼE maʼuhiga kiā tātou fuli ke tou aga fakapotopoto, ʼo tou fakalogo ki te takitaki ʼa Kilisito pea mo aga fakapotopoto ʼi tatatou ʼu felōgoi mo ʼihi!
3, 4. (a) Kotou tuku mai he ʼu fakatā moʼo fakahā ia te ʼu fua lelei mokā ʼe tou aga fakapotopoto. (b) Koteā ʼaē kā tou vakaʼi anai ʼi te ʼalatike ʼaenī?
3 ʼE tou maʼu tona ʼu fua lelei mo kapau ʼe tou tali ke tou aga fakapotopoto. Tou toʼo he ʼu fakatā: ʼI te ʼosi maʼu ʼi Pilitania ia te fakatuʼutuʼu ʼo ʼuhiga mo te faifakapō, ko te kau folau ʼo te vakalele neʼe natou tali ke natou fakalogo fakalelei ki te ʼu lēkula ʼo ʼuhiga mo te ʼu meʼa ʼe mole kei feala hanatou fakahū ki te loto vakalele. Kā tou taki he motokā, pea ʼe tou sio ki te ʼaoga ʼaē ke tou tali ke fakalaka ʼihi motokā ʼi te ala ke mole tou fakaʼī mo nātou pea ke maui mālie tatatou feʼoloʼaki.
4 ʼE mole ko he meʼa faigafua ki te tokolahi iā tātou ke natou aga fakapotopoto. Koia moʼo tokoni kiā tātou, tou vakaʼi age muʼa te ʼu faʼahi ʼe tolu ʼe ʼaoga ke tou aga fakapotopoto ai: Te ʼu tupuʼaga ʼo tata fai he meʼa, tatatou aga ʼaē ki te kau takitaki, pea mo ʼihi age ʼu ʼaluʼaga ʼe tonu ai ke tou aga fakapotopoto.
He Koʼē ʼe Tonu Ke Tou Fakalogo?
5. ʼI te Lao ʼa Moisese, koteā ʼaē neʼe feala ai ke ina uga he kaugana ke ina fili ke nofo mo tona pule?
5 Ko he faʼifaʼitaki neʼe hoko ʼi muʼa ʼo te temi ʼo te kau Kilisitiano, ʼe ina fakahā mai ia te ʼu tupuʼaga lelei ʼaē ke tou fakalogo ai. ʼI te Lao ʼa Moisese, ko te kau Hepeleo ʼaē neʼe kaugana neʼe fakaʼāteaina nātou mai tonatou maʼuli pōpula ʼaia ʼi te fitu taʼu peʼe ʼi te taʼu ʼo te Supileo, ʼo fakalago pē ki te meʼa ʼaē neʼe ʼuluaki hoko mai. Kae neʼe feala pē ki he kaugana ke ina fili ke nofo kaugana. (Lau ia Ekesote 21:5, 6.) Koteā ʼaē neʼe feala ke ina uga he kaugana ke ina fai te tonu ʼaia? Ko tona ʼofa ʼaē ʼe tupu ai tana fia nofo kaugana, ʼo fakalogo ki te takitaki ʼo tona pule ʼofa.
6. Koteā te pipikiga ʼo te ʼofa pea mo tatatou tali ke tou fakamuʼamuʼa ʼihi?
6 ʼO toe fēia pē mo tātou, ʼe ko totatou ʼofa kiā Sehova ʼaē ʼe ina uga tātou ke tou foaki totatou maʼuli kiā te ia pea mo tou taupau maʼu ia tatatou fakapapau. (Loma 14:7, 8) Neʼe tohi fēnei e te ʼapositolo ko Soane: “Koʼenī te fakaʼuhiga ʼo te ʼofa ʼaē ki te ʼAtua: ke tou maʼuliʼi tana ʼu fakatotonu; pea ko tana ʼu fakatotonu ʼe mole mamafa ia.” (1 Soa. 5:3) Ko he tahi ʼe ina maʼu ia te ʼofa ʼaia, ʼe mole ina kumi te meʼa pē ʼaē ʼe lelei kiā ia totonu. (1 Ko. 13:4, 5) Ko totatou ʼofa ʼe ina uga anai tātou mokā tou felōgoi mo niʼihi, ke tou tali ke tou fakamuʼamuʼa ia te ʼu meʼa ʼaē ʼe natou loloto kiai. ʼE tou tokagaʼi tāfito anai ia te ʼu meʼa ʼaē ʼe ʼaoga ki ʼihi ʼi hatatou fakamuʼamuʼa ia te ʼu meʼa ʼaē ʼe lelei pē kiā kita totonu.—Filp. 2:2, 3.
7. Koteā ʼaē ʼe ʼaoga ai ke tou aga fakapotopoto ʼi tatatou minisitelio?
7 ʼE mole tonu ke tūkia niʼihi ʼi tatatou ʼu palalau peʼe ko tatatou aga. (Efe. 4:29) Kae ʼaki te ʼofa ʼe mole tou fai anai he meʼa ʼe feala ai ki ni hahaʼi kehe pea mo agaʼi fenua kehe, ke mole natou tuputupu ʼi tanatou tauhi ʼaē kiā Sehova. Pea ʼe ʼaoga ki te faʼahi ʼaia ke tou aga fakapotopoto. Ohagē lā, ko te ʼu tuagaʼane misionea ʼaē kua natou māhani ʼi he faʼahiga teuteu, ʼe mole natou fai anai tonatou ʼu taʼi teu ʼaia ʼi te ʼu koga meʼa ʼaē ʼe feala ai ke fakaʼuhiga ʼe ko he ʼu faiteuteu heʼeʼaoga pea mo fakatupu tūkia ki niʼihi.—1 Ko. 10:31-33.
8. ʼE tokoni feafeaʼi mai ia totatou ʼofa ʼaē ki te ʼAtua ke tou hagē ko he tahi ‘ ʼe veliveli’?
8 Ko totatou ʼofa ʼaē kiā Sehova ʼe tokoni mai ke ʼaua naʼa tou fialahi. Hili ki te fihi ʼa te kau tisipulo, pe ko ai ʼaē ʼe māʼoluga age iā nātou, neʼe fakatuʼu e Sesu ia te kiʼi tamasiʼi ʼi te lotomālie ʼo nātou. Neʼe ina fakamahino fēnei age: “Ko ʼaē ʼe ina tali te kiʼi tamasiʼi ʼaenī ʼuhi ko toku huafa, ʼe ina toe tali foki mo au, pea ko ʼaē ʼe ina tali ia au, pea ʼe ina toe tali foki mo ia ʼaē neʼe ina fekauʼi mai au. He ko ʼaē iā koutou fuli ʼe hagē [ʼe veliveli], ʼe ko ia ia ʼaē ʼe lahi.” (Luka 9:48; Mko. 9:36) ʼE lagi faigataʼa anai kiā tātou takitokotahi hatatou hagē ko he tahi ‘ ʼe veliveli.’ ʼE lagi ko totatou ʼuhiga agahala pea mo totatou ʼuhiga fialahi ʼaē ʼe tupu ai hatatou fia māʼoluga, kae ʼe tokoni mai anai ia te agavaivai ke tou aga fakapotopoto.—Loma 12:10.
9. Ke feala hatatou aga fakapotopoto, koteā ʼaē ʼe tonu ke tou mulimuli kiai?
9 Ke feala hatatou aga fakapotopoto, ʼe tonu ke tou fakalogo ki te kau takitaki ʼaē neʼe fakanofo e te ʼAtua. ʼE mahino ki te kau Kilisitiano moʼoni fuli ia te ʼaoga ʼaē ke tou tahi fakalogo ki tona pule. Neʼe fakahā lelei e te ʼapositolo ko Paulo ia te faʼahi ʼaia ki te kau Kolonito: “ ʼE au loto ke kotou ʼiloʼi ko te pule ʼo te tagata fuli pē, ko Kilisito; pea ko te pule ʼo te fafine, ko te tagata; pea ko te pule ʼo Kilisito, ko te ʼAtua.”—1 Ko. 11:3.
10. Koteā ʼaē ʼe tou fakahā ʼi tatatou fakalogo ʼaē ki te takitaki ʼa Sehova?
10 Kapau ʼe tou fakalogo ki te takitaki ʼa te ʼAtua, pea ʼe tou fakahā ai tatatou falala ʼaē kiā te ia heʼe ko totatou Tamai ʼofa. ʼE ina ʼiloʼi ia meʼa fuli ʼe hoko pea ʼe ina lava fakapale tātou. ʼI tatatou ʼiloʼi ia te faʼahi ʼaia, ʼe tokoni mai anai kiā tātou mokā ʼe gaohi koviʼi tātou e te hahaʼi, peʼe natou ʼiʼita mai kiā tātou. Neʼe tohi fēnei e Paulo: “Kapau ko he meʼa ʼe feala, tāfito mo kapau ko he meʼa ʼe fakalogo kiā koutou, kotou māʼuʼuli ʼi te tokalelei mo te tagata fuapē.” Neʼe toe fakamaʼuhigaʼi e Paulo ia te tokoni ʼaia ʼaki te fakatotonu ʼaenī: “ ʼAua naʼa kotou lagavaka, kau ʼofaina, kae kotou tuku ke fakalaka te ʼita; koteʼuhi neʼe tohi fēnei: ‘ ʼE ʼaʼaku te lagavaka; ʼe au liufaki anai te totogi, ko te ʼui ʼaia ʼa Sehova.’ ”—Loma 12:18, 19.
11. ʼE feafeaʼi hatatou fakahā ʼe tou fakalogo ki te takitaki ʼa Kilisito?
11 Ko te kau takitaki ʼaē neʼe fakanofo e te ʼAtua ʼi te kōkelekāsio, ʼe ko he tahi ʼaia fakatuʼutuʼu ʼe tonu ke tou fakalogo kiai. Iā Fakahā kāpite 1, ʼe fakahā ai ko Kilisito Sesu ʼe ina puke ʼi tona nima mataʼu ia te “ ʼu fetuʼu” ʼo te kōkelekāsio. (Fakh. 1:16, 20) Ko te ʼu “fetuʼu” ʼaia ʼe natou fakatā ia te kolesi ʼo te kau tagata ʼāfea, peʼe ko te ʼu taupau, ʼi te ʼu kōkelekāsio. Ko te kau taupau fakanofo ʼaia ʼe natou fakalogo ki te takitaki ʼa Kilisito pea ʼe natou faʼifaʼitakiʼi tana faʼahiga felōgoi lelei ʼaē mo te hahaʼi. Ko tātou fuli ʼi te kōkelekāsio ʼe tou fakalogo ki te fakatuʼutuʼu ʼaē neʼe fai e Sesu ʼo ʼuhiga mo “te tagata kaugana agatonu mo poto” ʼaē ke ina tufaki mai te meʼa kai fakalaumālie ʼi tona temi totonu. (Mat. 24:45-47) Iā ʼaho nei, ʼaki tatatou tali lelei ʼaē ke tou ako pea mo maʼuliʼi te ʼu manatu ʼo te ʼalatike ʼaenī, ʼe tou fakahā ai ʼe tou fakalogo ki te takitaki ʼa Kilisito, pea ko he faʼahi ʼe lagolago ki te tokalelei pea mo te logotahi.—Loma 14:13, 19.
ʼE Fakatuʼakoi Tatatou Fakalogo
12. He koʼē ʼe ʼi ai te ʼu tuʼakoi ʼo tatatou fakalogo?
12 Kae kā tou fakalogo ki te ʼu pule ʼo te puleʼaga, ʼe mole fakaʼuhiga leva ʼe tou meʼa noaʼi ia tatatou tui peʼe ko tatatou ʼu pelesepeto fakaʼatua. Koteā ʼaē neʼe fai e te kau ʼuluaki Kilisitiano ʼi te temi ʼaē neʼe fakatotonu age e te kau takitaki lotu ke tuku ia tanatou faiakonaki ʼaki te huafa ʼo Sesu? Neʼe lototoʼa ia Petelo pea mo te kau ʼapositolo, ʼo natou ʼui fēnei: “ ʼE tonu ke matou fakalogo ki te ʼAtua, ohagē ko he fakalogo ki he pule, ʼi he fakalogo ia ki te tagata.” (Gāue 4:18-20; 5:28, 29) Koia iā ʼaho nei, kā faiga e te ʼu pule ʼo te puleʼaga ke tou tuku tatatou fakamafola ia te logo lelei, pea ʼe mole tou fakalogo kiai, kae ʼe lagi tonu anai ke fetogi tatatou ʼu faʼahiga fai fakamafola moʼo kumi aipē ia te tokalelei. Kapau ʼe tapuʼi tatatou fai fakamafola ʼi te ʼu ʼapi, pea ʼe lagi tou kumi anai he tahi age ʼu faigamālie ke tou felāveʼi ai mo te hahaʼi pea mo tou haga fakalogo, ʼo fai ia te gāue ʼaē neʼe foaki mai e te ʼAtua. Pea kapau ʼe tapuʼi e “te ʼu pule māʼoluga” tatatou ʼu fono, pea ʼe tou fakatahitahi kae ko he ʼu kiʼi kūtuga pē, ke mole tokagaʼi tātou.—Loma 13:1; Hep. 10:24, 25.
13. Koteā ʼaē neʼe ʼui e Sesu ʼo ʼuhiga mo te fakalogo kiā nātou ʼaē ʼe takitaki?
13 ʼI tana Akonaki ʼi te Moʼuga, neʼe fakahā e Sesu ia te ʼaoga ʼaē ke fakalogo ki he pule: “Kapau ʼe loto e he tahi ke fakamāuʼi koe ke ina maʼu tou kofu ʼaē ʼi loto, toe tuku age ki ai ke ina maʼu mo tou kofu tuʼa; pea kapau ko he tahi ʼe nofo ʼi te pule ʼa he tahi age ʼe ina fakamaʼua koe ke ke ʼalu mo ia ʼi he maile e tahi, ʼalu mo ia ʼi he ʼu maile e lua.” (Mat. 5:40, 41)b Ko takotou fakaʼapaʼapa ki ʼihi pea mo takotou fia tokoni kiā nātou, ʼe ina uga ai anai koutou ke laka age te ʼu gāue ʼaē ʼe kotou fai maʼa nātou.—1 Ko. 13:5; Tito 3:1, 2.
14. He koʼē ʼe mole tonu ke tou tali ia te ʼu faiakonaki ʼa te kau apositā?
14 Tatau aipē peʼe tou lotolelei ke tou mulimuli ki te ʼu meʼa ʼaē ʼe loto kiai he tahi, kae ʼaua naʼa liliu ko he faʼahi ʼe tupu ai hatatou tali ia te ʼu faiakonaki ʼa te kau ʼapositā. ʼE tonu ke tou fakahā lelei tatatou fakafeagai ʼaē ki te ʼu manatu fakaʼapositā moʼo puipui te māʼoniʼoni ʼo te moʼoni pea mo te logotahi ʼo te kōkelekāsio. ʼO ʼuhiga mo te “ ʼu tehina loi,” neʼe tohi fēnei e Paulo: “Ko nātou ʼaia neʼe mole matou fakalogo kiā nātou, kailoa, māʼiapē lā mo he hola kātoa, koteʼuhi ke nofo iā koutou te moʼoni ʼo te logo lelei.” (Kal. 2:4, 5) Koia ʼi te ʼu ʼaluʼaga ʼaē ʼe ʼasi ai te ʼapositasia, ʼe agatonu aipē anai te kau Kilisitiano ki te meʼa ʼaē ʼe totonu.
Ke Aga Fakapotopoto Ia Te ʼu Tehina Taupau
15. ʼE fakahā feafeaʼi e te ʼu tehina taupau tanatou aga fakapotopoto mokā natou fakatahi?
15 ʼE fakamaʼua ki te ʼu tehina taupau ke natou aga fakapotopoto. Neʼe ʼui fēnei e Paulo: “E tonu ki te taupau . . . ke aga fakapotopoto.” (1 Tim. 3:2, 3) Ko he kalitātē ʼe maʼuhiga ʼaupitō ki te ʼu tehina taupau, tāfito ʼi te ʼu temi ʼaē ʼe natou fakatahitahi ai moʼo vakavakaʼi ni ʼu ʼaluʼaga ʼo ʼuhiga mo te kōkelekāsio. ʼI muʼa ʼo hanatou toʼo he tonu, ʼe natou tahi fakahā fakahagatonu tana manatu, logolā ʼe mole ko he faʼahi ʼe fakamaʼua ke fai e te kau tagata ʼāfea fuli ʼaē ʼe kau ki te fai palalau. Lolotoga he fai palalau, ʼe feala ki he tehina ke fetogi tana manatu mokā ʼe logo kiā nātou ʼaē ʼe natou fakaʼaogaʼi he manatu fakatohi-tapu moʼo fakahā te pelesepeto ʼaē ʼe tonu ke mulimuli kiai. Pea ʼe mole ina fakafihiʼi anai tanatou manatu pea mo faigaʼi ke tuʼu tana ia manatu, kae kapau ko he tagata ʼāfea kua fotufotuʼa fakalaumālie pea ʼe ina tali anai tanatou ʼu tonu. ʼI te kamata ʼo tanatou fono, ʼe lagi neʼe natou manatu kehekehe, kae ʼi tanatou fakakaukauʼi ʼi te faikole ia te ʼu manatu ʼaia, ʼe logotahi ai te kau tagata ʼāfea agavaivai pea mo aga fakapotopoto.—1 Ko. 1:10; lau ia Efesi 4:1-3.
16. Ko te aga fea ʼaē ʼe tonu ke fakahā e he tehina taupau?
16 ʼI te ʼu gāue fuli ʼa he tagata ʼāfea, ʼe tonu ke lagolago tuʼumaʼu ki te ʼu fakatuʼutuʼu fakateokalatike. ʼE tonu pē foki ke hā tana aga ʼaia ʼi tana gāue fakatauhi ovi, heʼe tokoni ki ai ke tokaga pea mo agalelei ki te faga ovi. Neʼe tohi fēnei e Petelo: “Kotou fafaga te faga ovi ʼa te ʼAtua ʼaē neʼe tuku atu ke kotou taupau, ʼo mole fai ʼaki he loto fakakinau, kae ʼaki he lotolelei; ʼo mole fai ʼaki he loto mānumānu ki he meʼa neʼe maʼu fakakākā, kae ʼaki he faʼafai.”—1 Pet. 5:2.
17. ʼE feafeaʼi ki te kōkelekāsio kātoa hana fakahā he aga fakapotopoto ʼi tanatou ʼu felōgoi mo ʼihi?
17 ʼE leleiʼia e te hahaʼi mātutuʼa ʼo te kōkelekāsio ia te tokoni ʼaē ʼe foaki age e te kau tūpulaga pea ʼe natou fakaʼapaʼapa kiā nātou ʼaia. Pea ko te kau tūpulaga ʼe natou fakaʼapaʼapa ki te hahaʼi mātutuʼa ʼaē kua fualoa tanatou tauhi kiā Sehova. (1 Tim. 5:1, 2) Ko te ʼu tagata ʼāfea ʼe natou kumi he ʼu tagata kua fotufotuʼa ʼi te faʼahi fakalaumālie, ke tuku age kiā nātou ʼaia he ʼu gāue, pea mo akoʼi nātou ke natou tōkakaga ki te faga ovi ʼa te ʼAtua. (2 Tim. 2:1, 2) ʼE tonu ki te kau Kilisitiano takitokotahi ke natou mulimuli ki te tokoni ʼaenī ʼa Paulo: “Kotou fakalogo kiā nātou ʼaē ʼe natou takitaki koutou, pea mo kotou talagafua [“lotolelei ʼo tali fakatokatoka,” kiʼi nota], heʼe natou leʼoleʼo tuʼumaʼu ʼokotou nefesi, ohagē ko he ʼu tagata ʼe fakamāuʼi anai ʼi he ʼaho; koteʼuhi ke natou fai fakafiafia te faʼahi ʼaia kae ke ʼaua naʼa natou fai ʼaki he loto fītaʼa, heʼe fakatupu kovi anai kiā koutou.”—Hep. 13:17.
Tou Aga Fakapotopoto ʼi Totatou Maʼuli Fakafāmili
18. He koʼē ʼe tonu ke maʼu ʼi he fāmili te aga fakapotopoto?
18 ʼE tonu foki ke maʼu ʼi te loto fāmili te aga fakapotopoto. (Lau ia Kolose 3:18-21.) ʼE fakahā ʼi te Tohi-Tapu ia te ʼu tuʼulaga kehekehe ʼo nātou ʼi te fāmili. Ko te tamai ʼe ko te pule ʼo tona ʼohoana pea ko ia tāfito ʼaē ʼe ina maʼu ia te maʼua ʼaē ke ina takitaki tana fānau. ʼE tonu ki te fafine ke fakalogo ki te takitaki ʼo tona ʼohoana, pea ko te fānau ʼe tonu ke natou fakalogo ki tanatou ʼu mātuʼa, ʼaē ko he aga ʼe lelei ki te ʼAliki. ʼE feala ki te hahaʼi fuli ʼo te fāmili ke natou lagolago ki te logotahi pea mo te tokalelei ʼo te loto fale mokā ʼe natou aga fakapotopoto. ʼE maʼu ʼi te Tohi-Tapu he ʼu faʼifaʼitaki moʼo fakamahino ia te faʼahi ʼaia.
19, 20. (a) Koteā ʼaē ʼe kehekehe ai ia Elia pea mo Sehova ʼo ʼuhiga mo te aga fakapotopoto? (b) Koteā te ʼu ako ʼe maʼu e te ʼu mātuʼa mai te ʼu faʼifaʼitaki ʼaia?
19 ʼI te kei tamasiʼi ʼa Samuele, neʼe ko Elia ʼaē neʼe pelepitelō lahi ʼi Iselaele. Kae ko te ʼu foha ʼo Elia, ia Ofenia pea mo Fineasi neʼe “ko te ʼu tama noa” he neʼe mole nā “ ʼiloʼi ia Sehova.” Neʼe logo ia Elia ki tanā ʼu aga ʼaē ʼe kovi, ki tanā ʼu fai folonikāsio mo te ʼu fafine ʼaē neʼe gāue ʼi te hūʼaga ʼo te fale fono. Koteā ʼaē neʼe ina fai ʼo ʼuhiga mo tanā ʼu aga ʼaia? Neʼe ʼui age pē e Elia kiā nāua, kapau neʼe nā agahala kiā Sehova, ʼe mole ʼi ai he tahi moʼo hūfakiʼi ʼo nāua. Kae neʼe mole ina fakatonutonuʼi pea mo akonakiʼi nāua. ʼO hoko atu aipē tanā fai ia te ʼu aga ʼaē ʼe kovi. Ki muli age, neʼe fakatotonu leva e Sehova ʼe tonu ke matehi nāua. ʼI te logo ʼa Elia ki tonā tautea ʼaē ki te mate, neʼe mate atu aipē mo ia. ʼI ikuʼaga fakaʼofaʼofa foki! ʼE hā mai, neʼe mole aga fakapotopoto ia Elia ʼi tana tali ʼaē ia te ʼu aga ʼaē ʼe kovi ʼo tona ʼu foha, ʼi tana fakagafua pē ʼaē ke hoko atu tanā ʼu aga ʼaia.—1 Sam. 2:12-17, 22-25, 34, 35; 4:17, 18.
20 Kae ko te aga ʼaē ʼa te ʼAtua ki tona ʼu foha ʼi te lagi neʼe kehekehe ʼosi ia mo Elia. Neʼe hā ki te polofetā ko Mikea ia te meʼa taulekaleka ʼo ʼuhiga mo te fono ʼa Sehova pea mo Tana kau ʼāselo. Neʼe fehuʼi age e Sehova ki te ʼu ʼāselo, pe ko ai ʼe ina lava kākāʼi te Hau ʼo Iselaele ko Akape, ke tō ia te hau agakovi ʼaia. Neʼe fakalogo ia Sehova ki te ʼu manatu ʼo tona ʼu foha fakalaumālie fuli. Pea neʼe ʼui age leva e te tahi ʼāselo ʼe ina fai anai te gāue ʼaia. Neʼe fehuʼi age e Sehova, peʼe feafeaʼi anai ia tana fakahoko ʼo te faʼahi ʼaia. ʼI tana leleiʼia ʼo tana puleʼaki, neʼe fekauʼi ai leva e Sehova ia te ʼāselo ke ʼalu ʼo fakahoko tana gāue. (1 Hau 22:19-23) ʼO ʼuhiga mo te tagata, ʼe feala pē ki te fāmili kātoa ke natou maʼu he ʼu ako ʼo ʼuhiga mo te aga fakapotopoto. ʼE lelei ki he tagata ʼohoana pea mo tamai ke ina tokagaʼi te ʼu tokoni pea mo te ʼu manatu ʼo tona ʼohoana pea mo tana fānau. Tahi ʼaē meʼa, ʼe tonu ki te ʼu fafine ʼohoana pea mo te fānau ke natou mahino, kapau ʼe natou fakahā tanatou manatu peʼe ko he meʼa ʼe natou loloto kiai, ʼe lagi tonu ke natou fakalogo ʼo fakaʼapaʼapa ki te takitaki ʼo ia ʼaē neʼe fakanofo e te ʼAtua ki te tuʼulaga ʼaia.
21. Koteā ʼaē kā tou vakaʼi anai ʼi te alatike kā hoa mai?
21 ʼE tou fakafetaʼi ki te ʼofa ʼo Sehova pea mo tana ʼu fakamanatu poto ʼaē ke tou aga fakapotopoto! (Pes. 119:99) ʼI te ʼalatike ʼaē kā hoa mai, ʼe tou vakaʼi ai anai peʼe lagolago feafeaʼi te aga fakapotopoto ke maʼu he maʼuli fiafia ʼi te ʼohoana.
[ʼU nota]
a Neʼe fakaʼaogaʼi e Paulo ia te kupu ʼe faigataʼa tona fakaliliu, ʼaki pē he kupu e tahi ʼi te lea fakaʼuvea. ʼE ʼui fēnei ʼi te tohi: “ ʼE fakaʼuhiga te kupu ʼaia ki takita lotolelei ʼo tali te ʼu meʼa ʼaē ʼe loto kiai he tahi pea mo kita tokaga pea mo agalelei ki niʼihi.” Koia ʼe fakaʼuhiga ia te kupu ʼaia ki he tahi ʼe aga fakapotopoto, ʼe mole ina fakakinauʼi ke fakahoko ki he tahi ia te lao peʼe ina fakamaʼua tona ʼu fealagia.
b Vakaʼi te ʼalatike “Kapau ʼe Fakamaʼua Koutou Ki He Gāue” ʼi Te Tule Leʼo ʼo te ʼaho 15 ʼo Fepualio 2005, pāsina 23 ki te 26.
ʼE Kotou Tali Feafeaʼi Anai?
• Koteā te ʼu fua lelei ʼe feala ke tou maʼu mo kapau ʼe tou aga fakapotopoto?
• ʼE fakahā feafeaʼi e te ʼu tehina taupau ia he aga fakapotopoto?
• He koʼē ʼe ʼaoga ke maʼu ʼi he fāmili ia te aga fakapotopoto?